CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 01
Digital Art 04
Digital Art 07
Dunavski dijalozi 02
Dunavski dijalozi 03
Terra 25
Videomedeja 11

Sponzor rubrike
Vera Molnar u galeriji Berthet-Aittouares u Parizu Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImagePARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen je katalog sa tekstom Serge Lemoine naslovljenim "1% nereda ili ranjivost pravog ugla". Izložba slika Vere Molnar u kvartu poznatih galerija privlači pažnju njenim neobičnim umetničkim traganjima. U nekim umetničkim krugovima je poznata i priznata ali za širu javnost pomalo zaboravljena ili čak nepoznata. Izloženi radovi su podsticaj da razmišljamo o njenom celokupnom stvaralaštvu.Image

Image

Rođena je u Budimpešti 1924. godine i tu je pohadđla školu Beaux arts. Nastanjuje se u Parizu 1947. godine. Počela je sa figurativnom umetnošću i vrlo brzo se (zainteresovala) interesuje za apstrakciju. Već od 1950-e angažuje se u pravcu apstraktne umetnosti, jednostavne geometrijske forme postaju glavni elementi u njenom slikarstvu (50-tih godina geometrijska apstrakcija počinje da se razvija u Evropi). Od samih početaka razvija teoretsko razmišljanje o sredstvima kreacije i mehanizmima viđenja. Slikarka Sonia Delaunay je ohrabruje da se približi pravcu "Art Consruit". Međutim, slobodnog duha, ova slikarka ostaje verna sopstvenoj originalnosti, razmišljanju i razvoju te je teško integrisati je u bilo koji pokret. Drži se na distanci u odnosu na sve nove pokrete da bi razvila svoje slikarske ideje na kojima radi i do danas. Dugo odbija da se afirmise kroz galerije kao institucije, što čini da postaje poznata kasnije.

1948-e se udaje za slikara François Milnar, sa kojim deli iste poglede i ideje o umetnosti. Zajedno upoznaju Vasarely-ja i Julio le Parc koji uvode optičku i cinetique (sineticku) umetnost. 1957-e druži se sa brojnim umetnicima među kojima su Brancusi, Herbin, Soto i Sonia Delaunay. Ta godina je i početak velikog prijateljstvasa sa François Morellet. Putuje u Cirih gde sreće Max Bill koji će biti od velikog značaja za njenu karijeru.

1960-e godine učestuje u konceptu "Imaginarna mašina" u Parizu i u konceptu metotologije kreacije slike koja nastaje iz algoritma. Iste godine je i prva izložba grupe Konkrete Kunst koju organizuje Max Bill u Cirihu i na njoj učestvuju François i Vera Molnar. 1967. godine postaje suosnivač grupe "Umetnost i informatika" na Institut Estethique des sciences de l’Art u Parizu.

1974. godine François i Vera Molnar kreiraju numerički program "MOLNART". 1975. godine Vera Molnar postaje član Ateljea za istraživanje naprednih tehnika (ARTA) pri centru Pompidou u Parizu. Predaje na Sorboni od 1985. do 1990-e. Prima nagradu za numeričke umetnosti od strane berlinskog muzeja numeričke umetnosti (Digital Art Museum) 2006. godine. 2012-e prima orden Legije časti od Ministra kulture Francuske Frédéric Mitterrand.

Počev od 1968. postala je jedan od pionira koji upotrebljavaju kompjuter za umetničku kreaciju, sredstvo koje po njoj omogućuje da se oslobodi "klasičnog, sklerotičnog, tradicionalnog slikarstva". Ona kaže: "Upotreba elementarnih formi omogućuje kontolu geneze slike korak po korak kao i da lokalizujemo trenutak gde se rađa 'činiti umetnost'. Da bih uhvatila tu nepoznatu služim se kompjuterom" (katalog izložbe). Neki je smatraju pretečom numeričke i algoritmične umetnosti.

U gotovo svim njenim radovima glavni elementi su linija, prav ugao, kvadrat, pravougaonik i oble geometrijske forme. Primećujemo rad na kontrastu, strukturi a tipično je i ponavljanje. Linija je u raznim formama i debljinama. Interesantna su njena razmišljanja o značaju linije i geometrije u njenim radovima (katalog sa izložbe): "Pravi ugao postaje uzbuđujući kad se pokrece i otvara se ili zatvara neprimetno". Ili vrlo interesantno: "Jedna linija se koristi za prelaz, ujedinjenje... istraživanje... napredovanje, za ići nazad, dvoumiti se, usporiti... promeniti mišljenje, pravac, penjati se, sići... proći pored, ispod, iznad, dalje, puno dalje, odleteti, povući se oprezno... polako, budalasto, na nesiguran način... velikim koracima, malim koracima... Jedna linija, kao CV, slika svih mojih prošlih aktivnosti: suma mog zivota". (Vera Molnar 6. novembar 1997. u vozu)

Ova zaista interesantna razmišljanja i značaj koji Vera Molnar pridaje liniji objašnjavaju njen rad i čine da ga bolje razumemo, ili bar gledamo na neki drugi način.

Izdvajam nekoliko naziva slika sa izložbe koje nas već upućuju na njene dominantne teme ili način da predstavi svoje poglede i razmišljanja: "Perspektive postavljene jedna uz drugu" (1957-2003), "Horizontale u triptihu" (1971-2013), "Kocka isecena u trake", "Ikona" (1962), "Sveta Pobeda" (2001), "Kriva linija Svete Pobede", "Pojava krsta" (1970), "Za mojih 85 godina" (2009).

Primećujemo da na ponekim platnima figuriraju dva datuma i pitamo se zašto. Odgovor Vere Molnar nalazimo u katalogu. "Ideja se pojavljuje po prvi put u formi skice u mom dnevniku. Ideja putuje u mojoj glavi ...Dakle, kad realizujem platno ono može uzeti datum ideje i datum kad je realizovana. Radove između ideje i realzacije volim da zovem 'studije'... 'Studije' - to je ceo moj život. Moje serije su celina nikad zatvorena. Ja 'kuvam' jos uvek"... (jul 2016)

Rad Vere Molnar je interesantan po njenom neprekidnom preispitivanju svog sopstvenog rada ne obazirući se na niz novih tendecija u toku njenog dugog stvaralastva, neka vrsta vernosti svojim sopstvenim pogledima, doslednost. I u  tome je njena originalnost. Različita razmišljanja i preispitivanja u radovima kroz koje pokusava da iskaže svoje poglede na umetnost, ali i na svet često su iskazana sličnim formama. Njeno istraživanje numeričkog približava je današnjem vremenu. Vera Molnar uvek sledi ličnu "liniju" i time nastavlja da bude zanimljiva ličnost u slikarstvu.

Prikaz: Vera Štulić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame
Iz kalendara art događaja
23.03.2023 - 20.08.2023 | 18.00
Grad mesto identiteta - Grupna izložba
13.04.2023 - 20.08.2023 | 18.00
Rez, linija, otisak - Kustoska izložba
20.04.2023 - 01.06.2023 | 10.00
Tijana Jevrić - Impulsi dana
03.05.2023 - 03.06.2023 | 20.00
Mihael Milunović - Crteži
04.05.2023 - 04.06.2023 | 19.00
Perica Donkov - Slike

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren: Freska". Nova Burenova realizacija, koja u sebi...
NJUJORK. Odbor za fotografiju Muzeja moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku jednoglasno je odlučio da 10 fotografija projekta "Dei leči" (Bora...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja (Srbija), Igor Antić (Francuska), Varol Topač...
BEOGRAD. U Kući legata, od 6. decembra 2016. do 5. januara 2017, može da se pogleda izložba skulptura i crteža Zdravka Joksimovića (1960, Buče)....
GORNJI MILANOVAC. Trinaesti međunarodni bijenale umetnosti minijature svečano će biti otvoren u Gornjem Milanovcu 16. aprila 2016. godine u 13 sati,...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Novosadska likovna umetnica Snežana Petrović i beogradski grafičar Bojan Bikić predstavili su se...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je ...
Bojan Kiridžić

Prethodno objavljeni radovi:
Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
IGM "Toza Marković", Pogon II, Kikinda. Jul 2006.
"Sve kolege su pričale da je ovde feno­menalno, ali i pored te priče nisam bio pripremljen na ono što sam doživeo kada sam do­šao na Pogon dva. Sve je...
Knjige i časopisi
Štampan dvojezično na srpskom i engleskom jeziku, kako sadržajem, tako i zastupljenim autorima, ovaj put časopis je nešto šire, regionalno pozicioniran. U drugom broju možete da čitate tekstove Marine Gržinić, Tule...
Intervju
Kaže se: Svet je onakav kakav smo naučeni da vidimo. Ova tvrdnja vredi za najveći broj ljudi koji se mire gotovo sa svim što im se nasuče u život. Ali, uvek se nađu neki pripadnici u ljudskom rodu koji zaviruju iza ogledala. Ono što su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom