CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 04
Dunavski dijalozi 03
Videomedeja 19
Noć muzeja 2013
Videomedeja 14
Digital Art 07
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Mira Brtka - Skulpture Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageCentar za vizuelnu kulturu "Zlatno oko", Novi Sad. Januar - februar 2007.
Ova serija skulptura Mire Brtke ima i svoje zasebno značenje. Naime, u karakteru ovih oblika jasne su reminscencije na monumetalnost spomeničke skulpture kojom su obeležavane ili veličane ideološko - političke karakteristike epohe komunizma.


Crvena skulptura Mire Brtke
Sava Stepanov

Skoro celokupni opus Mire Brtke zasnovan je na analitičkom konceptu umetničkog dela (slike, skulpture, kolaža, tapiserije, objekata, filma, videa). Čistota formalnog dejstva, neekspresivnost, problematizovanje i filozofiranje slikarske ili skulptorske forme te jezička doslednost, u njenoj umetnosti, međutim, nikada nije remetila socijalnu funkcionalizaciju njenog izraza. Iskaz Mire Brtke je blizak primarnim modernističkim načelima, onim načelima koji se potvrđuju u tezi Filiberta Menne koji piše da modernistička umetnost nema nameru da se izdvoji iz društvenog miljea nego da svojom plastičkom konstitucijom životnom okružju nametne principe „primenjljive“ za spoznaju i tumačenje sveta u kome umetnik živi i stvara.

U ciklusu „Crvena skulptura“, nastalom tokom poslednje dve godine, Mira Brtka stvara oblike kojima insistira na primarnoj skulptorskoj formalnoj i jezičkoj autentičnosti. Osnovne karakteristike tih skulptura su plastička konceptualna razrađenost dišanovske ideje ready made-a, poštovanje osobenosti materijala (metal), svedenost do znakovne jednostavnosti, konstrukcija, naglašeni utisak monumentalnosti... Brtka pronalazi komade gvožđa preostale posle procesa izrade određenih proizvoda i najčešće ih, bez dodatne obrade, postavlja na postament „proglašavajući“ ih skulpturom. U tim komadima ona prepoznaje i afirmiše emancipovani skulptorski habitus – takvi oblici dejstvuju svojom vlastitom konstitucijom, poseduju snagu materijala, voluminozni su, deluju u prostoru ili ga obuhvataju kao „punovažnu“ plastičku činjenicu. U tim vajarskim ostvarenjima, vidljivim tragovima zavarivanja, jasno je naznačeno „prisustvo“ autora. „Varovima“ se „pamti“ direktna manuelna akcija, bogati se faktura oblika, „beleže“ se podaci koji razotkrivaju pozadinu mentalne aktivnosti u procesu realizovanja konačnog oblika.

No, ova serija skulptura Mire Brtke ima i svoje zasebno značenje. Naime, u karakteru ovih oblika jasne su reminscencije na monumetalnost spomeničke skulpture kojom su obeležavane ili veličane ideološko-političke karakteristike epohe komunizma. Eksplicitnost takvih reminiscencija potenciran je i tako što je oko postamenata ovih skulptura, na tlu, postavljen jednostavni ram od metala. Radi se o tankoj, jednostavnoj, geometrijskoj metalnoj lajsni koja je prefarbana intenzivnom crvenom bojom. Tim ramom se naglašava zasebnost izvajanog dela, a zbog karakteristične crvene - i njegova ideološka „obojenost“. Istovremeno, na ovoj izložbi umetnica izlaže i nekoliko drugačije koncipiranih skulptura u kojima se svesno prezentuju simboli jasnih (političkih) karakteristika i značenja, poput petokrake ili šestokrake zvezde, zastave... Dakle, Mira Brtka svoje skulpture i svoj izraz sadržinski problematizuje: njene forme poseduju određene političke konotacije. Namera umetnice je da kritikuje teme ideologije, nametnutih ideoloških koncepata i političkih sistema, obaveznost na režimsku disciplinu, politički totalitarizam... Iz svega toga jasno proizilazi da Brtka uspeva da autentičnom plastičkom mišlju, uspeva da iznedri jedan angažovan stav i odnos prema vitalnim životnim manifestacijama. Taj stav je ironijski: ovim pojednostavljenim oblicima samo se „imitira“ grandioznost nečijih ranijih namera.

Na jedan instantni skulptorski način umetnica prepoznaje i označava osobenosti i namere one umetnosti koja je primenjivana, prisvajana, manipulisana, hotimično politizovana... Svoju serioznu umetničku akciju ova umetnica je, ovoga puta, shvatila i usmerila ka jednoj relaksiranoj, duhovitoj raspravi o temama koje su izazvale sudbinske posledice u prošlosti. Mnogo su ozbiljnije naznake koje ova umetnica svojom skulpturom prepoznaje i indukuje u aktuelnom trenutku, u tranzicijskom okruženju. U tom smislu ova ostvarenja i ovu izložbu treba shvatiti kao upozorenje o mogućim sličnim posledicama, kao kritiku jednog kriznog vremena, kao svesno i savesno upozorenje jednog istinskog stvaraoca...
Dosadašnja umetnost Mire Brtke je zasnovana na permanentnom stvaranju forme kao nosioca autentičnih plastičkih načela i univerzalnih značenja i „poruka“. Takvim ostvarenjima ova umetnica je uključena u internacionalni pokret Arteideologia čija je centrala u Italiji, a koji potiče još od vremena delovanja Biroa za preventivnu imaginaciju osnovanog u Rimu 1970. godine, u kojem je Brtka delovala zajedno sa internacionalnom grupom umetnika (među kojima su bile i velike umetničke ličnosti poput Bojsa, Kristoa, Pistoleta i drugih). U tom smislu ova izložba Mire Brtke odražava tu angažovanu notu „izvedenu“ iz autentičnog umetničkog delovanja ali i nudi nove mogućnosti za dalje kontinuitetno delovanje jednog autentičnog i zrelog stvaraoca.


Mira Brtka je rođena u Novim Banovcima. Završila je Akademiju za pooizorišnu i filmsku umetnost (odsek režije) u Beogradu 1953. i Akademiju likovnih umetnosti u Rimu 1963. godine. Izlagala je na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Bila je član internacionalne grupe Ilumination. Učestvovala u aktivnostima Biroa za preventivnu imaginaciju (pokrenut u Rimu, 1970) a u Staroj Pazovi vodi jednu od „filijala“ tog pokreta: Biro za balkanizaciju umetnosti. Učestvovala je u radu nekoliko umetničkih kolonija.
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Novom izložbom, od 24. oktobra 2020. do 17. januara 2021, Galerije Matice srpske "Matrica. Monologija Danila Vuksanovića", autor...
NOVI SAD. Zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19 manifestacija Noć muzeja neće biti održana, kako je prethodno naznačeno, 16. maja 2020....
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja u Paviljonu u Tvrđavi, od 10. do 30. oktobra 2019, video instalaciju Svetlane Volic...
NOVI SAD. U Kulturnoj stanici "Svilara", od 16. do 25. juna 2021, biće predstavljena izložba "Strange Views: Graz and Novi Sad...
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Kao sedmogodišnji dečak, Živojin - Žika Miškov obećao je svojoj majci da će postati...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzeji i galerije, Novi Sad. 17. maj 2008. 18 - 02 h
Druga Noć muzeja u Novom Sadu zabeležila je 100.000 poseta muzejima i galerijama! Novi Sad je drugi put učestvovao u ovoj velikoj muzejskoj zabavi sa više od trideset lokacija....
Knjige i časopisi
"Oborio sam pogled, nikad čovjek ne smije misliti da je siguran, ni da je umrlo što je prošlo. Ali zašto se budi kad mi je najmanje potrebno? Nije ona važna, ta daleka, sjećanje na nju zamjenjuje skrivenu misao da je sve...
Intervju
Kombinovana tehnika, pesak, zemlja, pepeo, kolaž, višeslojnost, strukture koje imitiraju grafite, zid, neke su od tehničkih karakteristika novog ciklusa radova novosadskog slikara Danila Vuksanovića, koje je premijerno imala prilike da vidi...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom