CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sonja svec spanjol

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 03
Digital Art 07
Noć muzeja 2009
Terra 25
Noć muzeja 2013
Digital Art 05
Terra 26

Sponzor rubrike
Multimedijalne izložbe modernista u Moskvi u 3D formatu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageU Cenru dizajna ARTPLEY u Moskvi otvorene su sredinom februara 2015. dve multimedijalne izložbe: "Od Monea do Sezana. Francuski impresisonisti" i "Veliki modernisti. Revolucija u slikarstvu". Obe u formatu 3D. Moskovskim poseticima likovnih događaja već je poznat 3D format ekspozicije: prošlogodišnji analogni šou "Van Gog. Živa platna" bio je najuspešniji izložbeni projekat savremenosti. Taj šou je pokazao da umetnost drži korak s vremenom i može se korišćem najnovijoh tehnologija na nov način izraziti pred gledaocima.Image

Image
ImageImage

Na izložbi se koriste ogromni ekrani, njihova ukupna površina iznosi 1.000 kvadratnih metara, a cela izložba zauzima prostor od 2.000 kvadrata.

Pre nego što su gledaoce uveli u monumentalnu dvoranu da vide slike Pola Gogena, Anri Rusoa, Gistava Klimta, Edvarda Munka, Vasilija Kandinskog i drugih velikih slikara - modernsta, organizatori su dobro proučili savet Karla Marksa: "Ako hoćeš da uživaš u umetnosti, moraš biti umetički obrazovan čovek" i predstavili obrazovni deo ekspozicije.

Pre nego što počne da posmatra 3D ekspozciju, svaki postilac koji to želi može u predsali da se upozna sa kontekstom epohe prateći razvoj žanrova portreta i pejzaža od realističkog slikanja stvarnosti do "Crnog kvadrata". Ali čak u slučaju da gledalac ništa ne razume iz opusa modernista, ipak će mu biti intesantno da gleda kako se uz zvuke klasične muzike iz dima na ekranu pojavljuju platna Edvarda Munka i u tom istom dimu se ratsvara poznati slikarev "Krik"; kako se rascvetavaju cvetovi u "Tropskoj šumi sa majmunima" Anria Rusoa; kako se geometrijske figure na platnima Vasilija Kandinskog rastavljaju na delove i izleću van rama.

Na izložbama je predstavljeno oko 1.000 radova 9 slikara - modernista i sa svakim od njih posetioci se upoztnaju na video ekranima. Međutim, iz 3D formata posetilac nije u mgućnsoti da sazna ni naziv slike, ni istoriju njenog nastanka, niti je bliže ka odgoetki "Crnog kvadrata". I pored svega toga, ekspozicija podstiče da se proučava stvaralaštvo tih umetnika kako bi se sam gledalac mogao snaći u eskpresiji slika modernista.

Druga ekspozicja posvećena je velikim majstorima impresioniza: Klodu Moneu, Kamiulu Pisrou, Pjeru Ogostu Renoaru, Edgaru Degi, Polu Sezanu i mnogm drugim. Muzička pratnja izložbe je njena veoma važna komponenta: slike se smenjuju jedna za drugom uz zvuke Čajkvskog, Debisija, Ravela, Ofenbaha.

Posle 4o minuta provedenih u multimedijalnoj dvorani posetioci izlaze pod "dejstvom" utiska (engl. impression) - iste one reči koja je dala ime ovom slikarskom pravcu, impresionizmu, koji ga ne napušta još dugo, dok se u sali i dalje oživljavaju ulice starpog Pariza i sunčana polja Il-de-Fransa, a ceo prstor se ispunjava cvetovima maka koji lete i plešu.

Platna s jabukama Pola Sezana izgledaju tako blizu da je vidljiv svaki potez slikareve kičice koji je jednom izjavio: "Pokoriću Pariz pomoću jabuka". Te reči su postale proročke i danas, zahvaljujući velikim ekranima, znamenito voće izgleda tako realno da ti dođe da pružiš ruku da ga dohvatiš.

Izložba impresionista se razlikuje od analogne postavke modernista po tome što se na ogrmnim ekranima prikazuju ne samo slike, nego i citati autora kojima se otkriva lik savakog slikara i pomaže posetiocima da lakše shvate njegove radove.

Među njima su i izreke koima se određuju svi stilovi impresionizma kao što je: "Za impresioniste slikati s prirode ne znači nacrtati bilo kakav predmet, nego otkriti sva osećanja." ili "Umetnost - to je emocija. Ako sliku treba objašljavati, to već nije umetnost." Posebno je karakterističan citat: "Ja slikam ono što vidim, a ne ono što se sviđa drugima da vide."

Ukoliko još uvek ne možete da razlikujete Monea od Manea, ne bi bilo loše da se upoznate sa stvaralaštvom impresionista pobliže u punom smisilu te reči i pomoću 3D ekrana pređete u Pariz XIX veka u kojem se oformio boemski krug koji je jdnom za svagda izmenio lice evropske umetnosti.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Izložba srpske vajarke i akademika Olge Jevrić "Predlozi za spomenike" biće otvorena od 3. februara do 17. aprila 2016. u galerijskom...
VENECIJA. Najboljim paviljonom na 57. Bijenalu umetnosti u Veneciji proglašen je nemački, sa projektom "Faust" umetnice Ane Imhof...
PARIZ. Povodom obeležavanja sedamdesete godišnjice najpoznatijeg pariskog salona savremene umetnosti "Realites Nouvelles",...
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i kulturoloških vizualizacija ideologije koja je u vremenu...
PODGORICA. Centar savremene umjetnosti Crne Gore, u izložbenom prostoru Dvorac Petrovića predstavlja od 11. oktobra do 11. novembra 2016. izložbu ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Poezija je alhemija koja poraz pretvara u pobedu duha. Vreme je Weltschmerz-a. Milioni ljudi su u stalnom osećanju bespomoćnosti. Ali ovaj svet nema nade za novu romantiku. Životi su nam ispražnjeni od osećanja smisla. Liče na prazne zarđale...
Intervju
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to šansa i za umetnike. Umetnik iz Novog Sada, sa privilegijom, kako sam kaže, da je zaposlen u instituciji, razvija ne samo sistem...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom