CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 18
Terra 25
Noć muzeja 2012
Videomedeja 20
Terra 28
Terra 18
Digital Art 05

Sponzor rubrike
Pandorina kutija - Neka druga fotografija viđena od strane Jan Dibbets-a Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImagePARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan utisak: Albert Marquet - Slikar zaustavljenog vremena, Jean Mishel Alberola - Avantura detalja i Pandorina kutija - Neka druga fotografija viđena od strane Jan Dibbets-aImage

Image
Jan Dibbets, 1986. (Wikipedia)

Istovremeno, paralelno sa izlozbom Margueta u Muzeju moderne umetnosti u Parizu otvorena je i izložba fotografija pod nazivom "Pandorina kutija - Neka druga fotografija viđena od strane Jan Dibbets-a" (25. mart - 17. jul 2016). Organizacija ove izložbe je specifična jer je fotograf Jan Dibbets pozvan od strane conservateura muzeja François Michauda da zajedno izaberu radove i naprave postavku izložbe. To je čini zaista zanimljivom, dva različita prilaza se prepliću i stapaju na jednoj izložbi: fotograf koji ima sasvim drugačiji pogled i koncept nego istoričar umetnosti. Jan Dibbets je značajan fotograf koji je više puta izlagao samostalno u ovom muzeju (1980, 1994. i 2010. godine).

Razvoj fotografije ima sasvim različit razvojni ritam nego slikarstvo, rađa se tek u 19. veku i mlada je umetnost. Organizator François Michaud kaže: "Reprodukcija je često uslov otkrića za one koji nemaju priliku da vide original", dodajući kako je Magritte voleo da vidi reprodukcije svojih radova na razglednicama ili plakatima. Ovo je još jedan važan aspekt fotografije koja omogućava svojim nastankom otkrivanje slikarstva široj publici.

Fotografija, "mlada" umetnost u svom razvoju dosta zavisi i od tehničkih dostignuća koji fotografu omogućavaju da ima različite tehničke prilaze i realizacije. Ipak, i dalje ostaje izbor objekta koji se slika, načina na koji se slika, izbor kompozicije, uhvaćenog trenutka ili realizacija umetničke ideje za koju se već ima koncept što čini da fotografija postane umetničko delo. Bez obzira na tehnički razvoj fotografi su uvek nalazili put ka umetničkom ali je neosporno da tehnički razvoj nameće različite poglede i realizacije a današnji numerički razvoj i višestruke kombinacije.

Izložba ne sledi striktno hronologiju (istoriju) fotografije, ali pokušava da izdvoji fotografije iz svih epoha kako bi dala što potpuniji pregled ove umetnosti od početka njene egzistencije do današnjih dana. U mnoštvu predstavljenih fotografija možemo ipak imati predstavu o različitim periodima u razvoju fotografije.

Izložba počinje reprodukcijom (fotografijom) "Portrait de la vicomptesse d’Haussonville" od Jean Dominique Ingres, platno slikano između 1842. i 1845. godine, a to je vreme kada započinje istorija fotografije. Slikarka je naručila fotografiju svog platna.

Obzirom da se radi o velikoj izložbi i ogromnom broju radova izdvojićemo samo jedan broj umetnika prisutnih na izložbi: Nicéphore Niépce, Gustave le Gray, Etienne-Jules Marey, Edward Muybridge, Wilson Alwyn Bentley i Etienne Léopold Trouvelot. Zatim Karl Blossfield, Man Ray, Alexandre Rodtchenko,Paul Strand, Berenice Abbott, Bruce Nauman... Među savremenim umetnicima: Liz Deschenes, James Welling, Thomas Ruff, Katharina Sieverding, Seth Price... Tu su i Walker Evans, Harold E. Edgerton, Beérénice Abbott Ana Atkins i Meret Oppenheim čija fotografija "Radiographie du crane – Rendgenski snimak lobanje" rad iz 1964. godine služi kao plakat za ovu izložbu.

Iz razgovora između Jan Dibbets i Erik Verhagena (dosije pres - izvodi iz kataloga izlozbe) pod nazivom "Prestanite da fotografišete" možemo otkriti razmišljanje fotografa i ovom prilikom i organizatora izložbe. Jan Dibbets smatra da umetnik ne treba da razmišlja o onom što je već stvoreno već o onom što još nije prikazano. Time je predlog za rad na ovoj izložbi bio prilika da sebi postavi pitanje koje fotograf sebi dok stvara ne postavlja: "Kad su mi predložili da uradim ovu izložbu, rekao sam sebi da je ovo možda trenutak da započnem takvo razmišljanje."

Čini se da se uprkos početnom stavu Jan Dibbets susreće sa velikim izazovom, jer organizovati izložbu fotografije kad si i sam fotograf tj. deo te istorije nameće ipak drugačije razmišljanje. On kaže: "Umetnik ne može da izbegne subjektivnu intuitivnu dimenziju. Ona je neizbežno lična. U tome nema sumnje. Istoričar ima istorijsku odgovornost. Ja je ne osećam." Na pitanje da li mu smeta što mora stalno da se adaptira na novu tehnologiju, on kaže: "Ne, naprotiv to je genijalno. Ti misliš da si na dobrom putu i sve se sruši ispred tvojih očiju. Fotografija je sasvim naviknuta na tu vrstu preokreta."

U današnjem vremenu fotografija postaje deo svakodnevnice jer joj tehnička dostignuća to omogućuju. Na svakom koraku vidimo ljude koji svojim mobilnim telefonima slikaju sve oko njih. Fotografija je danas dostupna svima što nije nekada bio slučaj. Možda i ta mogućnost menja odnos prema fotografiji. Razmišljajući o ovom fenomenu Jan Dibbets kaže "Prestanite da fotografišete" dodajući "Znam da je to nemoguće. Došli smo na stupanj neverovatne površnosti... Nemamo više vremena za razmišljanje..."

Šta je danas umetnička fotografija i u kojim sve oblicima nastaje je i pitanje koje se nameće nakon obilaska ove izložbe.

Prikaz: Vera Štulić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Nova godina
Iz kalendara art događaja
19.10.2024 - 25.02.2025 | 13.00
100 godina nadrealizma - Grupna izložba
06.11.2024 - 31.01.2025 | 18.00
Fotografija u beogradskom nadrealizmu - Grupna izložba
07.11.2024 - 17.03.2025 | 19.00
Milena Pavlović Barili - Slike, crteži i dokumenta
22.11.2024 - 17.02.2025 | 18.00
Oto Bihalji Merin - Morao sam biti prisutan
22.11.2024 - 02.02.2025 | 19.00
Ljubica Cuca Sokić - Crteži

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
NOVI SAD. Nedelja vizuelne umetnosti Kaleidoskopa kulture pretvoriće Trg galerija u Novom Sadu u epicentar vizuelne umetnosti i novih tehnologija....
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 30. septembra do 24. oktobra 2020. izložbu Nenada Šoškića (1970, Bar,...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Akademija umetnosti, Novi Sad. Oktobar 2006.
Održan je prvi Studentski art festival  umetničkih škola i akademija podunavskih gradova - SARTFEST. Festival je imao za cilj da, kao i Dunav, poveže regione oko njega i...
Knjige i časopisi
Poezija je alhemija koja poraz pretvara u pobedu duha. Vreme je Weltschmerz-a. Milioni ljudi su u stalnom osećanju bespomoćnosti. Ali ovaj svet nema nade za novu romantiku. Životi su nam ispražnjeni od osećanja smisla. Liče na prazne zarđale...
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je kreativni direktor. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Magistrirao je na Politehničkoj školi za dizajn, Politehničkog...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom