CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 15
Digital Art 01
Noć muzeja 2009
Videomedeja 17
Terra 18
Digital Art 07
Digital Art 03

Sponzor rubrike
Jelena Guga - Digitalno Ja: Kako smo postali binarni Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageJelena Guga je teoretičarka novih medija i umetnosti. Nakon što je doktorirala na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, radila je kao postdoktorand-istraživač na naučnim projektima o kognitivnom unapređivanju čoveka (University of West Bohemia, Češka) i problemu telesnosti u okruženju virtuelne realnosti (University Pompeu Fabra, Španija). Monografija "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" objavljena je na srpskom i engleskom jeziku (Digital Self: How We Became Binary, University of West Bohemia, Pilsen, 2015).Image

Image

Dr Jelena Guga je na osnovu rukopisa doktroske disertacije "Telo i identitet u digitalnom prostoru", koju je odbranila na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, priredila rukopis za svoju prvu naučnu monografiju "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni".

Naučna monografija Jelene Guge "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" komponovana je u četiri poglavlja. Dr Guga je u prvom poglavlju "Novi mediji: teorijsko istorijski kontekst" u pet potpoglavlja analizirala definicije, status i istoriju "novih medija". Raspravu je razvila u više smerova ka pitanjima o tehnickim i tehnološkim osnovama novih medija, te o ulozi novih medija u umetnosti i popularnoj kulturi. Posebno je istakla pionirski rad teoretičara kulture i medija Maršala Makluana i Rajmonda Vilijamsa.

U drugom poglavlju "Identitet u sajberprostoru kroz prizmu studija kulture" u četri potpoglavlja "Opšta teorija identiteta: esencijalistički i antiesencijalistički pristup", "Rodni identitet u sajberprostoru", "Rasa u sajberprostoru" i "Seksualnost u sajberprostoru" razvijena je opšta kulturalna teorija identiteta. Iz opšte teorije identiteta razrađeni su slučajevi rodnog, seksualnog i rasnog identiteta u specifičnom prostoru digitalne tehnologije, kulture i umetnosti.

U trećem poglavlju "Terminalno stanje postojanja u digitalnom okruženju" razvila je koncept terminala i ponudila je izvođenje ontološkog uvida u terminal kao mesto mogućeg postojanja u digitalnim sistemima. Na osnovu pojma terminala ušla je u raspravu "terminalskih identiteta" tumačeći koncepte, uloge i pojavnosti primaoca, uloge slike, potencijalnosti interakcije i izvođenja kibernetskog prostora kao novog urbanog pejzaža. Ovim indeksacijama i tumačenjima je naglašen fenomenološki karakter novih digitalnih medija i njihovih identitetskih, a time kulturalnih i društvenih potencijalnosti. Nova "digitalna ontologija" je omogućila da se koncept i interpretativna slika tela redefiniše u odnosu na digitalno okružje što je autorku usmerilo ka diskusiji "hiperterminalskih identiteta". Reč je o složenim identitetima koji se ne mogu pronaći u pred-digitalnom iskustvenom svetu.

U četvrtom poglavlju "Kiborg: ukrštanja fikcije, teorije i prakse" razvijena je teorija kiborga (cyborg) ukazivanjem na interpretativne mogućnosti teorije digitalne kulture, prakse digitalne proizvodnje, upotrebe i recepcije. Posebno su razmatrani efekti fikcionalizacije ostvareni novim medijima, odnosno, efekti fikcionalizacije ostvareni u tradicionalnim umetnostima (proza) koje referiraju ka digitalnom i kibernetskom okružju. U prvom potpoglavlju je pružen uvid u teorijske spise Done Haravej i njenu filozofiju/teoriju biologije, kiborga i feminizma. Ukazano je na njenu teoriju "kiborga kao metafore" u politici, feminizmu i svakodnevnoj kulturi izvođenja ženskih identiteta. U drugom potpoglavlju je razmotrena kiberpank književnost, te uloga kiborg-metafore u savremenoj popularnoj kulturi. Trećim potpoglavljem je ponuđen niz studija slučajeva koji se odnose na pojave koncepta i fenomena kiborga u naučnim i umetničkim rešenjima.

Dr Jelena Guga je naučnom monografijom "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" postavila i realizovala problemski razrađen interdisciplinarni naučni rad o najsavremenijim pojavama u umetnosti, kulturi i nauci.

dr Miško Šuvaković

Izdavač: Centar za savremenu kulturu i komunikaciju ArtKult, Novi Sad. 2015. 276 strana. Ilustrovano. 20 cm. Tiraž 300. ISBN 978-86-80224-01-5. COBISS.SR-ID 302036999

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu
Iz kalendara art događaja
06.05.2025 - 20.06.2025 | 10.00
Aleksa Mitrović - Crtež
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
16.05.2025 - 30.06.2025 | 19.00
Kristof Kompijano - Slike
29.05.2025 - 28.06.2025 | 19.00
73. Majska izložba grafike - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od 4. do 15. oktobra 2021. slike Bojana Kiridžića (1971, Novi Sad) konceptno inspirisane Lisabonom ...
SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 29. septembra do 4. novembra 2023. skulputre Marka Crnobrnje (1978, Obrenovac). Diplomirao je...
SREMSKA MITROVICA. Galerija "Lazar Vozarević" obeležava jubilej, 50 godina od kako funkcioniše kao samostalna ustanova i isto...
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
KIKINDA. Ovogodišnji učesnici simpozijuma su Anna Korver (Novi Zeland), Tamami Ichimura (Japan), Vladimir Novak (Hrvatska), Petar Sibinović...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Grand Palais organizovao je grandioznu izložbu ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom moru" Huga Prata (1927 - 1995). Pojavio se u crno-beloj verziji na stranicama prvog broja italijanskog strip magazina "Narednik Kirk",...
Knjige i časopisi
Autori istraživanja i publikacije su mr Dragana Martinović, istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, ma Dimitrije Tadić, savetnik za vizuelne umetnosti i multimedije Ministarstva kulture i informisanja i Nina Mihaljinac,...
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi autopoetski iskaz novosadskog slikara i multimedijalnog umetnika Janoša Tarka. I njegove su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom