U godini kada se obeležava vek od genocida nad jermenskim narodom, internacionalni žiri 56. bijenala u Veneciji paviljonu Jermenije dodelio je Zlatnog lava. Jermenski paviljon smešten je daleko od centralnih venecijanskih punktova gde se izložbe inače odvijaju. Smešten je na ostrvu Sveti Lazaro u prostoru Mekitar manastira. Mesto je simbolično iz nekoliko razloga. Koncept izložbe problematizuje pojam raseljavanja i teritorije, pravde i pomirenja, etosa i otpornosti.
Reč je o grupi umetnika, praktično unucima preživelih u pogromu, koji bez obzira na mesto rođenja, nose u svom identitetu uspomenu na svoje poreklo. Umetnici koji čine jermensku dijasporu kroz radove u širokom dijapazonu medija - od crteža, slike, tekstova, video instalacija progovaraju o pitanjima žrtava, nasleđa, sopstvenih lokaliteta na kojima danas žive... Među izlagačima je i čuveni turski umetnik Sarkis.
Na ostrvu Sveti Lazaro koje se nalazi između Svetog Marka i Lida, jermenski sveštenik Mekitar je 1717. osnovao monaški red. Ovde je u ranom 19. veku Lord Bajron proučavao jermenski jezik. Mnoga važna dela evropske književnosti i religijskih tekstova su najpre prevedena na jermenski na ovom živopisnom ostrvu.
U aprilu 1915. godine počeo je pogrom nad Jermenima u Osmanskom carstvu koji je trajao sedam godina i u kome je stradalo između milion i milion i po pripadnika jermenskog naroda. Rasuta širom Osmanskog carstva, jermenska zajednica je pred početak Velikog rata brojala dva miliona, a iz rata izašla sa manje od 400.000 ljudi.
Prema oceni žirija paviljon Jermenije predstavlja vrstu palimsesta u kome se na mestu koje predstavlja istorijski spomenik progovara sa pozicije sadašnjosti. U godini koja predstavlja prekretnicu u životu jermenskog naroda, ovaj paviljon svedoči o otpornosti i značaju transkulturalne razmene.
Zlatni lav za najboljeg umetnika pripao je američkoj umetnici Edrijen Pajper koja živi u Berlinu i koja predstavlja jednu od pionira konceptualne umetnosti. Srebrni lav za najboljeg mladog umetnika dobio je Im Heung Sun iz Koreje čiji se video rad bavi uslovima u kojima rade žene u Aziji. Specijalno priznanje pripalo je američkoj umetnici Džoan Džons, predstavnici paviljona SAD.
Internacionalni žiri radio je u sastavu Naomi Bekvit kustos Muzeja savremene umetnosti u Čikagu, Sabina Berkvajser direktorka Muzeja moderne umetnosti u Salzburgu, Mario Kodonjato kurator er Hausa iz Beča, Ranjit Hoskot pisac i Jongvu Li kurator i nekadašnji direktor Gvandžu bijenala u Koreji.
Izvor: Politika
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu izložbu slikara Žana Fotrijea (1898-1964) pod imenom "Materija i svetlost". Izložba traje do 20. maja 2018. Godine 2017. održana je...
Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli...
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u Studiju Gienaro Francese u Breši, Italija. Početkom 1995. pokreće Metafizički muzej kao oblik...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.