CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 07
Dunavski dijalozi 06
Videomedeja 15
Videomedeja 20
Dunavski dijalozi 01
Terra 23
Noć muzeja 2008

Sponzor rubrike
Radionica 301 - Umetnost, arhitektura, dizajn Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePANČEVO. Galerija savremene umetnosti predstavlja od 17. decembra 2014. do 17. januara 2015. aktivnost "Radionice 301" Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Nastala je 1994, a metodologija njenog eksperimentalnog audio/vizuelnog istraživanja bazirala se na graničnim poljima umetnosti i arhitekture. Postojanje radionice biće prezentovano foto dokumentima i video radovima dosadašnjih saziva kao i radovima novije produkcije.Image

Image

Izložba Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu održana u Seulu na poziv Korejskog nacionalnog univerziteta umetnosti predstavlja značajan momenat u tekućoj saradnji ove dve institucije. To nije samo prilika da se predstave uglavnom radovi tri naša eminentna profesora i umetnika, Branka Pavića, Dragana Jelenkovića i Dejana Miljkovića, već i da se da uvid u filozofiju obrazovanja koje se bavi stvaralačkim procesom i tehnikama projektovanja i vrednovanja važnih aspekata arhitekture i umetnosti.

Kroz ideju da različiti umetnički izrazi i tehnike ne mogu suštinski biti razdvojeni, proces projektovanja prerasta u proces struktuiranja senzorne vrednosti utkane u složenost transstukturalne estetike. To znači da doživljavanje različitih kultura i umetničkih praksi treba posmatrati kao osnovu za bogaćenje sopstvenog kulturnog samopotvrđivanja. U tom smislu, razmenjivanjem iskustava sa drugima bogatimo sopstveno umetničko, stvaralačko i vrednosno biće.

Na ovaj način, stvaralački postupak se pojmom arhitektonike ne bavi kao oblikom određene umetničke prakse. To je sada filozofski termin koji ukazuje, kao u antičko doba, na ideju o kulturnom struktuiranju kroz ljudsku aktivnost uopšte. Razlike koje se javljaju u procesu materijalizacije ideje rezultat su određenih kulturnih funkcija umetničkog izražavanja kroz materijal.U tom smislu, odnos između arhitekture i drugih umetničkih izraza razotkriva se kao jedno suštinsko kreativno razumevanje složene strukture koja nastaje na različitim funkcionalnim, materijalnim i dimenzionalnim nivoima. Stoga je arhitektonika jedna smislena struktura. Ona struktuira čula, a posebno osećaj prirodne ravnoteže u skladu sa određenim kulturnim vrednostima.

Proces u fokusu obuhvata mnoge komponente koje karakterišu kreativne i vrednosne aspekte umetničke prakse. Na ove komponente može se, takođe, ukazati u izloženim radovima kao i umetničkim i obrazovnim aktivnostima.

Do transkulturnih estetskih vrednosti može se doći i susretima sa umetničkim praksama druge kulture jer stvaranje je razmišljanje, a praksa je proces materijalizacije ideje. Radionice su poligon gde se ova vrsta iskustva može uspostaviti. Učenje tehnike jedne druge prakse razvija novu duhovnu disciplinu, korisnu u sopstvenom stvaralačkom procesu. Arhitekte mogu da nauče od drugih umetničkih osećaja za struktuiranje te razviju unutrašnje oko za vrednovanje drugačijeg viđenja prostora. Tako se otvara i put za integraciju tradicionalne prakse u savremeno iskustvo dinamičnog savremenog okruženja.

Međutim, vrednost transkulturnog iskustva može se razviti i u okviru različitih predstava koje uključuju marginalizovane grupe i aspekte aktivnosti pop kulture. To ukazuje na krajnju složenost savremenog urbanog okruženja kao i različite nivoe njegovog postojanja i doživljavanja.

Odnos s prošlošću takođe može da bude važan aspekt transkulturnih stvaralačkih aktivnosti. Sećanje, kao emocionalno razvijeni pojedinačni odnos prema prošlim događajima, prostorima ili ličnostima, posebna je pokretačka snaga u stvaralačkom procesu. Ono premošćuje staro i novo, prošle i savremene vrednosti. Vizije prošlosti oslikavaju se na naš svet odražavajući neiscrpnu energiju kojom stvaralaštvo evocira nekadašnje prostore i događaje. Otvara nam prozore svetlosti i zaviruje kroz veo u daleku prošlost. U izvesnom smislu, svetlost se može doživeti kao misao koju sećanje oblikuje u stvaralački odraz. Svetlost ovde može da formira geometrijske oblike znakova i slika: tragove misli koje prikazuju kultivisanu liniju i njene prostorne odraze. Svetlost i geometrija virtuelni su nosioci kulturnog traga i generatori njegove informacije.

Ovaj koncept odnosi se i na odnos koji mogu da razviju i arhitekture prošlosti i sadašnjosti. Čistota  linije i površine, kao i kontrast čvrstog i transparentnog, razvijaju komplementarne vrednosti između novog i starog. Komplementarna ravnoteža može se postići preko sličnosti u geometrijskoj čistoti zapremine i likovnih razlika kod materijalizovanih površina. Međutim, balansiranje komplementarnih vrednosti može biti pristup struktuiranju uopšte. Ono razvija poseban osećaj dinamičnosti. Prodirući u dve ili više struktura može se doći do složene celine usklađenih delova. Na ovaj način na delu je doživljaj izbalansiranih komponenti pri čemu svaka od njih otkriva svoju gravitacionu silu i senzornu energiju.

Ovakva arhitektonika suštinski se odnosi na sve senzorne efekte koji grade naše umetničko okruženje. Prodiranjem u svetlost, boje, površine, linije, slike, pokret i muziku mogu se kotrolisati njihove izražajne moći i to njihovim upućivanjem u potpuno senzorno okruženje gde  dinamičnost evoluira u potpunu estetsku vrednost.

Međutim, kako je već mnogo puta naglašeno, te izuzetno značajne vrednosti ne  mogu se postići u izolovanoj kulturnoj sredini. Pokazalo se da je potraga i eksperimentisanje s novim idejama, praksama  i tehnikama od suštinskog značaja za estetski život umetničkog dela. Ukoliko rad na kulturnom nivou ne prenosi ideje koje obogaćuju i samo kulturno biće posmatrača, onda dolazi do nedostatka estetskog doživljaja. U tom smislu, samo proces fuzije sa  kulturnim vrednostima drugih može oplemeniti i naš sopstveni stvaralački potencijal. Nadamo se da je ova izložba korak ka tom cilju.

Vladimir Mako,
iz kataloga za izložbu R301 u Seulu, 2011.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od otvaranja svojih vrata iza kojih se čuvaju...
BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku "Krik" je uradio u četiri verzije i svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara...
Knjige i časopisi
Gradina broj 11 u duhu koncepcije koju je zacrtalo Uredništvo da priređuje i temate koji predstavljaju balkansku književnost, donosi tekstove posvećene grčkoj književnosti. Za razliku od drugih temata ovaj nije zamišljen da bude...
Intervju
Zgrada Muzeja savremene umetnosti Vojvodine u Dunavskoj 37 nedavno je gotovo u potpunosti renovirana, a izlagačka sezona u ovoj ustanovi zvanično je otvorena velikom retrospektivnom izložbom Mire Brtke. Renoviranje je započeto u avgustu, a...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom