 ZAGREB. Sva izdanja časopisa Život umjetnosti koja su objavljena u drugoj polovini 20. veka digitalizovana su, pa je odnedavno svih 1.084 članaka 325 autora dostupno u onlajn izdanju, na sajtu zivotumjetnosti.ipu.hr. Posvećen polju istorije umetnosti, arhitekturi i prostoru, likovnoj kritici te savremenim umetničkim praksama, časopis Život umjetnosti je vremenom postao relevantan u širem regionu, a budući da se od 2000. godine objavljuje kao dvojezična publikacija, njegova recepcija danas prelazi regionalne granice.
Reč je o digitalizaciji "Života umjetnosti" od prvog broja, izašlog 1966. godine, do dvobroja 61/62 (1999), čime je osigurana javna dostupnost sadržaja objavljenog u periodu u kojem se taj časopis profilisao u značajnu platformu, mrežu autora i saradnika, koji su stručnim i naučnim autorskim prilozima obeležili i oblikovali značajne osobenosti, fenomene i događaje u polju vizuelne kulture, arhitekture, umetnosti i likovne kritike druge polovine 20. veka u Hrvatskoj.
Procesu digitalizacije, koji je odlukom uredništva sproveden u Institutu za povijest umjetnosti od maja 2015. godine, prethodila je revizija bibliografskih popisa, koji su dostupni na stranicama časopisa, za šta je zaslužna Marija Borovičkić, a uređivanje digitalne arhive časopisa i objavu članaka uradila je Irena Šimić.
Novi, 98. broj časopisa Život umjetnosti, koji je u pripremi, sadržaće priloge 11 autora posvećene temi "Metafora prtljaga", a nadovezuje se na istoimenu međunarodnu konferenciju održanu u junu 2015. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti, i u okviru Festivala Francuske u Hrvatskoj "Rendez-vous".
Temat je posvećen umetničkim praksama koje fokusiraju problematiku identiteta mesta obeleženih, između ostalog, i sukobima i stradanjima.
Mogu li fotografi zaista ponuditi objektivan pogled, ili "posrću" pod teretom znanja i viđenih okolnosti? Na koji način i pod kojim okolnostima dele svoje spoznaje sa ostatkom sveta? Može li snimak nastati bez prethodnog istraživanja i na koji način fotograf odlučuje s kojeg će aspekta pristupiti temi? Na koji se način poništavaju prethodna znanja ili čak teret (ličnih, kolektivnih) predrasuda autora iz drugih sredina? To su neka od pitanja koja problematizuju autorski prilozi okupljeni u okviru teme "Metafora prtljaga" (Christine Frisinghelli, Jacques Defert, Thierry Girard, Anthony Haughey, Sandra Vitaljić, Lea Vene, Marija Borovičkić, Sandra Križić Roban, Andrea Palašti, Antonio Grgić).
Redakcija časopisa "Život umjetnosti" najavila je i da će zimski broj (99) posvetiti temi digitalne istorije umetnosti. Reč je o novom, transdisciplinarnom području istraživanja, unutar kojeg se prepliću metode istorije umetnosti, društvenih i prirodnih nauka, te se uz upotrebu IKT alata stvaraju nova, interdisciplinarna znanja o umetničkim fenomenima i fenomenima vizuelne kulture.
Okvir temata definisan je tekstovima pozvanih autora Ljiljane Kolešnik, Nikole Bojića, Petra Preloga, Željke Tonković, Ivane Meštrov i Tamare Bjažić Klarin, a uredništvo poziva zainteresovane autore da do 1. juna pošalju na adresu
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.
sažetke predloga tekstova komplementarnih zadatoj temi, koji će biti potencijalno objavljeni u broju 99. Posebno su dobrodošli prikazi tekućih projekata, te kritički osvrti na rezultate već objavljenih istraživanja unutar tog područja.
Časopis "Život umjetnosti" najavio je i da će svojih prvih 50 godina kontinuiranog izlaženja i gotovo okrugao broj od sto objavljenih svezaka obeležiti u septembru prigodnom izložbom u prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu, čiji su kustosi Marko Golub i Maroje Mrduljaš.
Izložba će, prema koncepciji uredništva, predstaviti specifičnosti tog časopisa čiji korpus predstavlja oko 1.500 priloga više od 500 jedinstvenih autora i saradnika, među kojima značajnu ulogu imaju grafički urednici i dizajneri. Kao bliski suradnici uredničkih redakcija, specifičan likovni jezik i vizuelnu prepoznatljivost časopisa kroz godine su oblikovali: Juraj Dobrović, Eugen Feller, Mihajlo Arsovski, Marcel Bačić, Sanja Štok, Inja Kavurić, Igor Kuduz, Mario Aničić, Jele Dominis, Dora Bilić, Tina Müller.
"Život umjetnosti" prvih godina je izdavala Matica hrvatska u Zagrebu, a od 1972. godine tu ulogu preuzeo je Institut za povijest umjetnosti.
Glavni i odgovorni urednici časopisa bili su: Božidar Gagro (1966-1970), Žarko Domljan (1971-1976), Željka Čorak (1978-1985), Tonko Maroević (1987-1988), Zvonko Maković (1989-1991), Darja Radović Mahečić (1992-1999), te Sandra Križić Roban, aktuelna glavna urednica časopisa (počev od br. 63 iz 2000. godine).
Izvor: SEEcult |
