 BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti predstavlja od 1. do 22. decembra 2016. plakate Zdravka Mićanovića (1952, Lopari, BiH). Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Sarajevu. Magistrirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Kao završni stadijum istraživanja medija plakata, umetnik se okreće plakatu kao ne-mediju, tj. ka plakatu kao prostoru za izražavanje određenog koncepta koji nije namenjen klasičnoj upotrebi plakata.
Radovi ovog umetnika istražuju odnos prostora i vremena u mediju plakata. Pojedinačni plakati na izložbi Plakat događaj prikazuju samostalne "događaje", koji zajedno predstavljaju "izgled prostora u određenom trenutku", čime postaju deo šireg opusa radova koji međusobno komuniciraju.
Na izložbi "Plakat događaj" prikazana su i tri istovetna plakata, samo drugačijeg naziva: "Eksplozija/mrlja", "Mrlja/eksplozija" i "Eksplozijaaa" (1978–2016). Osnovu ovih radova čini plakat "Eksplozija/mrlja" iz 1978. godine, tj. prikaz mrlje nastale prosipanjem boje na papir, koje je izvedeno na plakatu za alternativnu pozorišnu predstavu (tj. hepening) Grupe "Tijelo/Prostor", Predstava u dvorištu, (Tuzla, 1978). Tada realizovan plakat vremenom postaje "nulti plakat" – referentan za neke buduće radove iz opusa Zdravka Mićanovića, omeđenog idejom eksplozije, kao simbolom haosa, koji prethodi ideji "mrlje", kao simbolom umetničke konzistentnosti. Tokom osamdesetih godina prošlog veka, na Mićanovićevim plakatima motiv mrlje postaje centralni, čime se uvodi detalj koji nije u direktnoj vezi sa temom događaja koji najavljuje, već se može protumačiti kao svojevrsni potpis autora plakata.
Nakon dolaska u Beograd, 1992. godine, Zdravko Mićanović počinje sve češće da koristi "kolažno-montažni" postupak u koncipiranju radova. Plakati nastaju umetničkom intervencijom nad elementima dvodimenzionalnog prostora, tj. komponovanjem crteža i fotografija, ili, kasnije, intervencijom na fotografijama nađenih predmeta. Autor koristi postupak montaže da bi predstavio poetiku odnosa koji nastaju ovim spajanjem raznorodnih (ili jednoobraznih) činilaca.
Kao završni stadijum istraživanja medija plakata, umetnik se okreće plakatu kao ne-mediju, tj. ka plakatu kao prostoru za izražavanje određenog koncepta koji nije namenjen klasičnoj upotrebi plakata – najavi pomenutog "događaja". Na taj način, sam plakat postaje "događaj", a komunikacija sa publikom više nije određena namenom plakata, već semiotičkim sredstvima koja upotrebljava autor plakata, čime posmatrač, plakat, prostor oko njih, i vreme u kojem postoje postaju deo umetničkog hepeninga. Time dolazimo do Mićanovićeve relativizacije pojma plakata koji postaje "plakat događaj", kaže kustos Slobodan Jovanović u katalgu ove izložbe.
Na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti izložen je i rekonstruisani rad Plakat događaj, 2016, koji je rađen pre tridesetak godina za jednu kompaniju iz Tuzle. Ranije je plakat bio jednostavan – raznobojni listovi formata A4 lepili su se po zidovima. Sadašnji Plakat događaj sastoji se od 48 blokova koji imaju 48 različito obojenih listića-stikera manjih dimenzija. Posetioci izložbe su pozvani da izvedu akciju na plakatu – cepanjem, crtanjem ili odlepljivanjem pojedinačnih listića. Ovaj hepening je predviđen da traje tokom cele izložbe, ali od posetilaca zavisi da li će ostati neki listić do zatvaranja izložbe, ili će ostati samo podloga na koju su zalepljeni listići. Ceo proces će biti dokumentovan video-zapisom. Na taj način, tri dimenzije prostorija u kojima se odvija izložba prepliću se u četvrtoj, vremenskoj dimenziji. |
