CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 07
Digital Art 03
Videomedeja 23
Terra 17
Terra 25
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Renata Koler - Digitalne grafike "Bella Ciao" Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageSRBOBRAN. Dom kulture "Srbobran" predstavlja od 6. do 16. jula 2016. digitalne grafike Renate Koler (1976). Diplomirala je u klasi profesora Radovana Jandrića na likovnom odseku (smer grafika) na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Završila je letnju internacionalnu Akademiju lepih umetnosti "Oskar Kokoška" (smer Tradicionalna i digitalna grafička umetnost), u klasi profesora Konrada Wintera u Salzburgu.Image

Image

Postavku izložbe čini osam digitalnih grafika štampanih na papiru dimenzija 100 x 70 cm, koje su, u skladu s osnovnom idejno-vrednosnom i društveno-političkom intencijom autorke, nastale minimalnim formalno-estetskim intervencijama na fotografijama jugoslovenskih partizanki, njihovog vođe Josipa Broza Tita i predvodnika kubanske komunističke revolucije Fidela Kastra i Ernesta Če Gevare. Pogrešne su interpretacije značenja tematike izražene u naslovu izložbe, umetnički oblikovanog sadržaja i idejnog sloja grafika koje u njima vide komunističku idolatriju, pomodnu idealizovanu viziju jugoslovenske prošlosti, ili nasuprot tome zastareli manir subverzivnog postsocijalističkog umetnika koji parodira kult ličnosti i ključne vladajuće ideološke dogme. Naime, kompjuterska koloristička modifikacija, sadržana u polokovskom prskanju po izbleđenim portretima, autorki stilski bliskih, elementarnih suprematističkih crnih i crvenih gradivnih nijansi, simbolizuje istovremeno kritički odnos prema etatističkom nasleđu pseudosocijalizma i težnju da se, u tranzicionom društveno-istorijskom kontekstu nacionalističkog i kapitalističkog opšteg uništenja humanosti, umetnički rehabilituje komunistička vrednosna orijentacija i pozitivne socijalne tekovine koje su na tom temelju stvarane.

Izložena umetnička dela predstavljaju simptom duboke i dugotrajne krize ljudskosti u tranzicionom srpskom društvu i izraz su nastojanja da se izlaz iz nje nađe oživljavanjem komunističke utopije i buđenjem nade u mogući bolji svet za većinu prevarenih, opljačkanih i porobljenih stanovnika kolonije na poluperiferiji globalnog kapitalističkog sistema. Ideali slobode i pravde za koje su se borile grafički predstavljene ličnosti treba da postanu umetnička i društveno-politička inspiracija stvaranja nove internacionalno povezane revolucionarne levice koja bi činila alternativu postojećim nehumanim i kompromitovanim nacionalističkim i neoliberalnim kulturno-vrednosnim sistemima mišljenja i ponašanja, ideološkim legitimacijma interesa vladajućih klasa.

Proletarizovani i klasno osvešćeni srpski umetnici, koji još nisu naivne profesionalne iluzije spakovali kofere, u datim okolnostima shvataju neminovnost uključivanja vlastitim sredstvima u mukotrpnu, dugotrajnu i neizvesnu humanističko-emancipatorsku borbu uticaja na javnost u idejno-vrednosnom polju srpske kulture. Ideološki obračun s narastajućom popularnošću tradicionalističko-konzervativnih shvatanja ekstremne desnice i vladajućim neoliberalnim principima novih, na kriminalu stvorenih kompradorskih elita, predstavlja gramšijevski kulturno hegemonijski stvaralački imperativ. Kulturno-umetnička, idejno-vrednosna borba društveno-politički angažovanih umetnika leve orijentacije za radikalnu promenu postojećeg nehumanog društvenog uređenja podrazumeva iscrpljujući i požrtvovani rad na klasnom osvešćivanju i socio-ekonomskoj, nasuprot nacionalno-konfesionalnoj i kapitalističkoj, identifikaciji i oslobađanju od lažne ideološke svesti većine tranzicionih gubitnika, tj. opljačkane, porobljene, društveno-ekonomski i politički razvlašćene većine pretvorene u masu potčinjenih, pasivnih i infantilnih podanika otuđenih od moći i mogućnosti da odlučuju o svojim životima. Ova opštedruštvena, revolucionarna stvaralačka aktivnost umetnika ujedno je i pretpostavka radikalne promene vlastitog, ljudski nedostojnog, prekarnog socijalnog položaja i istinskog ostvarenja demokratskog načela autonomne kulturne produkcije.

Iako je po motivima, predmetima, tehničkim pristupima, stilskim formalnim obeležjima i umetničkim vizuelnim medijiskim sredstvima stvaralaštvo Renate Koler raznovrsno i razvijeno, posmatrano u celini ono se u idejno-vrednosnom smislu odlikuje konstantno angažovanim suprotstavljanjem neofašizmu, kapitalizmu, imperijalizmu, nacionalističkom tradicionalizmu, konzervativizmu i klerikalizmu, tj. dominantnim autoritarnim, nehumanim ideologijama u savremenom srpskom društvu i svetu. Stoga, izložba digitalnih grafika pod nazivom "Bella Ciao" predstavlja konsekventno umetničko i društveno-političko nadovezivanje na vlastiti višegodišnji antikapitalistički revolucionarni angažman na međunarodnom utopijskom projektu "Kill the Banks/Utopia or revolution of the futureˮ koji je uključivao brojne performanse i propagandne vizuelno-anarhističke akcije u urbanom javnom prostoru, tj. na ulicama velikih evropskih gradova.

Dakle, humanističko-emancipatorska pozicija proletarizovanog, klasno osvešćenog i politički angažovanog umetnika leve orijentacije u tranzicionom srpskom društvu podrazumeva odbacivanje, s jedne strane, esteticističkog, larpurlartističkog, formalističkog, hedonističkog i merkantilističkog, tj. građansko-kapitalističkog shvatanja društvene funkcije umetnosti kao idejno prazne i politički neutralne atraktivne robe na tržištu koja služi za dekoraciju postojećeg sveta, izazivanje estetskog uživanja, zabavu i ostvarivanje profita, a s druge strane, retrogradne, autoritarne i konzervativne nacionalističke zloupotrebe kulture u cilju kolektivne, etničke i konfesionalne, autoritarne identifikacije, kao oblika legitimacija postojeće političke i ekonomske neslobode i nepravde.

Renata Koler je, nesumnjivo, autentični predstavnik novonastajuće radikalno leve srpske umetničke scene, koja je jedina u stanju da, u sklopu obnovljenog internacionalizovanog revolucionarnog komunističkog pokreta postjugoslovenskih tranzicionih gubitnika, zbaci vlastite društvene okove.

Milan Đorđević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid Hokni izijavljuje o virusu korona. "Volim...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
NOVI SAD. Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića predstavlja od 28. februara do 13. aprila 2024. godine izložba grafika pod...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja u Paviljonu u Tvrđavi, od 10. do 30. oktobra 2019, video instalaciju Svetlane Volic...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Čedomir Vasić (1948, Beograd). Diplomirao je i magistrirao na slikarskom odseku Akademije za...
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Kombinovana tehnika, pesak, zemlja, pepeo, kolaž, višeslojnost, strukture koje imitiraju...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara S. I. Ščukina po prvi put je objedinjeno izložena u impozantnoj galeriji Fondation Louis Vuitton u Parizu (oktobar 2016 - mart 2017). Renome...
Knjige i časopisi
Knjigom "Rembrant - slikarski genije iz Lajdena" profesor dr Kamenko M. Marković, predavač opšte istorije umetnosti novog veka na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, simbolično obeležava 410 godina od rođenja Rembranta...
Intervju
Edvard Lusi Smit posetio je Jugoslaviju u septembru mesecu, na poziv i u pratnji svoga prijatelja slikara Radovana Kragulja. Kragulj je ove jeseni otvarao izložbe u domovini - u Beogradu i u Novom Sadu. Gospodinu Edvardu Lusi Smitu, ovo je bila prva...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom