CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 21
Videomedeja 12
Dunavski dijalozi 04
Terra 25
Terra 23
Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 02

Sponzor rubrike
Jelena Guga - Digitalno Ja: Kako smo postali binarni Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageJelena Guga je teoretičarka novih medija i umetnosti. Nakon što je doktorirala na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, radila je kao postdoktorand-istraživač na naučnim projektima o kognitivnom unapređivanju čoveka (University of West Bohemia, Češka) i problemu telesnosti u okruženju virtuelne realnosti (University Pompeu Fabra, Španija). Monografija "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" objavljena je na srpskom i engleskom jeziku (Digital Self: How We Became Binary, University of West Bohemia, Pilsen, 2015).Image

Image

Dr Jelena Guga je na osnovu rukopisa doktroske disertacije "Telo i identitet u digitalnom prostoru", koju je odbranila na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, priredila rukopis za svoju prvu naučnu monografiju "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni".

Naučna monografija Jelene Guge "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" komponovana je u četiri poglavlja. Dr Guga je u prvom poglavlju "Novi mediji: teorijsko istorijski kontekst" u pet potpoglavlja analizirala definicije, status i istoriju "novih medija". Raspravu je razvila u više smerova ka pitanjima o tehnickim i tehnološkim osnovama novih medija, te o ulozi novih medija u umetnosti i popularnoj kulturi. Posebno je istakla pionirski rad teoretičara kulture i medija Maršala Makluana i Rajmonda Vilijamsa.

U drugom poglavlju "Identitet u sajberprostoru kroz prizmu studija kulture" u četri potpoglavlja "Opšta teorija identiteta: esencijalistički i antiesencijalistički pristup", "Rodni identitet u sajberprostoru", "Rasa u sajberprostoru" i "Seksualnost u sajberprostoru" razvijena je opšta kulturalna teorija identiteta. Iz opšte teorije identiteta razrađeni su slučajevi rodnog, seksualnog i rasnog identiteta u specifičnom prostoru digitalne tehnologije, kulture i umetnosti.

U trećem poglavlju "Terminalno stanje postojanja u digitalnom okruženju" razvila je koncept terminala i ponudila je izvođenje ontološkog uvida u terminal kao mesto mogućeg postojanja u digitalnim sistemima. Na osnovu pojma terminala ušla je u raspravu "terminalskih identiteta" tumačeći koncepte, uloge i pojavnosti primaoca, uloge slike, potencijalnosti interakcije i izvođenja kibernetskog prostora kao novog urbanog pejzaža. Ovim indeksacijama i tumačenjima je naglašen fenomenološki karakter novih digitalnih medija i njihovih identitetskih, a time kulturalnih i društvenih potencijalnosti. Nova "digitalna ontologija" je omogućila da se koncept i interpretativna slika tela redefiniše u odnosu na digitalno okružje što je autorku usmerilo ka diskusiji "hiperterminalskih identiteta". Reč je o složenim identitetima koji se ne mogu pronaći u pred-digitalnom iskustvenom svetu.

U četvrtom poglavlju "Kiborg: ukrštanja fikcije, teorije i prakse" razvijena je teorija kiborga (cyborg) ukazivanjem na interpretativne mogućnosti teorije digitalne kulture, prakse digitalne proizvodnje, upotrebe i recepcije. Posebno su razmatrani efekti fikcionalizacije ostvareni novim medijima, odnosno, efekti fikcionalizacije ostvareni u tradicionalnim umetnostima (proza) koje referiraju ka digitalnom i kibernetskom okružju. U prvom potpoglavlju je pružen uvid u teorijske spise Done Haravej i njenu filozofiju/teoriju biologije, kiborga i feminizma. Ukazano je na njenu teoriju "kiborga kao metafore" u politici, feminizmu i svakodnevnoj kulturi izvođenja ženskih identiteta. U drugom potpoglavlju je razmotrena kiberpank književnost, te uloga kiborg-metafore u savremenoj popularnoj kulturi. Trećim potpoglavljem je ponuđen niz studija slučajeva koji se odnose na pojave koncepta i fenomena kiborga u naučnim i umetničkim rešenjima.

Dr Jelena Guga je naučnom monografijom "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" postavila i realizovala problemski razrađen interdisciplinarni naučni rad o najsavremenijim pojavama u umetnosti, kulturi i nauci.

dr Miško Šuvaković

Izdavač: Centar za savremenu kulturu i komunikaciju ArtKult, Novi Sad. 2015. 276 strana. Ilustrovano. 20 cm. Tiraž 300. ISBN 978-86-80224-01-5. COBISS.SR-ID 302036999

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
11.06.2025 - 12.08.2025 | 19.00
Dejvid Hokni - Pravilo o upotrebi fotografija za vesti
13.06.2025 - 31.08.2025 | 20.00
Ateljei umetnika - Fotografije
25.06.2025 - 15.07.2025 | 19.00
Knežević, Trtovac, Vučinić - Misaone predstave

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
APATIN. Galerija Meander predstavlja od 19. novembra do 2. decembra 2021. grafike Miroslava Savkova pod nazivom "Grafika čoveka"....
NIŠ. Od 24. decembra 2020. do 27. februara 2021, u velikoj sali Oficirskog doma, biće presdstavljena izložba "Niški crtež"....
NOVI SAD. Srpska akademija nauka i umetnosti, Kuća legata i Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavljaju izložbu "Olga Jevrić -...
SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 29. septembra do 4. novembra 2023. skulputre Marka Crnobrnje (1978, Obrenovac). Diplomirao je...
NOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja u Muzeju Vojvodine, od 31. oktobra do 12. nevembra 2023, grupnu izložbu pod nazivom "Umetnost bez...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
U restauriranom Šuvalovksom dvorcu na obali Fontanke, bivšem Domu prijateljstva, u Sankt Petrerburgu, otvoren je prvi privatni muzej u Rusiji, posvećen čuvenom juveliru Karlu Faberžeu. Muzej još nije otovren za slobodnu...
Knjige i časopisi
Knjigom "Rembrant - slikarski genije iz Lajdena" profesor dr Kamenko M. Marković, predavač opšte istorije umetnosti novog veka na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, simbolično obeležava 410 godina od rođenja Rembranta...
Intervju
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u oblasti likovnih umetnosti i edukacije. Njen likovni govor izlazi u prošireno polje...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom