CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2007
Videomedeja 22
Terra 26
Noć muzeja 2009
Videomedeja 12
Videomedeja 18
Digital Art 07

Sponzor rubrike
Dobro Marić - Slike u Likovnom salonu Kulturnog centra Novog Sada Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Likovni salon Kulturnog centra Novog Sada predstavlja od 1. do 14. avgusta 2016. slike Dobro Marića. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovne umetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Jovana Rakidzića. Živi i stvara u Titelu. Pored slikarstva aktivno se bavi crtežom i grafikom.Image

Image

Prošlo je dosta vremena odkada su umetnici razorili sliku realnog na svojim platnima, i kada su svojim radom podučili prvo sebe, a onda i publiku, da je sasvim moguće slikati bez osvrta na odraz prirode u ogledalskom smislu podražavanja. Tada je u teorijskom tumačenju predložen nov odnos prema slici kao kosmičkom univerzumu (ideologija Plavog jahača), dok je svojevremeno, Lazar Trifunović, u svojoj poznatoj studiji Od impresionizma do enformela, pisao: "Da je apstraktno slikarstvo (pri)došlo iz revolta prema opipljivom svetu, u trenutku kada umetnik uništava i spaljuje predmete, proganja sve što ga vezuje za ovaj svet, kako bi svom biću stvorio mogućnost za novu stvarnost – koliko god to paradoksalno zvučalo!"

Slikarski razlozi i porivi upravo se sastoje od pomenutih dramatičnih i katkad radikalnih zahvata, koji su u stanju da obezbede nove poglede na svet, ovoga puta, ulazeći u srž sveta postajući njegov sastavni deo. Možda je dobro u ovoj prilici odmaknuti se od mogućih naslovljavanja ovih ciklusa, jer se na taj način ograničava raspon asocijativnih i iracionalnih karakteristika Marićevog slikarstva - akcionog slikarstva boje i poteza u sukobu uzajamno nastalih površina.

Dobro Marić Mare, već duži niz godina svoje slikarstvo usmerava u pravcu uosećavanja, kako je taj putokaz ka apstrakciji imenovao Voriner. Smelo i neprikosnoveno, svesno skrajnut od uticaja moderno/tehnološke stoglave vidre savremene razuđene umetničke prakse, ovaj autor slikarskih polja u kojim su gore i dole smešteni u istu vizuelnu ravan, gde se energetski naboji gesta i bojene materije prožimaju – ostvaruje niz upečatljivih apstraktnih kompozicija.

Gradeći sliku po polokovskom usudu autodijaloga, u stalnom grču kreativnih talasanja linija i kapanja, Dobro Marić učitava slojeve ponavljanih arhetipskih tragova u odsustvu opisnog. Vremenom, kako mreže linija i repova upliću i podupiru samu strukturu slike, ostvaruju se vizuelizacije snopova, nezemaljskih ptičijih staništa, slike unutrašnjih kretanja duhovnih potencija. Nalik bajanju, u ritualnom pokretu slikarske strasti, autor ispituje granice sopstvene zapitanosti razvijajući svest o slici kao jedinoj istini. Sa druge strane, naznake amorfnih oblika u isprekidanom pokretu murtićevske atmosfere širokog crnog i skokovitog plesa, upućuju nas na novi vid savremenog humanizma koji ne slavi čoveka, već kritički istražuje problem stvaralačkog u njemu. Slikarski poziv predstavlja posvećenost usmerenu ka uspostavljanju ravnoteže između materije (pigmenta) i duha (unutarnje samospoznaje). U opredelenju za takav način života, kada se težnje izmešaju sa mogućnostima umetnika, nastaju potrebe za konačnim udaljavanjem od stvarnosti koja sputava.

I kao da se Dobro Marić Mare predaje izazovima na slikarskim časovima letenja ostavljajući iza sebe na platnima i papirima kovitlace virovitih predela.

Ostaju nam tri pitanja kojima odgovori nisu preko potrebni:

Kako se džez/improvizovana realnost Dobra Marića zaustavila na slikarskoj podlozi i tako nagovestila nameru takta specifičnog slikarskog sistema?
Da li je muzičar tako postao slikar/vrač koji umesto instrumenta u svojim rukama nastoji da koriguje pokrete natopljene četke, u uvežbanom ritmu?
Ima li, na kraju, u ovim slikama odsustva glasnika bogova, ptica koje su nestale, mnogo pre nego što su se uputile ka nebu?

Marićevo slikarstvo je otvorena slutnja, oslobođena konačnih odgovora i razrešenja.

Mr Danilo Vuksanović

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
NOVI SAD. Žiri u sastavu Sava Stepanov, likovni kritičar (predsednik), Slavica Popov, istoričarka umetnosti i likovna kritičarka i Vesna Latinović,...
BEOGRAD. Galerija Kuće legata predstavlja od 5. do 24. marta 2024. izložbu "Likovne umetnice Niša - Izbor iz kolekcije Galerije...
BEOGRAD. Nakon odlaganja zbog epidemije, galerija Udruženja likovnih umetnika Srbije predstavlja od 22. maja do 2. juna 2020. zajedničku izložbu...
GORNJI MILANOVAC. Međunarodno bijenale umetnosti minijature, najveća i najobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata, sigurnim koracima gazi...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji ...
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Lepa i specifična izložba pod nazivom "Dega, ples ,crtež" organizovana je u mezeju Orsay u Parizu (traje do 25. februara 2018). Organizatori izložbe rukovodili su se pre svega inspiracijom koju daje ...
Knjige i časopisi
Danas nam gotovo romaničnim izgleda povezivanje nauke i poezije. Od tih vremena izmenili su se i nauka i poezija. Nauka je postala neraskidivo tehnološka, a poezija nekoristan govor u javnosti, marketinška glupost. Vreme je podmuklo:...
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu 1952. godine, Akademiju lepih umetnosti u Pragu završio je '76, a još u vreme studija počinje da se bavi mail-artom, koji će ga i u ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom