CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 21
Noć muzeja 2013
Terra 26
Videomedeja 23
Dunavski dijalozi 07
Dunavski dijalozi 04
Digital Art 01

Sponzor rubrike
Izložba Frederika Bazija u Parizu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku retrospektivnu izložbu koja je  posvećena francuskom slikaru impresionizma – Frederiku Baziju (15. novembar 2016 – 5. mart 2017). Na izložbi su prikazana Bazijeova dela uporedo sa delima njegovih savremenika među kojima su neki od njih bili i njegovi lični prijatelji: platna Delakroe, Kurbea, Monea, Renoara, Fantin-Latoura, Giugou-a, Sezana, Schoderer-a...Image

Image

Frederik Bazij je rođen 6. decembra 1841. godine u Monpeljeu u imućnoj, protestantskoj porodici. Rano se zainteresovao za slikarstvo i stoga posećivao atelje  vajara Buossan-a kako bi učio crtež... tu je radio i kopije umetničkih dela koja su izložena u muzeju Fabre. Roditelji mu dozvoljavaju da se posveti slikarstvu, ali pod uslovom da studira i medicinu. Odlazi u Pariz sa dvadeset godina (1862) da nastavi studije medicine. Odmah je počeo sa časovima slikanja kod  svajcarskog slikara Carlsa Glera  gde se upoznaje sa Ogistom Renoarom, Klodom Moneom i Alfredom Sislijem. Imresionizam u svom začetku ga je privukao i počinje da slika u njihovom duhu. U njemu je već bio trag odusevljenja slikarstvom Ežena Delakroe. U krugu ovih slikara razmenjuje misljenja o obnovi slikarstva. Uči uz njih, naročito od Monea. Već 1864. godine napusta Glera, ima svoj atelje u kojem slobodno radi. Uz dozvolu roditelja napustio je studije medicine (1964). Često je menjao ateljee i velikodusno pomagao svoje prijatelje- slikare...

Image
Federik Bazij. Autoportret

Bazij i njegovi prijatelji plaćali su svoje modele, a ponekad su pozirali jedno drugom u nedostatku novca za modele. Tako će Bazij pozirati Moneu za sliku "Doručak u travi" (1865)...  Kako mu je bio potreban novac za plaćanje modela pisao je rodilteljima da ga ne osuđuju na rad samo na mrtvu prirodu, kao i da je takav rad samo za one koji nemaju finansijskih sredstava... mrtvi predmeti razvijaju zanat slikara (kompoziciju, volumen….), ali treba ići dalje, napredovati... Već 1863. godine atelje prestaje da mu bude dovoljan za rad. Po ugledu na Monea slika i prirodu  odlazeći na kraća putovanja, sam ili sa Moneom, tražeci motive za svoje radove. Uz Monea stiče samopouzdanje i slika prirodu i čoveka u prirodi na sebi svojstven način. Sada je mogao sa lakoćom da realizuje svoju ideju  da slika "figure na suncu". Često je odlazio u rodni Monpelje gde je pogled sa terase njegove kuće bio idealan za slikanje čuvene slike "Sastanak porodice"(1867-68) ili "Pogled na seoce"(1868). U krugu imresionista i on je svetlosti dao specifičnu težinu kombinujući čiste boje na platnu. Uz pejzaže, slikaće i figure u planeru sa velikim umećem... Tragovi realizma, na koja su ga uputila Delakroina  dela, prisutni su u njegovom slikarstvu te uz kombinaciju sa novim pogledima na svetlost stvara divne kompozicije, autoportret, portrete, pejzaže: Pejzaž u Chailly Paysage` a Chailly, Zima, Mrtva priroda sa čapljom, Letnja scena, Ružičasta haljina, Improvizovana ambulanta, Mlada žena sa božurima, Bedemi Aigues Mortes, Letnja scena, Portret Renoara... zanimljivo je da je Bazijeva slika Devojka za klavirom (1866) smatrana izgubljenom ili unistenom a da se uz pomoć analize radiografijom C2RMF pronasla ispod druge slike.

Prijavio se kao dobrovoljac u francusko-pruskom ratu 1870.godine i iste godine poginuo. Sa nepunih 29 godina napustio je svet. Iako su ga pomalo omalovažavali, biće i onih koji će reći kako je Bazij bio najtemeljniji i najljubazniji (reči njegovog prijatelja Edmond Maitre) u grupi slikara imresionista. Nakon smrti pada u zaborav. Tek 1910. godine biće priređena izložba njegovih slika na Jesenjem salonu. Kritika mu polako pridaje zaslužen značaj te se organizuju izložbe u Monpeljeu i Parizu. Internacionalnu slavu postiže nakon 1950. godine kada njegova platna postaju deo privatnih kolekcionara u Americi. Kritičari i ljubitelji umetnosti shvatili su kolko je Bazij značajna karika u razvoju impresionizma. Bio je slikar koji obećava, koji se kretao putem koji bi značajno uticao na razvoj slikarstva XIX veka, ali ga je rana smrt sprečila. Uprkos tome, njegov značaj je neosporan.

Velika izložba u muzeju Orsay dosla je iz njegovog rodnog grada Monpeljea. Održana je u muzeju Fabre od 25. juna do 26. oktobra 2016. godine. Glavni kustos bio je direktor muzeja Fabre - Michel  Hilaire. Kustos u muzeju Orsay je Paull Perrin.

Na izložbi su prikazana Bazijeova dela uporedo sa delima njegovih savremenika među kojima su neki od njih bili i njegovi lični prijatelji: platna Delakroe, Kurbea, Monea, Renoara, Fantin-Latoura, Giugou-a, Sezana, Schoderer-a... Predstavljena su brojna platna, ali i veći broj Bazijevih crteža koji se čuvaju u muzeju Orsay. Moguće je pročitati i delić bogate Bazijeve originalne prepiske koja je takođe prikazana na izložbi. Bazijeva brojna pisma omogućila su da se rekonstruise njegov život, njegova razmisljanja o slikarsvu... Radovi su raspoređeni u 11 sala od kojih svaka preferira određenu tematiku: portret, priroda, cveće... Poenta izložbe je da se sagleda mesto Frederika Bazija u revolucionarnom periodu slikarstva 60-ih godina XIX veka. Stoga su platna postavljena i hronoloski. Bazij zaslužuje ovakvu postavku izložbe jer je zaboravljen, potom otkriven i hvaljen. Njegove slike u kontekstu slika njegovih savremenika oživljavaju vreme u kojem je stvarao, ali i njegovu specifičnost koja ga je odvajala od drugih iako su im osnovni-polazni principi bili isti: pobuna protiv tradicionalne, akademske umetnosti kroz novo nadahnuće podstaknuto celokupnim razvojem i kretanjem drustva ka traženju novog slikarskog izraza.

Izložba se marta 2017. godine iz Pariza seli u Vasington u Nacional gallery of art. "Put" koji ova izložba prelazi govori kolika je vrednost Frederika Bazija ali i koliko je interesantna postavka koja njegove slike "upoređuje" sa slikama njegovih savremenika.

Kako je Bazij živeo svega 29 godina, dakle stvarao je u periodu dok je mladost poigravala u njemu, možemo reći da je njegovo slikarstvo "slikarstvo jedne mladosti". Iako bez mogućnosti da ga sagledamo u razvoju u kojem bi bio moguć zaokret ili u nekoj vrsti doslednosti, Bazij se svojim vrednim platnima upisao u "knjigu" velikih i nezaobilaznih slikara.

Prikaz izložbe: Slavica Štulić
Prevod izložbenog materijala: Vera Štulić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
06.06.2025 - 04.07.2025 | 19.00
Veljko Vučković - Slike
11.06.2025 - 12.08.2025 | 19.00
Dejvid Hokni - Pravilo o upotrebi fotografija za vesti
13.06.2025 - 03.07.2025 | 20.00
Umetnost ulice - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BUDIMPEŠTA. Izložba Galerije art55 iz Niša “Social Distancing” gostuje u Budimpešti. Biće predstavljena u Srpskom...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...

NOVI SAD. Sabrina Rate je kanadska umetnica koja živi između Montreala i Marseja. Njena praksa uključuje video, animaciju, instalacije, skulpture,...

PARIZ. U Kulturnom centru Srbije u Parizu, od 17. do 30. avgusta 2023, može da se pogleda retrospektivna izložba "Od Nevena do Betmena:...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Kolaž tekstova različitih žanrova i nastalih u različito vreme sakupljeni u jedinsvenu zbirku. Knjiga sadrži vrlo različite Juditine introspektivne poglede na društvo, književnost i njen intimni doživljaj života. Sa druge strane, knjigu...
Intervju
Likovni krug, udruženje umetnika Petrovaradinske tvrđave, ove godine obeležava šest decenija svog postojanja. Za pomenuto vreme, kroz ovu umetničku koloniju prošlo je više od stotinu umetnika najrazličitijih pravaca i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom