CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2012
Digital Art 07
Noć muzeja 2013
Digital Art 04
Terra 23
Digital Art 03
Videomedeja 23

Sponzor rubrike
Izlozba povodom 100 godina od smrti Ogista Rodena u Parizu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u Grand Palais-u. Izložba se održava od 22. marta do 31. jula 2017. Kako je ideja ove izložbe ne samo da se ukaže na Rodenovu genijalnost već i na uticaje koje je imao u svetu umetnosti, prikazana su uz značajna Rodenova dela i dela drugih umetnika koji su bili pod njegovim uticajem ili inspirisani njegovim delima.Image

Image

Fransoa Ogist Rene Roden (Pariz 10. oktobar 1840 – predgrađe Pariza, Medon 17. novembar 1917) je u značajnoj meri samouk vajar. Od ranog detinjstva zainteresovan za crtanje. Posećivao je kratko vreme školu, uspeo je da se upiše u Malu školu dekorativnih umetnosti, ali se potom strastveno zainetesovao za skulpturu. Na godinu dana napustio je svoju ljubav prema vajarstvu otisavši u manastir nakon smrti sestre, potom nastavlja, istražuje, radi u fabrici dizajna paralelno sa radom na vajarskim delima. Neuspešno konkuriše za Salone, ipak strpljivo radi i krajem veka postiže uspehe da bi od 1900-e postao i svetski slavan vajar.

ImageEmocija je nešto što dominira na njegovim skulpturama, u njegovim delima pulsira život, bira tanana ili jaka osećanja da ih izvaja po celom telu, jer celo telo oseća, misli, spava...  Nešto što akademsko vajarstvo do tada nije poznavalo i što je Roden uspeo da iskaže odnelo je prevagu u odnosu na dotadašnje klišee vajarskog rada: forma je oslobođena. Omogućena je nova kreativnost kojoj je Roden udario temelje i u isto vreme učinio svoja dela toliko vrednim da vreme ne može da utiče na stalnu fascinantsnost koju izaziva kod posmatrača. Figure više nisu na pijedastalima, spušta ih i nudi posmatraču da ostvari bliskost sa njima... Kasnije će ga zanimati fragmenti koje će lucidno realizovati i početi da priča novu istoriju vajarsva i slikarstva.

Organizator izložbe je Catherine Chevillot, direktor Rodenovog muzeja u Parizu. U svojoj uvodnoj reči istakla je da je Roden radio na nedefinisanim formama,da je to bio proces u kojem je koristio različite tehnike (kolaz, sklapanje, integracija slučajnosti...).

Roden je na ovoj izložbi predstavljen u drugačijem svetlu nego u Rodenovom muzeju. Tri organizaciona dela izložbe predstavljaju Rodena ekspresionistu koji želi da celo telo "govori", potom Rodenova eksperimentisanja sa formama koje bi ga dovele do suštine vajarskog dela, a treća galerija ili organizaciona celina predstavlja kako je Rodenov ekspresionizam prihvaćen u XX veku.

U svakoj od ove tri galerije postoji i osvrt na publiku, odnos kolekcionara, uticaj na druge umetnike. Veliki zadatak bio je kako napraviti postavku izložbe, istakla je Catherine Chevillot. Uzete su u obzir osnovne karakteristike Rodenovih dela ali i njegova lična želja da skulprure na postolju budu osvetljene sa što više svetlosti (Roden je voleo prirodnu svetlost) kao i da posmatrač može da obiđe oko skulpture i sagleda je sa svih strana. Stoga je angažovana Didier Blin (arhitekta) za scenografiju ove izložbe. Ona je ispoštovala sve na čemu je i Roden insistirao. Predstavljena su pomešano značajna Rodenova dela sa delima umetnika koje je inspirisao. Dela koja obrađuju istu temu postavljena su često jedno pored drugog.

Uz Rodenova najpoznatija dela poput "Mislioca", "Poljupca", "Gradjana Kalea", "Čoveka koji hoda"... prisutni su radovi Ivana Meštrovića ("Zdenac" i "Starica"), Robert Couturier ("Sv. Sebastijan"), Albero Giacometti ("Tri čoveka koji hodaju"... ), Constantin Brancusi, Max Becman, Picasso, Otto Gutfreund ("Strah"), Beseliz, Matisse, Germaine Richier, Josef Lombreaux, Ossip Zadkin, Bary Flanagan.

U izložbenom prostoru posebno mesto posvećeno je izlaganju Rodenovih crteža koji se uobičajeno nazivaju "crnim crtežima". Oni su uglavnom bili inspiracija za skulpturu, ali sama skulptura nije identična sa crtežom. Ponekad je slična samo forma. Jednostavne forme na nekim crtežima intenzivirane su akvarelom. Roden je 1902-e u Pragu, na poziv udruženja umetnika MANES, izlozio 75 svojih crteža i 88 skulptura sa senzacionalnim uspehom. Neki od tih crteža našli su se u okviru postavke izložbe u Grand Palais-u.

Roden je voleo da fotografiše svoje sculpture kako bi ih posmatrao izolovano i sa distance, razmišljao i sanjario o njima. Ponekad je retuširao fotografije. Skulpture nikad nije menjao. Fotografije su mu bile samo podsticaj za dalji rad, sopstveno sagledavanje... I neke od tih fotografija čine ovu izložbenu postavku.

Na izlasku iz galerije "ispraća" nas Roden svojim dugogodišnjim, nezavršenim radom "Vrata pakla" koja su za ovu priliku izrađena od gipsa. Veliki broj figura na "Vratima pakla" postaće i najznačajnija Rodenova dela poput "Mislioca" i drugih.

Pregledom celokupne izložbe dobija se jasna slika koliko je Roden i do današnjih dana aktuelan, genijalni umetnik čija umetnička upitanost - rešenja i dalje intrigiraju umetnike koji bi da nastave njegovu umetničku misiju.

Prikaz izložbe: Slavica Štulić
Prevod izložbenog materijala: Vera Štulić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024
Iz kalendara art događaja
19.10.2024 - 25.02.2025 | 13.00
100 godina nadrealizma - Grupna izložba
07.11.2024 - 17.03.2025 | 19.00
Milena Pavlović Barili - Slike, crteži i dokumenta
22.11.2024 - 17.02.2025 | 18.00
Oto Bihalji Merin - Morao sam biti prisutan
29.11.2024 - 17.02.2025 | 19.00
Jaka Babnik - Fotografije
05.12.2024 - 23.02.2025 | 19.00
Ivan Gračner - Skulpture

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora povezale su dva muzeja, novosadsku Galeriju Matice...
NOVI SAD. Deveto izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 7. do 28. septembra 2021. u Novom Sadu u organizaciji...
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 3. septembra do 17. oktobra 2021. izložbu "Kaleidoskop. Umetnik - Kolekcionar - Kritičar"....
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Deseti međunarodni bijenale umetnosti minijature počinje 24. aprila 2010. godine u Gornjem Milanovcu dodelom nagrada u devet kategorija. Ovogodišnji Gran pri pripao je Saši Marjanoviću za crtež "Pisac". Na Bijenalu su...
Knjige i časopisi
Likovni prilozi u Gradini broj 19 su fotografije slika Sande i Gorana Vuletića, umetnika iz Niša. Korice časopisa i kolori na početku  rubrika proze i teorije i kritike ilustrovane su slikama Gorana Vuletića, a kolori...
Intervju
Likovni krug, udruženje umetnika Petrovaradinske tvrđave, ove godine obeležava šest decenija svog postojanja. Za pomenuto vreme, kroz ovu umetničku koloniju prošlo je više od stotinu umetnika najrazličitijih pravaca i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom