CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 06
Noć muzeja 2012
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 20
Noć muzeja 2013
Videomedeja 15

Sponzor rubrike
Najavljena reprezentativna izložba ruske avangarde u Beogradu Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageBEOGRAD. Reprezentativna izložba ruske avangarde, uključujući dela Kazimira Maljeviča, biće održana 2015. godine u Beogradu, najavio je 20. decembra 2014. ministar kulture Srbije Ivan Tasovac. Izložba je dogovorena u Sankt Peterburgu sa ruskim ministrom kulture Vladimirom Medinskim, rekao je Tasovac, koji je učestvovao nedavno na peterbuškom Kulturnom forumu.Image

Image

Tokom 2015. godine, u kojoj se obeležava 80-godišnjica smrti Maljeviča, izložba ruske avangarde biće održana, osim u Beogradu, još samo u Švajcarskoj i Monte Karlu, istakao je Tasovac. U Monte Karlu je, inače, od 12. jula do 6. septembra 2014. najavljena izložba "Od Šagala do Maljeviča, revolucija avangarde", koja će biti jedan od centralnih događaja "Godine Rusije u Monaku".

Prema najavi Grimaldi Foruma, izložba obuhvata oko 150 radova umetnika koji su od 1905. do 1930. godine predstavljali avangardni pokret u Rusiji, među kojima su i Altman, Čašnik, Filonov, Gončarova, Kandinski, Kudrjašov, Larionov, Lebedev, Maškov, Rodčenko, Ševčenko Stenberg, Tatlin, Jakulov...

Centralna ličnost ruske avangarde bio je Kazimir Maljevič (1879-1935), a iako je bio i uticajan i radikalan, u istoriji moderne umetnosti dugo je bio u senci. Tek posle smrti je i doživeo pravu afirmaciju, dok je celog života oskudevao gotovo u svemu.

Maljeviču je ove godine prvi put priređena retrospektiva u Velikoj Britaniji - u Tejt Modern galeriji u Londonu, koja je bila i prva njegova izložba pred britanskom publikom posle 30 godina. Njegovi rani eksperimenti u slikarstvu doveli su ga do suprematizma – smelog vizuelnog jezika apstraktnih geometrijskih oblika i boja, ovaploćenog "Crnim kvadratom". Svetsku pažnju privukao je nakon velike izložbe u Nemačkoj 1927. godine, kada je pripremao i knjigu "Bespredmetni svet", izašlu na Bauhausu.

Bavio se aktivno i teorijom i pedagogijom, napisao je veliki broj knjiga, studija i članaka, a mnoga njegova teorijska dela objavljena su takođe posthumno, posle Drugog svetskog rata.

Vrednost njegovih radova počela je da dostiže astronomske cifre posle njegove smrti. "Suprematistička kompozicija" prodata je 2008. na aukciji u Njujorku za 60 miliona dolara, postavši tada najskuplje delo nekog ruskog umetnika prodato na aukciji. Ta slika prvi put je izložena na 16. Državnoj izložbi u Moskvi 1919-20. godine, a Maljevič ju je predstavio i lično 1927. na izložbama u Varšavi i Berlinu.

Rođen u Kijevu 1879. godine,  Maljevič je prošao kroz kubističku i kubofuturističku fazu pre nego što je počeo 1913. eksperimente sa suprematizmom.

Čuveni "Crni kvadrat na beloj pozadini" izložio je prvi put 1915. godine, na poslednjoj futurističkoj izložbi 0.10. Tada je započela i istorija suprematizma kao pokreta, koji je imao slikarsku praksu, ali ne u smislu dotadašnje tradicije, jer je, kako je govorio Maljevič, slikarstvo preživelo i "umetnik je predrasuda prošlosti". Zato je polazio od nulte tačke - ni od čega, odnosno iz bespredmetnosti.

Maljevič je ukinuo svaki prirodni, predmetni i istorijski aspekt, smatrajući da je "suprematističko bojeno mišljenje pokazalo da volja može da ispolji stvaralački sistem onda kada umetnik ukine predmet kao slikarsku osnovu".

Posle revolucije naslikao je i "Beli kvadrat na belom", sliku koja je predstavljala krajnji cilj suprematizma - apsolutnu bespredmetnost.

Maljeviču je 1927. godine dopušteno da napusti zemlju, a Poljska i Nemačka su njegove suprematističke slike prihvatile sa oduševljenjem. U inostranstvu je ostavio deo radova, nadajući se da će se ubrzo vratiti i proći s njima još nekoliko zemalja. Ali, 1930. dospeo je u ruke agentima NKVD-a (Narodni komesarijat unutrašnjih dela), uz optužbe da je nemački špijun. Iz tamnice su ga izbavili prijatelji, ali Maljevič više nije mogao da putuje iz zemlje, pa su mu se slike zatrle po Evropi.

Preminuo je od 15. maja 1935. u Lenjingradu, a na dan sahrane, ulicama se kretala neobična procesija. Na kamionu su vozili čudni sanduk - suprematistički sarkofag koji je Maljevič sam za sebe sagradio nekoliko dana pre smrti. Na kamion su postavili i "Crni kvadrat".

Deo Maljevičevih slika Ruski muzej je otkupio od njegovih rođaka po mizerno niskoj ceni, plativši tako za "Crni kvadrat" svega 300 rubalja. Za njegove radove koji su ostali u inostranstvu niko se u Sovjetskom Savezu nije interesovao.

Izvor: SEEcult

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 3. septembra do 17. oktobra 2021. izložbu "Kaleidoskop. Umetnik - Kolekcionar - Kritičar"....
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
NOVI SAD. U okviru 65. Godišnje izložbe članova SULUV predstaviće se 65 umetnika, aktivnih članova Saveza udruženja likovnih umetnika...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja od 13. maja do 11. juna 2021, u Oficirskom domu, izložbu Radoša Antonijevića...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku ...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku "Krik" je uradio u četiri verzije i svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara...
Knjige i časopisi
Najveći deo Gradine broj 17 rešili smo da posvetimo kraju koji je svetski poznat po tome što ne razvezuje čvorove, naprotiv, poznat je po umetnosti vezivanja čvorova. Reklo bi se da Pirot i čitav pirotski kraj leži na jednom...
Intervju
Martin Lisardi je direktorka muzeja Al Sen-Pjer u Parizu. Art brut je ono što prethodi konceptu, umetničkom angažmanu. To je umetnost koja nema tržišnu vrednost, koja ne traži društveno priznanje. Marginalna umetnost, na ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom