CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 14
Noć muzeja 2013
Digital Art 01
Digital Art 03
Dunavski dijalozi 00
Videomedeja 15
Videomedeja 21

Sponzor rubrike
Marij Pregelj - Slike Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića predstavlja od 4. marta do 2. maja 2016. izložbu "Marij Pregelj: Dokument istine". Izložba predstavlja slikarstvo Marija Pregelja iz Legata Vaska i Zlate Pregelj u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. Kustos izložbe je Svetlana Mitić viši kustos MSU.Image

Image

Na izložbi "Marij Pregelj: Dokument istine" biće predstavljeno slikarstvo slovenačkog umetnika Marija Pregelja (8. avgust 1913. Kranj – 18. mart 1967. Ljubljana), iz Legata Vaska i Zlate Pregelj, koje je nastalo u periodu između 1947. i 1967. godine. Legat koji nosi ime sina i supruge umetnika, Muzej je preuzeo 1986. godine posle smrti supruge Marija Pregelja. Ona je, po želji samog autora, umetničku zaostavštinu svog supruga ravnopravno zaveštala Muzeju savremene umetnosti i ljubljanskoj Modernoj galeriji. Tom prilikom Muzeju savremene umetnosti, pored slika, pripala su i 123 grafička lista i 22 rada izvedena tehnikom akvarela, gvaša i pastela. Deo legata, koji obuhvata grafičke listove, bio je predstavljen na izložbi 1988. u Galeriji - Legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića.

Marij Pregelj je slovenački slikar i grafičar, umetnik specifične ikonografije i simbolike, čiji je stvaralački doprinos nezaobilazan u proučavanju slovenačke kao i šire jugoslovenske umetnosti druge polovine prošlog veka. Potiče iz porodice slovenačkog pisca ekspresionističkog usmerenja Ivana Pregelja, i čenjinica da je odrastao u literarnom okruženju, važna je za konačno formiranje njegove i životne i umetničke biografije. Školovao se na zagrebačkoj akademiji likovnih umetnosti gde je diplomirao u klasi profesora Ljube Babića. Prvi put se pojavljuje na izložbi Nezavisnih 1937. u Jakopičevom domu u Ljubljani, a samostalno izlaže od 1950. godine. Pregeljevo slikarstvo predstavlja reakaciju na egzistencijalne izazove savremenog čoveka, koje umetnik iskazuje „homerski širokogrudo“ kroz snažan gest i ekspresivan kolorit. Pregelj je tvorac brojnih ciklusa uvek novih ikonografskih osobina i formalnih varijacija. Stvralački opus Marija Pregelja od samog početka prožet je sagledavanjem čovekove egzistencije, ne samo u interpretaticijskom smislu, već pre svega u njenoj psihološkoj složenosti. Celokupnim Pregeljovim opusom, a posebno u poslednjoj stvaralačkoj deceniji, dominira ljudska figura data u svoj svojoj ikonografskoj i simboličkoj razuđenosti: kao akter rođenja, kao nosilac smrti, kao sedeća figura za stolom, figura žene u stavu orante, truplo na stolu ili razapeta forma na krstu.

Pregeljev likovni izraz predstavlja autentitičnu i autohtonu pojavu u periodu razvoja socijalističkog modernizma, najbliži karakteristikama tamnog modernizma u Sloveniji (Tomaž Brejc), a na širem evropskom planu, Pregeljevo slikarstvo korenspondira sa najvišim dometima umetnika, pripadnika poslednje generacije modernista.

Izlagao je na Bijenalu u Veneciji 1954. i 1956. godine, na Bijenalu u Tokiju 1955. na izložbi Gugenheim Inernational u Njujorku 1958. kao i na Bijenalu u Sao Paolu 1963. godine. Bio je profesor slikarstva na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani i predsednik Saveza likovnih umetnika Jugoslavije (1960-1964). Dobitnik je više nagrada, između ostalih Zlatne plakete na II trijenalu jugoslovnske umetnosti u Beogradu 1964, Prešernove nagrade 1958. i 1964, i Jakopičeve nagrade 1969. godine.

U Zbirci slikarstva MSU, pored dela iz Legata Vaska i Zlate Pregelj, nalaze se 12 dela ovog umetnika svojevremeno otkupljenih za kolekciju Muzeja, među kojima su i posebno značajna dela iz Pregeljevog kasnog opusa, "Fantastična trpeza" (1966) i "Diptihon" I, II (1967).

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže...
NOVI SAD. 24. Međunarodni video festival Videomedeja u produkciji i organizaciji Udruženja za video umetnost Videomedeja održaće se u periodu od...
APATIN. Galerija Meander predstavlja od 19. novembra do 2. decembra 2021. grafike Miroslava Savkova pod nazivom "Grafika čoveka"....
NOVI SAD. U Kulturnoj stanici "Svilara", od 16. do 25. juna 2021, biće predstavljena izložba "Strange Views: Graz and Novi Sad...
NIŠ. U Paviljonu niške tvrđave, od 14. novembra do 5. decembra 2019, predstavljeni su radovi sa Likovne kolonije "Sićevo...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Milorad Mića Mihajlović, jedan od najzaslužnijih novosadskih slikara, rođen je u Kraljevu 1936....
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
KIKINDA. U subotu 20. oktobra 2012. simbolično je otvoren budući Muzej Terra u objektu bivšeg manježa nekadašnje kasarne u Kikindi. Tom prilikom su unutar manježa izložene skulpture "Ratnik", akademika Nikole Jankovića, i...
Knjige i časopisi
Monografija "Omnia tempus habent - Čedomir Vasić" za koju je tekstove pisala Gordana Stanišić, istoričar umetnosti i kustos Narodnog muzeja u Beogradu, a knjigu je u ediciji umetničkih monografija objavila Fondacija Vujučić ...
Intervju
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to šansa i za umetnike. Umetnik iz Novog Sada, sa privilegijom, kako sam kaže, da je zaposlen u instituciji, razvija ne samo sistem...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom