CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
cedomir pakusevskij

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2010
Digital Art 02
Terra 17
Videomedeja 23
Videomedeja 22
Videomedeja 21
Digital Art 01

Sponzor rubrike
Slobodan Kojić, Miroslava Kojić, Stevan Kojić i Smiljana Kojić u Podgorici Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePODGORICA. Centar savremene umjetnosti Crne Gore, u izložbenom prostoru Dvorac Petrovića predstavlja od 11. oktobra do 11. novembra 2016. izložbu Miroslave Kojić, Slobodana Kojića, Stevana Kojića i Smiljane Kojić - Grandić, pod nazivom "Kojići". Radovi svakog od autora izloženi su u po dve prostorije.Image

Image
Detalj postavke

Ako se izrazimo krajnje uprošćeno, "postmodernim" se smatra nepovjerenje prema metanaracijama. To nepovjerenje je bez sumnje posljedica naučnog napretka; ali i taj napredak ga, sa svoje strane, pretpostavlja. Sa zastarijevanjem metanarativne osnove naročito se podudaraju kriza metafizičke filozofije i kriza univerzitetske institucije koja je od nje zavisila. Narativna funkcija gubi svoje "funktore" (činioce), velike junake, velike opasnosti, velike peripetije i veliki cilj. Ona se rastura u oblake narativnih, ali i denotativnih preskriptivnih i deskriptivnih itd. jezičkih elemenata, od kojih svaki nosi pragmatičke vrijednosti "sui generis". Svako od nas živi na raskršćima mnogih od tih elemenata, smatra Liotar.

Bodrijarova sintagma "sve je aktuelno i sve je retro", koju je koristio za sagledavanje postmoderne u umjetnosti  osamdesetih, nastavlja da važi i za savremenu umjetničku scenu.Vavilon umjetničkih jezika samo se može konstatovati. I upravo to potvrđuje izložba Kojića, vojvođanskih umjetnika Slobodana Boba Kojića, Miroslave Kojić, Stevana Kojića i Smiljane Kojić, koji su se prvi put predstavili crnogorskoj likovnoj publici u Centru savremene umjetnosti Crne Gore.

"Naziv izložbe 'Samoodrživi sistem apsurda' jeste neka vrsta kritike samoodrživih sistema koji se danas pominju od prirodnih nauka, do raznih društvenih sistema, političkih, ekonomskih. Sve je nešto samoodrživo, a u stvari, mislim da ništa nije samoodrživo, objašnjava Stevan Kojić. To je samo neki izraz koji se olako koristi. I mislim da je to taj apsurd koji pokušavam svojim instalacijama da pokažem. Samoodrživo jeste u smislu automatizma i u smislu apsurda, bilo bi samoodrživo kada bi se taj sistem sam zalivao, kad bi sam proizvodio struju, kao neki perpetuum mobile, koji naravno ne postoji. To je kao neki organizam čija je jedina svrha samo njegovo postojanje." Glavno polje interesovanja mu je odnos između umjetnosti, društva, nauke i tehnologije kroz analogno/digitalno, biološko/tehnološko, ekološko/ekonomsko, nisko-tehnološko/visoko-tehnološko, otvorene/zatvorene sisteme, vrijeme/prostor, virtuelno/realistično itd.

Autor je nomad kada je riječ o kontekstu jezika i koristi sve ono što čini vidljivim njegov senzibilitet. Kada je riječ o "Samoodrživim sistemima apsurda" onda se samo može konstatovati interdisciplinarni pristup. Jedan od radova pod ovim nazivom  čini biciklo čije sjedište je oblijepljeno selotejp trakom i to crnom, djetelina koja rotira u posebnoj posudi, laptop koji ne radi kao elektronski otpad, sto od pleksiglasa s posudama u kojima je zemlja na kome je bonsai stablo, lupa, spajalice, žice. Stablo je osvijetljeno sa nekoliko malih sijalica u boji. Drugi rad iz ovog ciklusa, koji radi od 2010. godine, je kada u kojoj je zemlja i paprat, lupa, spajalice, žica, akvarijum kroz koji protiče voda (i tu su neke biljke), dva laptopa od kojih je jedan premrežen žicama, drugi je ispod stola i na kojima se projektuju različite slike staništa, vode, biljaka. Iz opisa dva rada iščitava se da autor inventivno upotrebljava tehničko-tehnološka dostignuća audiovizuelne, digitalne i elektronske medije.

Umjetnik suprotstavlja dva sistema: prirodni/umjetnički, onaj koji dozvoljava slučajno, proizvoljno i naučni/pravolinijski sistem. Stevan Kojić ih ukršta ukazujući na apsurd samoodrživosti kroz ta dva sistema. Tako što kultivišemo prirodu estetizujemo je onako kako to radimo i sa društvenim sistemom i na taj način i samu prirodu odvajamo od nje same.

Ekologija, iskorišćavanje prirodnih resursa, genetska modifikacija, robotika i stvaranje samoodrživih sistema su teme njegove umjetnosti. Predmeti iz svakodnevnog okruženja umjetnika, elektronski otpad, voda, biljke su materijal lavirintskih laboratorija u kojima postavlja pitanja o društvenim, političkim, ekonomskim problemima...

Diskurs Smiljane Kojić može se označiti kao onaj socijalno angažovan. Njena velika tema u radu "Velike sile" su imigranti i velike sile, moć, naličja demokratija, licemerje - jer i kada imigranti dobiju američko državljanstvo ostaju građani drugog reda na slabo plaćenim poslovima. Demokratija je tu kao velika svilena ovojnica u kojoj su upisani interesi velikih sila da što više utiču na uređenje malih država i onih drugih, a iza svega stoji ekonomski interes, u ovom slučaju Sjedinjenih Američkih Država.

Umjetnica na nivou jezika ne poznaje granice između medija već koristi ono što će učiniti vidljivim njenu ideju koja je najvažnija i sve je u funkciji te ideje. Tako rad Velike sile čini video na kome se smjenjuju imigranti koje pričaju o svojim nadama, očekivanjima, snovima, traumatičnim iskustvima… Dobijaju američko državljanstvo čak i u Diznilendu što je groteskno. Printovi velikih fotografija projektuju slike "srećnih" ljudi, a kulminacija je mlada "američka" porodica miješanog porijekla sa djecom. Bitan dio ambijentalne instalacije je Kip slobode u Njujorku, koji u ruci od gipsa drži voštanu svijeću koja se topi ukazujući tim simboličnim činom na to da su demokratije i moć samo velika glazura.

Drugi rad kojim se umjetnica predstavila je video na kojem se, kada se stavi u funkciju, pojavljuju pahuljice kao kada se na starijim tipovima televizora pojavljivao snijeg kao oznaka smetnji ili kraja programa. Time Smiljana Kojić zaranja u nostaligična sjećanja djetinjstva našeg i njenog na vrlo suptilan način i ne samo to. Drugo tumačenje i potpuno validno je simbolična projekcija Velikog praska, početak i/ili kraj što budi strah. "Ovaj rad je apstraktan, i nji-me zaista jesam željela da izazovem negativnu emociju.  Meni ona prava linija na kraju videa, a za koju smo u školi učili da je beskonačna,  je vrlo važna jer sam htjela da pokažem kako se ja osjećam kada razmišljam o beskonačnosti i da to u meni budi strah", objašnjava Smiljana Kojić.

Skulpture Miroslave Kojić napravljene su od kepova. Kep je poluproizvod crijepa. Najprije se napravi mašinom kep, a onda to ide pod presu i tako nastaje crijep. Međutim, ona je radila sa tim kepom prije nego ga je presa uzela pod svoje. Ručno ga je obrađivala vodeći računa o svim specifikumima gline. To su skulpture u proširenom polju koje od elemenata imaju prostor i materijal, kako to definiše Rosalind Kraus. Umjetnica skulpture prilagođava datom galerijskom prostoru. U "Bašti" I to su dvije paralelne podne instalacije sastavljene, naravno samo uslovno, od mozaika koji imaju svoj ritam, dinamiku i različitu obojenost što je postignuto finim slaganjem kepova. "Bašta II" sastavljena je od kepova koji imaju polulučnu formu. Oni su postavljeni da stoje i sa istim razmakom koji je odjednom narušen većim odstojanjem. To je akcenat koji govori o suptilnom osjećaju za formu i prostor ove umjetnice koja radi i interaktivne instalacije.

Slobodan Boba Kojić, osnivač Internacionalnog simpozijuma Terra u Kikindi, dugogodišnji profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, izložio je tri rada kao i fotografije monumentalnih skulptura. Arhetipski materijal glina, koja je podatna i mekana, određuje samosvojnost njegovog stvaralačkog postupka. Fizičke i morfološke osobenosti skulpture izvučene su iz gline, gdje Kojić slijedi jednu od osnovnih premisa moderne skulpture - govor materijala. Volumen, materijal, prostor , masa, statika, ritam, ravnoteža u skulpturama iz devedesetih inventivno su inkorporirani. To su osnovni oblici kvadar, kocka, valjak različitih energetskih struktura. Umjetnik upisuje svoje tijelo u njih, stvarajući nepravilne brazde odnosno ritam sugestivnim gotovo ritualnim činom. Vrlo važne u skulpturama su šupljine koje dinamiziraju ritam, zavode oko posmatrača da se okreće, istražuje sagledavajući skulpturu iz različitih vizura. Na njima se vide tragovi vremena - lišajevi, zemlja, na šta je umjetnik računao jer su skulpture na otvorenom snažno integrisane u prostor. Ove radove istoričar umjetnosti Sava Stepanov s pravom naziva "podnim skulpturama" pronalazeći daleke asocijacije sa ravnicom Vojvodine, njivama.

Drugi tip Kojićevih skulptura takođe su u terakoti, monumentalnih oblika. U njima je važan princip gradnje gdje vajar siječe, preoblikuje glinene elemente stvarajući savremene megalite koji podsjete na kule, peći i druge arhitektonske dijelove. Vertikalno uzdizanje u skulpturama nastalim krajem vijeka promijenilo je postupak vajara ali ne i sugestivno stvaranje formi. Ovdje kao da je umjetnik još bliži ritualnom činu projektujući misao o vremenu, trajanju, početku i kraju...

Nataša Nikčević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ZAGREB. Galerija Ericsson predstavlja od 21. februara do 14. marta 2017. izložbu Dragana Šijačkog (1964, Bečej) pod nazivom "Oblici...
BEČ. Tokom jeseni 2017. godine u centru pažnje velikih izložbi u bečkim muzejima biće Piter Brigel Stariji (8. septembar - 3. decembar 2017....
ŠID. Galerija slika "Sava Šumanović" u Šidu obeležiće 22. januara 2016. prigodnim programom 120 godina od rođenja...

NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 17. decembra 2015. do 3. februara 2016. izložbu Slovačke savremene umetnosti....

Muzej moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku predstavlja izložbom "Dadaglobe Reconstructed" više od sto radova koje je Tristan Cara,...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Široko priznata kao jedna od najvažnijih zbirki moderne i savremene umetnosti i dizajna u svetu, zbirka Stedelijka obuhvata više od 90.000 radova iz perioda od 1870. do danas, a uključuje slikarstvo, vajarstvo, film i video, ...
Knjige i časopisi
Autori: Bela Duranci i Sava Stepanov. Decembar 2009.
Umetnička kolonija Ečka je svojim celokupnim pedesetogodišnjim delovanjem konstantno podsticala razvoj savremene umetnosti u nas. Formirana je 1956. godine, kao logični sled...
Intervju
Likovni krug, udruženje umetnika Petrovaradinske tvrđave, ove godine obeležava šest decenija svog postojanja. Za pomenuto vreme, kroz ovu umetničku koloniju prošlo je više od stotinu umetnika najrazličitijih pravaca i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom