CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 17
Digital Art 08
Videomedeja 15
Noć muzeja 2012
Terra 23
Noć muzeja 2011
Videomedeja 17

Dragan Jašćur Štampaj E-pošta
(9 glasanja)
slikar

Autor: Dragan Jašćur
Osnovna delatnost: slikar
Adresa: ulica i broj, 21000 Novi Sad
Telefon: 021 / 522 549
Mobilni: 062 / 379 453
Faks:
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.
Web: www.draganjascur.com


Reprodukcije

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje
Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje
Klikni za vecu sliku
Ulje na platnu, 60 x 48 cm
Strukturirano podslikavanje

Biografija

Generacija 1964. Rođen u Šidu. Slikarstvom se amaterski bavi od 1991. aktivno. Izlagao je na brojnim kolektivnim izložbama, uglavnom kao član likovnog kruga "Sava Šumanović" pri istoimenoj galeriji u Šidu.

Izlazak na svetlost
Dragan Jašćur

IZLAZAK NA SVETLOST kao najčešća postavka slike, u bukvalnom smislu.
IZLAZAK NA SVETLOST kao pojava novog viđenja stvarnosti.
IZLAZAK NA SVETLOST kao traženje Puta, kao oplemenjenje čoveka.
IZLAZAK NA SVETLOST kao konačno rešenje.
PEJZAŽ je samo povod, samo podloga, samo način izražavanja u simbolima.
PUT, kao životni put, vijugav ili strm, blatnjav ili prljav, širok i lak, ali češće, baš kao i sam život, nepredvidiv na horizontu.
RASKRŠĆA su najčešće nedoumice, trenuci odluke, ili rastanci.
DRVEĆE simbolizuje ljude, anđele i Boga. Više nego omiljeni jablanovi su, ako su tri, sigurno su Sveto Trojstvo, a pojedinačno su muževi, očevi, ljubavnici, prijatelji, zaštitnici... muški princip. Breze, vrbe... su žene, majke, ćerke, devojke... ženski princip. I zaista, na slikama bez ljudi nema ničega drugog osim ljudi i njihovih životnih priča.
VODA kao vreme.
ZEMLJA kao majka.
NEBO kao otac.

KOMPOZICIJA je u osnovi rešavana zlatnim presekom ili renesansnim okvirom, ali uz moderniju slobodu tumačenja, najčešće u službi ritmičkog ponavljanja dimenzija, kao muzičkog ritma, svojevrsnog zvuka u slici.
PASTA tj, struktura sibolizuje nesavršen čovekov pokušaj da imitira Boga, i da stvara od zemlje, što ga do gole istine razotkriva pred Bogom samim i pred ljudima, i pred samim sobom.
SVETLOST I BOJA simbolizuju savršenost, koja poput plašta prekriljuje nesavršenog čoveka, simbolizuju Boga koji nežnim svetlosnim dodirom udahnjuje život svemu zemaljskom, stvara ravnotežu, upravlja i štiti.
SUPROTNOSTI osnovnih likovnih elemenata, kao i kontrasta u poetici nesavršenog i savršenog, paste i svetlosti, muškog i ženskog, neba i zemlje, Boga i čoveka ... su u jedinstvu suprotnosti osnovni pokretač.
NASLOVI su u osnovi samo varijante koje manje obavezuju a više raspaljuju maštu, a najviše otkrivaju sentimentalnu povezanost stvaraoca sa svojim delima.

Razlika između percepcije i realnosti je kao razlika između ambicija i ostvarenja. Odlučio sam da se bavim slikarstvom iz više razloga, a jedan između ostalih je da bih otkrio istinu o sebi, ili joj se bar približio. Počeci ovog poduhvata, kao i prve skice, potiču iz ' 96. godine, i do sada gotovo da nije prošao ni jedan jedini dan da nisam radio na ovom ciklusu slika. Učinio sam sve što sam mogao, a i želeo sam izazov do krajnjih granica - bar jednom u životu.

Ubrzo sam shvatio da dobre slike ne zahtevaju samo dobrog slikara nego i plemenitog čoveka, i još mnogo, mnogo toga, tako da je izazov postao mnogostruk, a odnos između mene i slika dvosmeran - koliko sam u njih ulagao toliko su mi momentalno uzvraćale - zbog čega sam im neizmerno zahvalan. Konačno, sagledao sam svoj trenutni maksimum, što je bitno smanjilo razliku između percepcije i realnosti, a od svega najviše poboljšalo pozitivan stav prema svetu i ljudima, i veru Boga, što mi je zaista nedostajalo. Deo pozitivne energije će svakako zračiti iz slika dokle god postoje. Kuriozitet slika je da se čovek nigde ne pojavljuje kao figura na slici, ali ida nema slike koja nije prepuna ljudi, Boga i Duha Svetog.

Kako god slike bile prihvaćene u javnosti, ja već jesam nagrađen, jer je zadovoljstvo stvaranja uveliko premašilo brojne i velike teškoće na koje sam nailazio, tako da razmišljanje o materijalnim vrednostima, o novcu...ostaje dovoljno ispod, dovoljno daleko da mi ne kvari prvobitnu nagradu. Jer Svetlost ne može da se kupi, što sam iskusio na teži način, ali zadovoljstvo i uzbuđenje spoznaje Boga u svetlosti, i iza paravana percepcije realnosti, želim da podelim sa svim ljudima dobre volje.

Samostalne izložbe

  • Galerija "Prometej", Novi Sad, april 2006.
  • Galerija "Prometej", Novi Sad, april 2009.

Grupne izložbe

Trenutno nema podataka
Pejzaž nije retka tema u slikarstvu bez obzira o kom periodu istorije umetnosti da se radi. Svakako da je period impresionističkih istraživanja i eksperimentisanja na relaciji boja – svetlost najpoznatiji i, kao takav, izvršio je i najviše uticaja na savremene autore. Međutim, kasniji moderni i postmoderni postupci donose, pored pomenutih, i neka nova i poprilično drugačija interesovanja autora. Ovde se misli, pre svega, na izlazak u prostor. Potreba da se slikom izađe u prostor rešavana je na razne načine od kojih su neki doveli do toga da slika više nije slika (u klasičnom smislu) već da postane objekat. Samosvojni artefakt poput čardaka „ni na nebu ni na zemlji“.

Dragan Jašćur pripada onoj grupi slikara kojima pejzaž, kao tema ili motiv, jeste osnovno sredstvo da materijalizuju inspirativna stanja kroz sopstveni likovni govor ali, takođe, i onim slikarima koji imaju izraženu potrebu da izađu u prostor. U ovom slučaju radi se o primeni izuzetno bogate uljane paste koja se dograđuje i drugim tehnološkim postupcima.

Primena tog i takvog postupka nije nepoznata. Ekspresionistički postupci vrlo su bliski tome kao i neki drugi oblici likovnih istraživanja. Ono što je bitno, kada se radi o delima Dragana Jašćura, jeste da njegovi likovni postupci i njegova potreba za slikom nije ekskluzivna potreba samo i jedino za slikom. Iako, kao artefakt, jeste konačni cilj, ovde je slika sredstvo. Zato i nije čudno da ćemo u delima skoro celog njegovog dosadašnjeg opusa da pronađemo više izražajnih slojeva: od ekspresivnog do lirskog, od svetovnog do duhovnog, od slikarstva do poezije i obrnuto...

Koliko je ovo tačno najbolje ilustruju dva istraživačka procesa: jedan isti motiv izvodi se dvojako. U pastelu (uz dodatak krede i drugih tehnika u tragovima) i u tehnici ulja na platnu sa već opisanim postupkom bogate paste. I još nešto, a vrlo bitno: autor svojim slikama dodeljuje nazive od kojih dobar deo ni malo nije daleko od poezije. Čak naprotiv. Kada pregledom Jašćurevih slika zadovoljimo primarno čulo (vid - oko) ubrzo postajemo svesni te poezije koja nam otvara novu dimenziju doživljaja autora i njegovog dela. Ta simbioza likovnog i pesničkog iznosi na uvid i jedno čuveno pitanje: da li je poezija slika koja govori i da li je slikarstvo nema poezija? Dragan Jašćur nam predstavlja mogućnost potpunog odgovora.

Luka Salapura
likovni kritičar

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

1 maj

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid...
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Slikar i grafičar Petar Ćurčić unutar Likovnog kruga stvara od 1966. godine, kada je na...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ruski muzej u Moskvi predstavlja od 5. decembra 2013. izložbu posvećenu dvema etapama stvaralaštva Kazimira Maljeviča pre i posle "Crnog kvadrata", čuvenog rada iz 1915. godine kojim je započeta istorija suprematizma kao ...
Knjige i časopisi
"Oborio sam pogled, nikad čovjek ne smije misliti da je siguran, ni da je umrlo što je prošlo. Ali zašto se budi kad mi je najmanje potrebno? Nije ona važna, ta daleka, sjećanje na nju zamjenjuje skrivenu misao da je sve...
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu 1952. godine, Akademiju lepih umetnosti u Pragu završio je '76, a još u vreme studija počinje da se bavi mail-artom, koji će ga i u ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom