CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Noć muzeja 2009
Videomedeja 15
Dunavski dijalozi 03
Terra 28
Noć muzeja 2008
Digital Art 07

Hibridno - imaginarno: Slikarstvo i/ili ekran Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageMuzej savremene likovne umetnosti, Novi Sad. Novembar - decembar 2006.
Izložba je nastala kao teorijska i kustoska problemska konstrukcija ’izložbe-događaja’ u nameri da se istraži nekoliko povezanih instrumentalnih problema unutar savremenih umetničkih praksi: filozofski problem, teorijski problem, kustoski problem, receptivni problem.

Zoran Todorović,
Bride. 1997,
Fotografija (detalj)

Dejan Grba,
a, 2006.
Video instalacija


Slavko Bogdanović,
Byzantine Celestial Thoor,
Instalacija (detalj)

Bojana Romić,
Diptih, 2006,
Fotografija (detalj)

Nikola Džafo,
U slavu ošišanih, 2006,
Instalacija (detalj)
 

Hibridno do besmisla
Andrej Tišma

U prepoznatljivom crno-crvenom pakovanju iz Muzeja savremene likovne umetnosti u Novom Sadu (Dunavska 37) izašao je još jedan opskuran pokušaj manipulisanja istorijom savremene umetnosti Srbije i Vojvodine, posebno njene aktuelne produkcije. Pod naslovom "Hibridno - imaginarno: slikarstvo i/ili ekran" i podnaslovom "O slici i slikarstvu u epohi medija" njen autor Miško Šuvaković, teoretičar iz Beograda, a na poziv kustosa izložbe Dragomira Ugrena, odabrao je "dvadeset umetnica/umetnika" u cilju svoje kritičke prezentacije slikarskih i ekranskih produkcija u savremenoj umetnosti u Srbiji.

Polazna teza izložbe je da "živimo u epohi kada slikarstvo više nije hegemona umetnička prakasa, već praksa  koja nastaje u složenim i hibridnim referentnim odnosima prema medijskim sistemima prikazivanja i izvođenja". Ta teza stoji (već dobrih trideset godina) i tu nema nikakve zamerke, ali problem nastaje kada se pogledaju odabrani autori i njihova dela koji treba da je ilustruju. Naime u obrazloženju projekta stoji da su za izložbu odabrani autori  koji su svojim produkcijama posle 2000. godine problematizovali odnose slikarstva i medijskih ekranskih slika. Pre svega tu nalazimo pojedine autore koji nisu na likovnoj sceni već preko trideset godina, pa ova odrednica "posle 2000." u najmanju ruku zbunjuje.

Zatim na  listi autora nalazimo i neka sasvim efemerna imena koja se teško mogu povezati sa bavljenjem umetnošću, što visoko rangirana ustanova kulture poput  Muzeja ne bi smela da dopusti. Treće, ponovo je prisutan sindrom "E/Kod" koji je i sada, po ko zna koji put u nizu "problemskih" izložbi ove godine uguran u koncepciju/realizaciju postavke pod ovim istim krovom, što već u startu deluje kao sasvim nemaštovit potez priređivača. Ako se tome još doda da je i kustos ove izložbe izložio svoje radove, pitamo se sa kakvim "izborom" uopšte Šuvaković izlazi pred našu kulturnu javnost.

Nastojeći da izložbom prikaže "probleme vidljivog, telesnog, haptičkog i  dinamičnog kroz razlike pikturalne površine, fotografskog printa i elektronskog ekrana u afektaciji svesnog, nesvesnog, želje, uživanja, neutralnosti, političkog" Šuvaković bira stvaraoce i dela koji nisu uvek na očekivanom nivou namere da se prikaže savremena umetnost u Srbiji. Neoriginalnošću razočaravaju video vežbe Dejana Grbe, Aleksandre Jovanović, Aleksandre Zdravković, knjižica  Mirka Žarkovića koja brzim listanjem daje utisak pokretne slike, a zalutala je tu i jedna sasvim diletantska slika Siniše Ilića, te dve korektne ali ni po čemu posebne, fotografije ženskih figura Bojane Romić itd. Koliko je slikanje i oblaganje objekata kosom i drugim neslikarskim materijalima originalno, naročito posle nadrealista i novih realista prve polovine 20. veka, i koliko je takva slika Nikole Džafa i njegovog "Tima" veza između slikarskih i ekranskih produkcija, nije teško proceniti.

Ono što je na izložbi pogođeno jesu radovi Ratka Kulića "Anamorfoze" (digitalni printovi na platnu) u kojima autor kroz metafore kostimiranja igra samoga sebe, svetleći objekat "Kursor" (u obliku ruke s ispruženim kažiprstom) Milorada Mladenovića, te serija digitalnih goblena "Četiri godišnja doba" Asocijacije "Apsolutno". A to je ipak malo za ovako ambiciozan i skup projekat.


Informacija Muzeja savremene likovne umetnosti u Novom Sadu

Autorska izložba dr Miška Šuvakovića pod nazivom "Hibridno imaginarno: Slikarstvo i/ili ekran. O slici i slikarstvu u epohi medija" je zamišljena kao kritička prezentacija slikarskih i ekranskih produkcija u savremenoj umetnosti u Srbiji. Polazna teza izložbe je da živimo u epohi kada slikarstvo više nije hegemona umetnička prakasa, već praksa  koja nastaje u složenim i hibridnim refrentnim odnosima prema medijskim sistemima prikazivanja i izvođenja.

Izložba je nastala kao teorijska i kustoska problemska konstrukcija ’izložbe-događaja’ u nameri da se istraži nekoliko povezanih instrumentalnih problema unutar savremenih umetničkih praksi: filozofski problem, teorijski problem, kustoski problem, receptivni problem. Svako od ovih pitanja je izazov za savremenu umetnost i za teorijsko suočenje sa svetom razlika, proizvodnjom mnogostrukosti i uživanjem u kontradikcijama. Prezentovani su problemi VIDLJIVOG, TELESNOG, HAPTIČKOG I DINAMIČNOG kroz razlike pikturalne površine, fotografskog printa i elektronskog ekrana u afektaciji svesnog, nesvesnog, želje, uživanja, neutralnosti, političkog.

Za izložbu je odabrano 20 umetnica/umetnika koji su svojim produkcijama, posle 2000. godine, problematizovali odnose slikarstva i medijskih ekranskih slika: Siniša Ilić, Dragomir Ugren, Slavko Bogdanović, Vojislav Klačar, Grupa Februar/ Centar za nove medije_kuda.org, Dejan Grba, Miša Mladenović, Zoran Todorović, Nikola Džafo, Boris Lukić, Nikola Macura, Vladimir Ilić, Vesna Grginčević, Bojana Romić, Ratomir Kulić, Aleksandra Zdravković, Predrag Miladinović, asocijacija APSOLUTNO, Aleksandra Jovanović, Mirko Žarković. Uvodne tekstove u katalogu napisali su dr Ješa Denegri i dr Miško Šuvaković . Kustos izložbe je Dragomir Ugren.
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej Moderne umetnosti u Parizu priredio je izložbu tri značajna...
U restauriranom Šuvalovksom dvorcu na obali Fontanke, bivšem Domu prijateljstva, u...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u Grand Palais-u. Izložba se održava od 22. marta do 31. jula 2017. Kako je ideja ove izložbe ne...
Knjige i časopisi
Da je živ, ove godine Branko Miljković bi napunio osamdeset godina. Eto prilike da se još jednom valjano opečemo na žestokoj vatri poezije ovog tragičnog pesnika. Dvobroj je na preko 420 stranica, s velikim brojem fotografija i strip...
Intervju
Pisac, filmski glumac, crtač, performer, muzičar, avangardist... rečju Branko Andrić, poznat pod nadimkom Andrla, rodom je Novosađanin, možda bi neko insistirao na tome da je Andra Bečlija, mada je istina ta da život provodi u ova dva grada i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom