CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
cedomir pakusevskij

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 00
Digital Art 04
Terra 18
Noć muzeja 2011
Terra 28
Digital Art 02
Noć muzeja 2008

Sponzor rubrike
Stripolis No. 08 - Časopis koji razbija negativne stereotipe o stripu Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageUčesnici: Gregory Benton, Inne Haine, Sebastian Lörscher, Tillie Walden, Tobias Schalken, Nylso chez Christiane Boy, Pierre Place, Jérôme Anfré, Gwen Tomahavk, Guillaume Trouillard, Olga Posukh, Jelena Vasiljević, Jana Vasiljević, Ivica Stevanović, Ulli Lust, Yannick Corboz, Philippe Gillot.Image

Image

Neosporna je činjenica da se koreni stripa mogu potražiti u crtežima pećina iz praistorije, egipatskim papirusima, grčkim vazama, stubovima u Rimu, grafičkim listovima Viliama Hogarta… ali je on u formi kakvoj ga danas poznajemo nastao krajem devetnaestog veka, trajao kroz čitav dvadeseti i sada u dvadeset prvom veku ponovo počeo da menja svoj taktilno-vizuelni identitet prelazeći iz papirnate formre u možda neku sasvim drugu, o čemu će nam svedočiti neka, ne tako daleka, buduća vremena. U svakom slučaju strip je tokom vremena uobličio svoj sopstveni jezik i sintaksu nametnuvši se kao samobitan, samostalan i potpuno zreo oblik umetničkog izražavanja.

Ipak pogrešan stereotip koji vlada kada se pomene reč strip, prisutan je bez obzira na visoke umetničke domete ovog medija.

Časopis "Stripolis" formiran je sa željom da se jedan ovakav oblik verbo-vizuelnog izražavanja pomeri sa ivice ka središtu umetničkog dešavanja i tako razbije već pomenuti stereotip.

Srbija je imala jaku predratnu i posleratnu scenu stripa, a krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina broj strip revija i njihovi tiraži vrtoglavo su rasli, pa se stoga može reći da je ova vrsta izdavaštva odigrala ogromnu ulogu u formiranju mnogih, danas poznatih umetnika kao i na kolektivnu kulturu nacije. Iz tih razloga "Stripolis" je svojim grafičkim izgledom, koji asocira na ta vremena, na indirektan način odao poštu entuzijazmu i zapaženim rezultatima predhodnih generacija koji su delovali na polju stripa.

Iako je očigledno da je nastanak modernog stripa bio vezan za ekspanziju štampe, krajem devetnaestog veka, svest o tome da "Stripolis" nastaje u periodu njene krize, a možda i njenog budućeg izdisaja, nije skrenula sa puta prvobitnu nameru da se časopis rodi baš u ovakvom, štampanom obliku.

Ipak novo vreme omogućilo je i nove oblike komunikacija kakve ranije nisu bile prisutne i moguće. Jedna od tih mogućnosti je uspostava direktnog kontakta sa autorima širom planete. Njihovi različiti pristupi i poimanja stripa učinili su da stranice "Stripolis-a" budu ispunjene najoriginalnijim i do sada neviđenim (na našem tržištu) eksperimentima u jeziku stripa. Treba pomenuti minuciozni grafizam Toka Feča, dobitnika prestižne nagrade fondacije "Kseriks", apstraktne stripove Andreja Molotjua, profesora na "Indiana Univerzitetu", stripove koji su posvećeni ljudima sa hendikepm autorke Juko Šimizu čije ilustracije krase stranice "Nju Jorkera", "Tajma", "Roling Stonsa" i sličnih publikacija... Posmatrajući ove radove dolazi se do zaključka da široko područje jezika stripa još nije dovoljno istraženo, pogotovo ne u pogledu važnosti koju on ima za same stvaraoce, jer mnogi od njih su ovaj jezik iskoristili da bi ispoljili svoje najintimnije emocije ne osvrćući se mnogo na zahteve koje diktiraju tržište i industrija.

U želji da se predstavi istorijski razvoj i trajanje stripa, nekoliko stranica u časopisu posvećeno je Vinzoru Mek Keju, velikanu devete umetnosti, utemeljitelju oniričkog koncepta stripa i koji je u snoviđenjima kroz strip "Dreams of rarebit fiend" anticipirao načelo "psihičkog automatizma". U svakom broju objavljuju se teorijski tekstovi, intervjui i stripovi autora iz Srbije koji su 80-tih sticali publiku u tadašnjim strip magazinima, da bi zatim izgradili svetske karijere, poput Zorana Janjetova, Darka Perovića, Branislava Kerca, Mladena Đurovića ...

Takođe, jedna od misija "Stripolisa", kao i samog stripa uostalom, je da spaja generacije, pa su zastupljeni i autori stasali nakon 2000-te, na novom talasu stripa kod nas.

Interesantna je znatna zastupljenost žena koje se bave stripom. Radovi Nine Bunjevac, Line Hoven, Nikol Klevlu, Ivete Fedorove, Sonje Oliviere, Eugenije Monti karakterišu poentilistička tehnika, pikturalna lepota i koloristička slojevitost, čime doprinose različitosti likovnih poetika i žanrova autorskog stripa na kojem se insistira prilikom uređivanja ovog časopisa.

Jedan od kurioziteta je svakako to, da su svi stripovi donacije autora koji su želeli da ovim gestom pomognu razvoju stripa u našoj državi i regionu. Nakon štampanja, časopis se šalje autorima i svim relevantnijim ljudima iz sveta stripa i na taj način se šire vesti o pozitivnim dešavanji u kulturi naše zemlje.

Tako je u proteklih pet godina "Stripolis" stizao na adrese strip umetnika u većini zemalja američkog kontinenta, od Kanada do Argentine i Meksika, zatim širom Evrope, a onda i na bliskom istoku kao na primer u Iranu... Ovakav način saradnje je ujedno i jedinstven primer kako iz entuzijazma i ljubavi prema devetoj umetnosti, uz minimalna sredstva, iz jedne male sredine može da se pokrene nešto zaista vredno pažnje. Pod pokroviteljstvom Kulturnog Centra Zrenjanina svako godišnje izdanje prati i festival gde se organizovanjem izložbi, neposrednim susretima autora i publike, promocijama izdavačke delatnosti, radionicama gde se edukuju nove generacije mladih ljudi doprinosi svakom aspektu bavljenja stripom u sredini u kojoj je on i do sada imao dugu tradiciju, pohvalnu i uspešnu sadašnjost i po svemu sudeći dobru budućnost.

Urednik časopisa mr. Branko Đukić

Info i naručivanje časopisa: e-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja
Iz kalendara art događaja
05.10.2023 - 15.01.2024 | 19.00
Slavoljub Caja Radojčić - Skulpture, crteži, monografija
13.10.2023 - 14.01.2024 | 19.00
Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha, dva umetnika...
19.10.2023 - 26.02.2024 | 19.00
Zoran Naskovski - Retrospektivna izložba
20.10.2023 - 29.02.2024 | 20.00
Vasa Pomorišac - Poslednji stipendista Matice srpske
01.11.2023 - 31.12.2023 | 18.00
Nikola Marković - Uputstvo za upotrebu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Devis Ventureli je video umetnik, slikar i arhitekta koji živi u Milanu, Italija. Interesuju ga urbani i antropološki fenomeni koje kroz svoje...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen...
GORNJI MILANOVAC. Međunarodni bijenale umetnosti minijature, najveća i najsveobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata sigurnim koracima...
BEOGRAD. Žiri za nagradu Veliki pečat u sastavu: Nevenka Stojsavljević, grafičarka, Radonja Leposavić, istoričar umetnosti i predsednik žirija i...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzeji i galerije, Novi Sad. 19. maj 2007. 18 - 02 h
Tokom prve nacionalne Noći muzeja u Srbiji učestvovaće preko 100 muzejskih i galerijskih prostora iz pet gradova: Novog Sada, Niša, Valjeva, Šapca i Beograda....
Knjige i časopisi
Kada sam se tog hladnog decembarskog četvrtka vraćao kući, Futoškom ulicom prema Centru Grada, ko zna zašto, setio sam se rečenica Itala Kalvina napisanih negde pri kraju "Nevidljivih gradova": Postoje dva načina da se ne...
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi autopoetski iskaz novosadskog slikara i multimedijalnog umetnika Janoša Tarka. I njegove su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom