CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 01
Noć muzeja 2007
Digital Art 09
Terra 26
Noć muzeja 2014
Videomedeja 24
Noć muzeja 2013

Sponzor rubrike
Jelena Guga - Digitalno Ja: Kako smo postali binarni Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageJelena Guga je teoretičarka novih medija i umetnosti. Nakon što je doktorirala na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, radila je kao postdoktorand-istraživač na naučnim projektima o kognitivnom unapređivanju čoveka (University of West Bohemia, Češka) i problemu telesnosti u okruženju virtuelne realnosti (University Pompeu Fabra, Španija). Monografija "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" objavljena je na srpskom i engleskom jeziku (Digital Self: How We Became Binary, University of West Bohemia, Pilsen, 2015).Image

Image

Dr Jelena Guga je na osnovu rukopisa doktroske disertacije "Telo i identitet u digitalnom prostoru", koju je odbranila na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, priredila rukopis za svoju prvu naučnu monografiju "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni".

Naučna monografija Jelene Guge "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" komponovana je u četiri poglavlja. Dr Guga je u prvom poglavlju "Novi mediji: teorijsko istorijski kontekst" u pet potpoglavlja analizirala definicije, status i istoriju "novih medija". Raspravu je razvila u više smerova ka pitanjima o tehnickim i tehnološkim osnovama novih medija, te o ulozi novih medija u umetnosti i popularnoj kulturi. Posebno je istakla pionirski rad teoretičara kulture i medija Maršala Makluana i Rajmonda Vilijamsa.

U drugom poglavlju "Identitet u sajberprostoru kroz prizmu studija kulture" u četri potpoglavlja "Opšta teorija identiteta: esencijalistički i antiesencijalistički pristup", "Rodni identitet u sajberprostoru", "Rasa u sajberprostoru" i "Seksualnost u sajberprostoru" razvijena je opšta kulturalna teorija identiteta. Iz opšte teorije identiteta razrađeni su slučajevi rodnog, seksualnog i rasnog identiteta u specifičnom prostoru digitalne tehnologije, kulture i umetnosti.

U trećem poglavlju "Terminalno stanje postojanja u digitalnom okruženju" razvila je koncept terminala i ponudila je izvođenje ontološkog uvida u terminal kao mesto mogućeg postojanja u digitalnim sistemima. Na osnovu pojma terminala ušla je u raspravu "terminalskih identiteta" tumačeći koncepte, uloge i pojavnosti primaoca, uloge slike, potencijalnosti interakcije i izvođenja kibernetskog prostora kao novog urbanog pejzaža. Ovim indeksacijama i tumačenjima je naglašen fenomenološki karakter novih digitalnih medija i njihovih identitetskih, a time kulturalnih i društvenih potencijalnosti. Nova "digitalna ontologija" je omogućila da se koncept i interpretativna slika tela redefiniše u odnosu na digitalno okružje što je autorku usmerilo ka diskusiji "hiperterminalskih identiteta". Reč je o složenim identitetima koji se ne mogu pronaći u pred-digitalnom iskustvenom svetu.

U četvrtom poglavlju "Kiborg: ukrštanja fikcije, teorije i prakse" razvijena je teorija kiborga (cyborg) ukazivanjem na interpretativne mogućnosti teorije digitalne kulture, prakse digitalne proizvodnje, upotrebe i recepcije. Posebno su razmatrani efekti fikcionalizacije ostvareni novim medijima, odnosno, efekti fikcionalizacije ostvareni u tradicionalnim umetnostima (proza) koje referiraju ka digitalnom i kibernetskom okružju. U prvom potpoglavlju je pružen uvid u teorijske spise Done Haravej i njenu filozofiju/teoriju biologije, kiborga i feminizma. Ukazano je na njenu teoriju "kiborga kao metafore" u politici, feminizmu i svakodnevnoj kulturi izvođenja ženskih identiteta. U drugom potpoglavlju je razmotrena kiberpank književnost, te uloga kiborg-metafore u savremenoj popularnoj kulturi. Trećim potpoglavljem je ponuđen niz studija slučajeva koji se odnose na pojave koncepta i fenomena kiborga u naučnim i umetničkim rešenjima.

Dr Jelena Guga je naučnom monografijom "Digitalno Ja: Kako smo postali binarni" postavila i realizovala problemski razrađen interdisciplinarni naučni rad o najsavremenijim pojavama u umetnosti, kulturi i nauci.

dr Miško Šuvaković

Izdavač: Centar za savremenu kulturu i komunikaciju ArtKult, Novi Sad. 2015. 276 strana. Ilustrovano. 20 cm. Tiraž 300. ISBN 978-86-80224-01-5. COBISS.SR-ID 302036999

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
11.06.2025 - 12.08.2025 | 19.00
Dejvid Hokni - Pravilo o upotrebi fotografija za vesti
13.06.2025 - 31.08.2025 | 20.00
Ateljei umetnika - Fotografije
25.06.2025 - 15.07.2025 | 19.00
Knežević, Trtovac, Vučinić - Misaone predstave

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
GORNJI MILANOVAC. Tri i po decenije trajanja ovog Bijenala obeležava sedamnaesta izložba po redu. Beleži izuzetan odziv, očekivani kvalitet i...
NOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja u Muzeju Vojvodine, od 31. oktobra do 12. nevembra 2023, grupnu izložbu pod nazivom "Umetnost bez...
NOVI SAD. Deseto izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 22. jula do 16. septembra 2022. u Novom Sadu u organizaciji ...
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 23. aprila do 4. jula 2021. izložbu "Identitet(i) - Predstave žena u srpskom slikarstvu...
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama preispituje glasove i manifestacije vremena i čoveka u ...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Ova dvotomna knjiga − azbučnik, predstavlja pokušaj da se na jednom mestu saberu znanja o srpskim slikarima i umetnicima (grafičari, drvoresci i bakroresci) koji su radili za srpske naručioce od XIV do XVIII veka. Pisana je na osnovu...
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog ćilima naselila je najnoviji ciklus svojih slika njegovim stilizovanim šarama, a stečena saznanja o ćilimu u susretima sa tkaljama,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom