CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
cedomir pakusevskij

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 08
Noć muzeja 2014
Dunavski dijalozi 02
Digital Art 07
Videomedeja 22
Dunavski dijalozi 06
Digital Art 01

Sponzor rubrike
Stripolis No. 02 - Časopis koji razbija negativne stereotipe o stripu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageUčesnici: Clay Butler, Line Hoven, Šаndor Gogoljаk, Ninа Bunjevаc, Rob Sаto, Alem Ćurin, Nicole Claveloux, Jugoslаv Vlаhović, Kevin Mutch, Andrei Molotiu, Toc Fetch, Michael Hacker, Andrea Bruno, Joan Mundet Altimira, Bill Carman, Carlos Nine, Farel Dalrymple, Gustavo Rodriguez, Thomas Kriebaum, Winsor McCay, Leo Rios, Hans Rickheit, Bryan Talbot, Yuko Shimizu, James Romberger, Dаrko Perović, Enrique Sanchez Abuli.Image

Image

Neosporna je činjenica da se koreni stripa mogu potražiti u crtežima pećina iz praistorije, egipatskim papirusima, grčkim vazama, stubovima u Rimu, grafičkim listovima Viliama Hogarta… ali je on u formi kakvoj ga danas poznajemo nastao krajem devetnaestog veka, trajao kroz čitav dvadeseti i sada u dvadeset prvom veku ponovo počeo da menja svoj taktilno-vizuelni identitet prelazeći iz papirnate formre u možda neku sasvim drugu, o čemu će nam svedočiti neka, ne tako daleka, buduća vremena. U svakom slučaju strip je tokom vremena uobličio svoj sopstveni jezik i sintaksu nametnuvši se kao samobitan, samostalan i potpuno zreo oblik umetničkog izražavanja.

Ipak pogrešan stereotip koji vlada kada se pomene reč strip, prisutan je bez obzira na visoke umetničke domete ovog medija.

Časopis "Stripolis" formiran je sa željom da se jedan ovakav oblik verbo-vizuelnog izražavanja pomeri sa ivice ka središtu umetničkog dešavanja i tako razbije već pomenuti stereotip.

Srbija je imala jaku predratnu i posleratnu scenu stripa, a krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina broj strip revija i njihovi tiraži vrtoglavo su rasli, pa se stoga može reći da je ova vrsta izdavaštva odigrala ogromnu ulogu u formiranju mnogih, danas poznatih umetnika kao i na kolektivnu kulturu nacije. Iz tih razloga "Stripolis" je svojim grafičkim izgledom, koji asocira na ta vremena, na indirektan način odao poštu entuzijazmu i zapaženim rezultatima predhodnih generacija koji su delovali na polju stripa.

Iako je očigledno da je nastanak modernog stripa bio vezan za ekspanziju štampe, krajem devetnaestog veka, svest o tome da "Stripolis" nastaje u periodu njene krize, a možda i njenog budućeg izdisaja, nije skrenula sa puta prvobitnu nameru da se časopis rodi baš u ovakvom, štampanom obliku.

Ipak novo vreme omogućilo je i nove oblike komunikacija kakve ranije nisu bile prisutne i moguće. Jedna od tih mogućnosti je uspostava direktnog kontakta sa autorima širom planete. Njihovi različiti pristupi i poimanja stripa učinili su da stranice "Stripolis-a" budu ispunjene najoriginalnijim i do sada neviđenim (na našem tržištu) eksperimentima u jeziku stripa. Treba pomenuti minuciozni grafizam Toka Feča, dobitnika prestižne nagrade fondacije "Kseriks", apstraktne stripove Andreja Molotjua, profesora na "Indiana Univerzitetu", stripove koji su posvećeni ljudima sa hendikepm autorke Juko Šimizu čije ilustracije krase stranice "Nju Jorkera", "Tajma", "Roling Stonsa" i sličnih publikacija... Posmatrajući ove radove dolazi se do zaključka da široko područje jezika stripa još nije dovoljno istraženo, pogotovo ne u pogledu važnosti koju on ima za same stvaraoce, jer mnogi od njih su ovaj jezik iskoristili da bi ispoljili svoje najintimnije emocije ne osvrćući se mnogo na zahteve koje diktiraju tržište i industrija.

U želji da se predstavi istorijski razvoj i trajanje stripa, nekoliko stranica u časopisu posvećeno je Vinzoru Mek Keju, velikanu devete umetnosti, utemeljitelju oniričkog koncepta stripa i koji je u snoviđenjima kroz strip "Dreams of rarebit fiend" anticipirao načelo "psihičkog automatizma". U svakom broju objavljuju se teorijski tekstovi, intervjui i stripovi autora iz Srbije koji su 80-tih sticali publiku u tadašnjim strip magazinima, da bi zatim izgradili svetske karijere, poput Zorana Janjetova, Darka Perovića, Branislava Kerca, Mladena Đurovića ...

Takođe, jedna od misija "Stripolisa", kao i samog stripa uostalom, je da spaja generacije, pa su zastupljeni i autori stasali nakon 2000-te, na novom talasu stripa kod nas.

Interesantna je znatna zastupljenost žena koje se bave stripom. Radovi Nine Bunjevac, Line Hoven, Nikol Klevlu, Ivete Fedorove, Sonje Oliviere, Eugenije Monti karakterišu poentilistička tehnika, pikturalna lepota i koloristička slojevitost, čime doprinose različitosti likovnih poetika i žanrova autorskog stripa na kojem se insistira prilikom uređivanja ovog časopisa.

Jedan od kurioziteta je svakako to, da su svi stripovi donacije autora koji su želeli da ovim gestom pomognu razvoju stripa u našoj državi i regionu. Nakon štampanja, časopis se šalje autorima i svim relevantnijim ljudima iz sveta stripa i na taj način se šire vesti o pozitivnim dešavanji u kulturi naše zemlje.

Tako je u proteklih pet godina "Stripolis" stizao na adrese strip umetnika u većini zemalja američkog kontinenta, od Kanada do Argentine i Meksika, zatim širom Evrope, a onda i na bliskom istoku kao na primer u Iranu... Ovakav način saradnje je ujedno i jedinstven primer kako iz entuzijazma i ljubavi prema devetoj umetnosti, uz minimalna sredstva, iz jedne male sredine može da se pokrene nešto zaista vredno pažnje. Pod pokroviteljstvom Kulturnog Centra Zrenjanina svako godišnje izdanje prati i festival gde se organizovanjem izložbi, neposrednim susretima autora i publike, promocijama izdavačke delatnosti, radionicama gde se edukuju nove generacije mladih ljudi doprinosi svakom aspektu bavljenja stripom u sredini u kojoj je on i do sada imao dugu tradiciju, pohvalnu i uspešnu sadašnjost i po svemu sudeći dobru budućnost.

Urednik časopisa mr. Branko Đukić

Info i naručivanje časopisa: e-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022
Iz kalendara art događaja
29.12.2022 - 09.04.2023 | 20.00
Boško Petrović (1922-1982) - Skice za velika dela
26.01.2023 - 26.04.2023 | 19.00
25 godina Akademije umjetnosti - Grupna izložba
30.01.2023 - 31.03.2023 | 19.00
Frljanje jezikom - Grupna izložba
01.02.2023 - 30.04.2023 | 10.00
Umetničke zastave - Grupna izložba
10.02.2023 - 08.04.2023 | 13.00
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavlja od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016. izložbu "Albreht Direr i njegovi...
PODGORICA. Centar savremene umjetnosti Crne Gore, u izložbenom prostoru Dvorac Petrovića predstavlja od 11. oktobra do 11. novembra 2016. izložbu ...
Umetnički pokret dada, pokrenut pre 100 godina u Cirihu, biće proslavljan 2016. godine brojnim programima u tom švajcarskom gradu. Nastanak...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u...
NOVI SAD. 28. januar 2016. u 13 sati, Američki kutak. Kasandra Tajtler je australijska umetnica koja se bavi videom, performansom i umetničkim...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
Knjige o umetnosti
Dusan Skoric - Katolicko barokno slikarstvo u Vojvodini
Dušan Škorić
Katoličko barokno slikarstvo u Vojvodini
 
Intervju
U brložnom vrtlogu društveno-političkih (ne)zbivanja, javnih tajni i "tajnih...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona važna? Koji je karakter ovakvih muzejskih operacija? Zašto su vremenske odrednice izgubile krutu ograničenost u ogledalu ritmovane postavke,...
Knjige i časopisi
Rubrika "Književni portret" uvedena je kao povremeno, a prepo- znatljivo obeležje našeg časopisa sada već pomalo daleke (i u sećanju ne sasvim jasne) 2005. godine: u broju 8 nove serije Gradine prvi takav portret bio je sklopljen...
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao na Akademiji primenjene umetnosti, u klasi profesora Radeta Stankovića. Član je SULUV-a, UPIDIV-a i DKV-a. Od 1961. do 2003. samostalno je izlagao...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom