Jobov slikarski opus broji oko 250 poznatih slika u ulju, a najstarije potiču iz 1917. godine. Većina slika nastala je u vremenskom rasponu od kraja 1928. do jeseni 1935. godine, kada Job umire izmučen tuberkulozom. U tom zgusnutom vremenu slikar je radio grčevito, shvaćajući slikanje kao euforičnu i čisto instinktivnu reakciju na zbivanja iz svoje bliske stvarnosti. Njegovi su motivi vrlo jednostavni: to su prizori iz svakodnevnog života u malim mestima mediteranskog podneblja. Sve to bi se moglo shvatiti kao svojevrsna hronika punu živopisnih zapažanja. No, Job nema u svojim slikama nameru da pripoveda priče iz svoje svakodnevice, već pažnju usmerava u dublja i slojevitija zbivanja slike, u njezinu kolorističku masu koja svojim pulsacijama deluje na promatrača. Grgo Gamulin, najbolji poznavatelj Jobova slikarstva u njegovom slikarstvu prepoznaje "spontani ekspresionizam".

U naglašeno ekspresionističkim tendencijama, koje su bile raširene u hrvatskoj umetnosti u drugoj polovini 20-tih i prvoj polovini 30-tih godina, mesto i uloga Ignjata Joba posebno je značajno. Njegovo slikarstvo kasnog razdoblja puno je snažne emocionalnosti koja izrasta iz orgijastičkog i tragičnog životnog osećanja...

Galerija Klovićevi dvori uložila je velik trud kako bi uspela da pozajmi i slike koje se čuvaju u muzejima Republike Srbije te neke iz privatnih kolekcija koje u Hrvatskoj nikada nisu bile izlagane.

Zbog svega toga, kustoski tim je uveren da je ovoj retrospektivi zagarantovana puna pažnja kako stručne javnosti tako i najšire publike te da će njeno predstavljanje da bude vrhunski umetnički doživljaj u Zagrebu.

U realizaciji ove izložbe učestvuje i Spomen-zbirka Pavla Beljanskog iz Novog Sada (Srbija). Iz fondova Spomen-zbirke za tu priliku biće pozajmljena neka od antologijskih dela Ignjata Joba: "Liza Križanić" (1930), "Dalmatinski pejzaž" (1930/31), "Posle berbe" (1932), "Nedelja" (1932/33), "Lumbarda" (1933) i "Supetar" (1935), kao i dva crteža iz Dokumentarnog fonda Spomen-zbirke.

Nakon Zagreba, deo postavke će gostovati u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog početkom 2017. godine.