CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 04
Dunavski dijalozi 02
Videomedeja 23
Digital Art 06
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 22

Sponzor rubrike
Lorant Agošton - Slike Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Galerija SULUV-a predstavlja od 1. do 13. decembra 2014. slike Loranta Agoštona (1970, Novi Kneževac). Završio pedagošku likovnu školu, likovni smer, u Segedinu (Mađarska). U istom mestu diplomirao na Univerzitetu Jožef Atila. Magistrirao kao profesor vizuelne kulture.Image

Image

Sve što  umetnički realizuje Lorant Agošton ima pečat bajkovitosti. On naprosto neguje svest o granici sveta dece i odraslih. Nadahnuvši njegove slike i grafike, premreživši, poput saća, zone manje i veće opasnosti – bajka se najzad  razrešila u kolažu.

Na stajalištu brižnog, skrupuloznog roditeljstva, a ne zaigranog, neodgovornog deteta, Agošton je biće (samo)kontrole. Njegova gipka linija sintetiše novu stvarnost od relikata stare. Svojim čuvarnim, nerasipnim vidom, on iznova lepi fragmente Grala i iskorištenu, prežvakanu makulaturu velikoga kodeksa. Blaženi nišči duhom, jer njihovo je carstvo nebesko. Za Loranta videti znači vidati. Pri tome taj brižni restaurator razbijenog sveta poseduje ideal primordijalne (dečje, zverske, mineralne) rajske harmonije. Nije on taj koji lomi svet, on ga restauriše belilom najfinije adamističke gline. Za Loranta lepiti znači iznaći lepotu.

Sećam se njegove pokretne izložbe (panonski peredvižnik!) devedesetih, u prestolnoj Rimskoj dvorani. Širio je svoje slike velikih formata kao razlepršane plahte, bogativši nas metaforom umivene realnosti. Ugledali smo pukotine i šarene zakrpe bića. Stvarnost je pucala po šavovima koje je Lorant slikarski napipao, i začudnim lirskim konstruktivizmom nastojao da zafirca, zahefta, zalepi. Kada sam jesenas videla kolaže u Senti, osmehnula sam se starom znancu – detetu u sebi. Opet me je, večitog Buratina, očarao svojim rukotvorinama, ali i dobrotom, taj slikarski tata Karlo.

Semantizovani krugovi povučeni su kredom, oko najvoljenijeg. Koloristički maloreko, jukstaponirane su ne boje, već fakture. Postoje makaze ali postoji i lepak. Postoji stihijsko razdiranje ali i smisleno  prekrajanje. Opasnost je preformulisana i tako pobeđena. Svedena na signal, na upozorenje, na rebus. Jer, rekosmo, u centru ovog slikarskog univerzuma je dete. I neka neraščitana znakovnost oko njega. Lorant se igra papirom kao vatrom, držeći šibice podalje, van ičijeg  domašaja. Potajni adresat ovih kolaža, ovih slikovnih epistola, su i deca  i odrasli. Ovo su stoga slikovnice-trankilizeri učinaka usputnih kataklizmi.

Signale lavirinta dete će preskočiti kako mu se hoće, bez svesti o kentauru. Za dete su  ti tekstovi presretači – šare, dezeni, "šantika". Držeći na oku svoje angelične Filije, sve do adolescencije, slikar prekraja pakao stvarnosti, sa  Arijadninom niti u rukama. Kćer devojačkog uzrasta je već zagazila u glib, do iznad kolena. Živo blato? Ili glina nekog novog čovečanstva? Dete i životinja jednako su čedni: sede na skoro istom stepeniku. Ni ne slute da su rumeni plen predatorskih kandži.

Nije tako kad si odrastao. Proterana podsvest te saleće kao aveti sa Gojinih slika. Ostaješ bez zenica, kreatura koja obrisom priziva mrtvačku lobanju. Narativ o pragovima i tragovima vremena, o kakofoniji njegovog rukopisa. Priča o srcu koje je prepuklo.Vodič kroz čistilište.

Umetnik premošćuje nastalu sinkopu. Ponovo ređa dehijerarhizovane, poslepotopske fragmente, ukotvljene u adresi, fotografiji, krvnoj grupi, nečitkom potpisu, naglavce zalepljenoj poštanskoj marci, žigu, poništenoj voznoj karti, zloslutnom žutom refleksu... Raščinjeni identitet krpi pred nama, hefta u svezak, u kodeks, u kartonsku vavilonsku ploču, u ciglicu za buduće zdanje.

Evo i vraga na poleđini ikone. I njega će novi Adam, sa svojim kaolinskim srcem, da prelepi. Umorni ljudi, spremišta su tekstova, a ne njihovi emiteri. Pozadina (gradski pejzaž) u tehnici reciklirane kolažne ("kolačarske") hartije, boje mastila, sa nostalgijom za marinsko plavom. Dete je uvek izmaknuto sa grupnih portreta, na njega curi nebesko zlato...

Oni koji su pristali na kišu hijeroglifa, na rojeve zoljica i moskita što obleću šećernu penu izmaštane angelične poslastice (nazad, u lavirinte srećnog detinjstva!) pogružene su siluete. Gde su im zenice? Na poleđini stare ambalaže šema involucije, od umornog Adama, preko plahog zeca (čiji očni prorezi nisu prazni), do reptila ništavila. Sa jazovima beline, praznine, koje treba premostiti i osmisliti, signalistički duhovito i ironično, eliptično, u novom pokušaju stvaranja sveta, svim raspoloživim sredstvima...

Draginja Ramadanski

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ALBORG. Danski umetnik Jens Haning koji je pozajmio od muzeja u Alborgu veliku sumu za dva rada, a onda kao umetnička dela priložio prazne ramove ...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu...
KIKINDA. Ovogodišnji učesnici simpozijuma su Anna Korver (Novi Zeland), Tamami Ichimura (Japan), Vladimir Novak (Hrvatska), Petar Sibinović...
PARIZ. Izložba "Nadežda Petrović u Parizu", priređuje se povodom obeležavanja jubileja sto pedeset godina od rođenja velike srpske...
BEOGRAD. Galerija Rima u Beogradu obeležava tokom februara 2021. stogodišnjicu avangardnog časopisa Zenit izložbom koju čine originalni...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej Moderne umetnosti u Parizu priredio je izložbu tri značajna...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko želi da vidi, čuje i misli. Studirati rečima ovaj slučaj nesvakidašnje prirode deluje beznadežno, poput pokušaja da se jednim pogledom...
Knjige i časopisi
Galerija savremene likovne umetnosti Niš je osnovana 9. juna 1970. kao prva samostalna ustanova te vrste na području centralne Srbije. Galerija je tokom svog dosadašnjeg postojanja imala obimnu aktivnost na različitim ...
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama preispituje glasove i manifestacije vremena i čoveka u njemu, njegovu egzistenciju i sudbinu. Istorijski gledano, kaže autor, čovek je uvek prožet...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom