CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 02
Dunavski dijalozi 06
Digital Art 07
Dunavski dijalozi 01
Noć muzeja 2020
Videomedeja 16
Terra 25

Sponzor rubrike
Časopis "Gradina" (Niš), broj 16/2006 Štampaj E-pošta
(1 glas)
Saturday, 23 December 2006
ImageNa 350 strana časopis donosi tekstove koji su razvrstani u nekoliko rubrika: Demonologija, Književni portret: Dejan Aleksić, Strah od poezije, Linkovi, Strah od kritike. Zoran Pešić Sigma, glavni urednik, pod nazivom "Đavolja varoš - Pogled u večnost" donosi mali putopis umesto reči urednika. Ceo broj ilustrovan je i fotografijama Đavolje varoši Dušana Mitića Cara.

     

Đavolja varoš - Pogled u večnost

(Mali putopis umesto reči urednika)

drugačija misija

ImageNa kraju, posle brojnih dogovora i kovanja planova za avanturu kosmičkih razmera, odvažila se samo nas četvorica: Miša Sirijus, Car Fotograf, Dejan Horor i ja, Sigma Zapisničar. Presudna je bila Dejanova rečenica: Kakav sam to ja pisac horora kad nikada nisam bio u Đavoljoj Varoši?! Potrpali smo u starog belog Golfa šatore, vreće za spavanje, bezbroj drangulija neophodnih za logorovanje koje Miša uvek drži na gotovs, čak i malu drvenu hoklicu koja obezbeđuje predivan osećaj udobnosti u divljoj prirodi, hranu, vodu, kako se ispostavilo kasnije u nedovoljnim količinama, raznorazna pića u dovoljnim količinama, malu metalnu skaru za odbranu od zlih sila gladi u bespućima vasione, i krenuli iz usijanog grada u neizvesnost.
 
Put nas je vodio kroz Mramor, Merošinu, Prokuplje... Zasta­jemo da kupimo svež paradajz, ljutu papriku, krastavac, šljive i lubenicu, uz koju, zahvaljujući Carevom šarmu, dobijamo besplatno od zgodne seljanke beli luk, neophodan za rasterivanje demona, đavoljevih slugu, drakula i lepih žena. Manje od dva sata vožnje trebalo nam je do table na kojoj je pisalo Prirodni spomenik ĐAVOLJA VAROŠ pod zaštitom je zakona. Nije nas obespokojilo to što je tabla bila izbušena mecima iz malokalibarskog oružja. Hrabro smo uzeli svoju opremu i pešice prevalili poslednji kilometar. Car zapaža kako su od njegovog poslednjeg boravka naprav­ljeni drveni mostići, brvnara, klupe, trospratne kućice za ptice... Institut za ispitivanje ruda otkopao je brojne rupe iz kojih se slivala u rečicu, crvenu od minerala gvožđa, voda otrovna za piće, a, kako kažu malobrojni turisti,  lekovita za kožu i oči.

Ulogorili smo se kraj razrušene crkve nadomak same Đavolje Varoši. Tri krsta, od kojih jedan visi na drvetu naopačke, sveće, novčići na zemlji i krug nepravilnog kamenja svedoči o burnoj prošlosti ovog kraja. Starica, seljanka koja je došla sa okolnog brda, zapalila je sveću i priseća se nekadašnjih sabora, vašara, smeha i cike u ovoj hrastovoj šumi. Turistički vodič koji je doveo grupu turista, pun autobus iz Beograda, priča legende o Đavoljoj Varoši. Kaže da je za vreme NATO bombardovanja Srbije ovde bilo najbezbednije. Rude gvožđa od kojih je sastavljeno stenje emituju polje koje ometa radare, navigacione instrumente aviona... Smeje se, jer sam ne veruje u svoju priču, ali posao je posao. Malobrojni turisti za pet minuta bace pogled na Đavolju Varoš, pa se brzo spuste do brvnare i klupa da uz roštiljsko meso, hladno pivo i turbo folk ugase svoje želje za nepatvorenom prirodom.

Naša misija je drugačija. Kada su se svi razišli na Đavolju Varoš, spustila se đavolska tišina. Primećujemo da nema ptica. Za sve vreme boravka video sam samo jednog detlića kako besomučno bije po kori osušenog hrasta, jedna vrana oglasila se u zoru i jedna je senica prhnula ispred nas, dole kod brvnare kad smo se već vraćali kući. Čuju se samo zrikavci. Miša im lovi onirički zvuk, uočava ih teško maskirane na granama i fotografiše. Dejan na parčetu hartije pravi skicu, osnov za svoju novu horor priču. Car se priprema za fotografisanje noćnog neba. Sve je tu. Ništa nam ne nedostaje. Ovo je prostor u kojem se večnost troši u malom. Istražujemo borbu hrasta za čvrsto tlo. U osušenim deblima vidimo rupe iz kojih izleću opasni stršljenovi. Stubovi zemlje koji streme u nebo pokriveni kamenim kapama svedoče o erozivnim procesima koji su gotovo vidljivi golim okom. Car i Miša primećuju kako se prekinuo prevoj koji je odvajao dve grupe stubova. Kažu da su nekada tu glatko prelazili s jedne na drugu stranu. Vidljivi su i novi stubovi, a neki kao da su urušeni. Da li ih je neko prebrojao?

noć protiv uroka

Pala je noć. Ono što smo najviše želeli, to je da otkrijemo tajnu noćnog boravka u Đavoljoj Varoši. Priče o tajanstvenom hujanju vetra između stubova, o osedelim od straha nesrećnicima koji su ovde zanoćili, o skamenjenim zverima koje noću oživljuju pale su u vodu. Istina, Miša, Car i Dejan su već, bez obzira na mladalački izgled, poprilično sedi, tako da se pojavio i sam đavo lično ništa se bitno ne bi izmenilo. Upalili smo logorsku vatru. Uključili baterijske lampe. Švrljali po okolini: čas gore, čas dole, čas na prevoj, čas oko logora... Car i ja sedeli smo u podnožju stubova i blenuli u zvezdano nebo. Topla letnja noć, bezbroj zvezda, Mlečni put kakav se nikad ne može videti u gradu prosuo se pred nama, stubovi spečene zemlje koji streme ka visinama... Nestale su sve priče o demonima, isparilo i sećanje na mogući strah, a ostao mir, slutnja večnosti i beskraja. Bili smo zadivljeni, ušuškani u ovu kamenu kotlinu, sa čijih obronaka gviri drveće, ponad nas vesele zvezde u večitom kruženju oko Severnjače. Car je sve fotografisao, ja usekao u sećanje i eto pokuša­vam da dočaram rečima ono što se dočarati ne može. Koliko je malo čoveku potrebno da bude srećan. Ponekad je dovoljan samo i pogled na večnost.

Vratili smo se u Niš preko Prolom Banje gde smo navratili u jednu kafanu gde peku hleb ispod crepulje i toče specijalno pivo spravljeno od prolom vode. Umorni i zadovoljni napravili smo plan da Đavolju Varoš obiđemo i na jesen kad se lišće zašareni, kad vetar zahuji između stubova, a legende ožive.

Image

Zoran Pešić Sigma,
glavni urednik

Sadržaj

Na 350 strana časopis donosi tekstove koji su razvrstani u nekoliko rubrika: Demonologija, Književni portret: Dejan Aleksić, Strah od poezije, Linkovi, Strah od kritike.

Demonologija je temat koji čini niz prevedenih tekstova (Rečnik demonologije Rosela Houpa Robinsona, esej Alise Ostrajker, Đavo u pozorištu Ahila Manga, Đavo u klasičnoj muzici Franka Lorenca Aruge... kao i tekstove naših autora Jovice Aćina, Radosava Stojanovića...tekstove o demonologiji i popularnoj muzici, stripu, kompjuterima... Nekoliko tekstova kao i ilustracije posvećene su Ivici Stevanoviću i njegovim ilustracijama i strip demonima.

O Dejanu Aleksiću, ovogodišnjem dobitniku prestižne pesničke nagrade Branko Miljković u ovom broju pišu Dušica Potić i Danijela Kostadinović, a uz pozdravnu besedu laureata tu je i nekoliko njegovih najnovijih pesama.

Rubrika posvećena poeziji donosi prevod pesama savremene grčke pesnikinje Marie Laine (koja je nagrađena Državnom  Nagradom za Poeziju za zbirku Ružični strah), prevod pesama mađarskog pesnika Gabora Čordaša, prevod pesama bugarskih pesnikinja Kaće Ermenkove i Ivone Tačeve, kao i neobjavljene pesme Miodraga Raičevića, Radivoja Šajtinca, Velimira Kostova i Aleksandra Rajskog.

Rubrika Linkovi donosi niz eseja kao i razgovor sa Vladimirom Arsenijevićem (Pisac nije sveta krava).

U rubrici Strah od kritike osim kritike redovne književne produkcije nalazi se niz tekstova kojim su sagledane velike manifestacije u kulturi grada Niša Horske svečanosti, džez festival Nišvil, Filmski susreti...

Ceo broj ilustrovan je i fotografijama Đavolje varoši Dušana Mitića Cara.
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan
Iz kalendara art događaja
14.02.2025 - 01.06.2025 | 19.00
Plemstvo u srpskoj vizuelnoj kulturi 18. veka
25.03.2025 - 15.06.2025 | 19.00
Ilija Bašičević Bosilj - Slike
05.04.2025 - 25.05.2025 | 19.00
Slučaj niti. Globalni narativi o tekstilu - Grupna izložba
24.04.2025 - 08.06.2025 | 10.00
Danica Nikić (1895 - 1943) - Biti žena u svetu umetnosti
29.04.2025 - 23.05.2025 | 19.00
Ivana Bjelica, Aleksandar Cvetković, Đorđe Kovačev - Slike

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
LONDON. Benksijev rad na poznatoj slici iz doba impresionizma prodat je na aukciji za 7,6 miliona funti (9,8 miliona dolara), što je druga...
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
NOVI SAD. Ciklus minijatura "Monolog" Lazara Šoševića (1992, Uroševac) može da se pogleda od 9. do 23. avgusta 2021....

NOVI SAD. Sabrina Rate je kanadska umetnica koja živi između Montreala i Marseja. Njena praksa uključuje video, animaciju, instalacije, skulpture,...

Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej modernih umetnosti, Kaoshiung (Tajvan). Decembar 2007.
Od 2001. godine Muzej modernih umetnosti u Kaoshiungu organizuje Bijenale kontejnera. Prošle godine tema je bila “Eko kontejner”. Od 148 radova izabarano je...
Knjige i časopisi
Autori istraživanja i publikacije su mr Dragana Martinović, istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, ma Dimitrije Tadić, savetnik za vizuelne umetnosti i multimedije Ministarstva kulture i informisanja i Nina Mihaljinac,...
Intervju
Kaže se: Svet je onakav kakav smo naučeni da vidimo. Ova tvrdnja vredi za najveći broj ljudi koji se mire gotovo sa svim što im se nasuče u život. Ali, uvek se nađu neki pripadnici u ljudskom rodu koji zaviruju iza ogledala. Ono što su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom