CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2008
Videomedeja 11
Noć muzeja 2009
Terra 28
Digital Art 02
Videomedeja 15
Digital Art 01

Sponzor rubrike
Lorant Agošton - Slike Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Galerija SULUV-a predstavlja od 1. do 13. decembra 2014. slike Loranta Agoštona (1970, Novi Kneževac). Završio pedagošku likovnu školu, likovni smer, u Segedinu (Mađarska). U istom mestu diplomirao na Univerzitetu Jožef Atila. Magistrirao kao profesor vizuelne kulture.Image

Image

Sve što  umetnički realizuje Lorant Agošton ima pečat bajkovitosti. On naprosto neguje svest o granici sveta dece i odraslih. Nadahnuvši njegove slike i grafike, premreživši, poput saća, zone manje i veće opasnosti – bajka se najzad  razrešila u kolažu.

Na stajalištu brižnog, skrupuloznog roditeljstva, a ne zaigranog, neodgovornog deteta, Agošton je biće (samo)kontrole. Njegova gipka linija sintetiše novu stvarnost od relikata stare. Svojim čuvarnim, nerasipnim vidom, on iznova lepi fragmente Grala i iskorištenu, prežvakanu makulaturu velikoga kodeksa. Blaženi nišči duhom, jer njihovo je carstvo nebesko. Za Loranta videti znači vidati. Pri tome taj brižni restaurator razbijenog sveta poseduje ideal primordijalne (dečje, zverske, mineralne) rajske harmonije. Nije on taj koji lomi svet, on ga restauriše belilom najfinije adamističke gline. Za Loranta lepiti znači iznaći lepotu.

Sećam se njegove pokretne izložbe (panonski peredvižnik!) devedesetih, u prestolnoj Rimskoj dvorani. Širio je svoje slike velikih formata kao razlepršane plahte, bogativši nas metaforom umivene realnosti. Ugledali smo pukotine i šarene zakrpe bića. Stvarnost je pucala po šavovima koje je Lorant slikarski napipao, i začudnim lirskim konstruktivizmom nastojao da zafirca, zahefta, zalepi. Kada sam jesenas videla kolaže u Senti, osmehnula sam se starom znancu – detetu u sebi. Opet me je, večitog Buratina, očarao svojim rukotvorinama, ali i dobrotom, taj slikarski tata Karlo.

Semantizovani krugovi povučeni su kredom, oko najvoljenijeg. Koloristički maloreko, jukstaponirane su ne boje, već fakture. Postoje makaze ali postoji i lepak. Postoji stihijsko razdiranje ali i smisleno  prekrajanje. Opasnost je preformulisana i tako pobeđena. Svedena na signal, na upozorenje, na rebus. Jer, rekosmo, u centru ovog slikarskog univerzuma je dete. I neka neraščitana znakovnost oko njega. Lorant se igra papirom kao vatrom, držeći šibice podalje, van ičijeg  domašaja. Potajni adresat ovih kolaža, ovih slikovnih epistola, su i deca  i odrasli. Ovo su stoga slikovnice-trankilizeri učinaka usputnih kataklizmi.

Signale lavirinta dete će preskočiti kako mu se hoće, bez svesti o kentauru. Za dete su  ti tekstovi presretači – šare, dezeni, "šantika". Držeći na oku svoje angelične Filije, sve do adolescencije, slikar prekraja pakao stvarnosti, sa  Arijadninom niti u rukama. Kćer devojačkog uzrasta je već zagazila u glib, do iznad kolena. Živo blato? Ili glina nekog novog čovečanstva? Dete i životinja jednako su čedni: sede na skoro istom stepeniku. Ni ne slute da su rumeni plen predatorskih kandži.

Nije tako kad si odrastao. Proterana podsvest te saleće kao aveti sa Gojinih slika. Ostaješ bez zenica, kreatura koja obrisom priziva mrtvačku lobanju. Narativ o pragovima i tragovima vremena, o kakofoniji njegovog rukopisa. Priča o srcu koje je prepuklo.Vodič kroz čistilište.

Umetnik premošćuje nastalu sinkopu. Ponovo ređa dehijerarhizovane, poslepotopske fragmente, ukotvljene u adresi, fotografiji, krvnoj grupi, nečitkom potpisu, naglavce zalepljenoj poštanskoj marci, žigu, poništenoj voznoj karti, zloslutnom žutom refleksu... Raščinjeni identitet krpi pred nama, hefta u svezak, u kodeks, u kartonsku vavilonsku ploču, u ciglicu za buduće zdanje.

Evo i vraga na poleđini ikone. I njega će novi Adam, sa svojim kaolinskim srcem, da prelepi. Umorni ljudi, spremišta su tekstova, a ne njihovi emiteri. Pozadina (gradski pejzaž) u tehnici reciklirane kolažne ("kolačarske") hartije, boje mastila, sa nostalgijom za marinsko plavom. Dete je uvek izmaknuto sa grupnih portreta, na njega curi nebesko zlato...

Oni koji su pristali na kišu hijeroglifa, na rojeve zoljica i moskita što obleću šećernu penu izmaštane angelične poslastice (nazad, u lavirinte srećnog detinjstva!) pogružene su siluete. Gde su im zenice? Na poleđini stare ambalaže šema involucije, od umornog Adama, preko plahog zeca (čiji očni prorezi nisu prazni), do reptila ništavila. Sa jazovima beline, praznine, koje treba premostiti i osmisliti, signalistički duhovito i ironično, eliptično, u novom pokušaju stvaranja sveta, svim raspoloživim sredstvima...

Draginja Ramadanski

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. U okvriu programa saradnje i partnerskih realizacija Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine, od 11. do 15. novembra 2019. biće ...
NOVI SAD. Galerija Kulturnog centra Vojvodine "Miloš Crnjanski" predstavlja od 15. do 27. oktobra 2020. slike Georga Redžeka...
BEOGRAD. Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) predstavlja u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", od 5. septembra do 4. oktobra...
BEOGRAD. Izložba povodom jubileja, koja je otvorena 22. novembra 2019. u galerijskim prostorima ULUS-a: Umetničkom paviljonu "Cvijeta...
APATIN. Galerija Meander predstavlja od 19. novembra do 2. decembra 2021. grafike Miroslava Savkova pod nazivom "Grafika čoveka"....
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
Čedomir Vasić (1948, Beograd). Diplomirao je i magistrirao na slikarskom odseku Akademije za...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Izložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su zastupljeno 125 ključnih radova kao "Look Mickey" (1961) iz National Gallery, Washington, "Whaam!" (1963) iz Tate kolekcije i...
Knjige i časopisi
U Biblioteci "Kritika" Muzej Zepter iz Beograda objavio je novu knjigu novosadskog vizuelnog umetnika i kritičara Andreja Tišme "Likovni puls epohe". Kako je u uvodu knjige sam naveo, čitav život je posvetio umetnosti:...
Intervju
Milorad Mića Mihajlović, jedan od najzaslužnijih novosadskih slikara, rođen je u Kraljevu 1936. godine, a Umetničku školu u Novom Sadu završio je 1967. Od tada je izlagao više od sto pedeset puta u zemlji i inostranstvu,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom