CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2013
Terra 28
Terra 18
Digital Art 06
Digital Art 04
Dunavski dijalozi 05
Videomedeja 19

Sponzor rubrike
Selman Trtovac i Vladimir Frelih - U istom prostoru Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Muzej savremene umetnosti predstavlja od 1. septembra do 23. oktobra 2017. izložbu radova Selmana Trtovca i Vladimira Freliha, pod nazivom "U istom prostoru", u Salonu Muzeja savremene umetnosti. Kustos izložbe je Una Popović. Tokom otvaranja izložbe Selman Trtovac će izvesti performans pod nazivom "Duh – Telo I".Image

Image
Iz video rada "U istom prostoru" (2017). Selman Trtovac i Vladimir Frelih

U radovima umetnika Selmana Trtovca i Vladimira Freliha, u prvi mah, nije moguće primetiti nikakve značajnije poveznice budući da se i radi o različitim umetničkim pristupima i različitim umetničkim jezicima. Neposrednim sučeljavanjem svojih radova u Salonu Muzeja svremene umetnosti, oni ostvaraju prostor dijaloga i na taj način reflektuju model fluidnog razmenjivanja "umetničkih strategija" kroz instituciju izlagačkog prostora. Izložba nosi naziv U istom prostoru, što je ujedno i naziv njihovog zajedničkog video rada, realizovanog za potrebe izložbe.

Osim zajedničkog rada, Selman Trtovac se predstvalja crtežima iz serija "Posledice" i "Spiritus movens", zatim video radom "Posledice – magnetna stimulacija mozga" i serijom fotografija; dok Vladimir Frelih ovom prilikom prikazuje web rad "Area", seriju fotografija/foto instalacija pod nazivom "Kat.No 13 041 664” kao i site-specific instalaciju ispred Salona MSU pod nazivom "Kaugummi” (naziv za žvakaču gumu na nemačkom jeziku). Poslednji rad podrazumeva dva demolirana automobila koje umetnik sada naknadno bojenom masom pretapa u jedinstvenu celinu; delovanjem novog estetskog saržaja automobili gube prvobitnu namenu.

Selman Trtovac se pre svega izražava u mediju crteža, pri čemu crtež teži da definiše kao primarnu energiju za sva kasnija umetnička ostvarenja. Njegova izjava da "traga za istinom u umetnosti" definiše njegovu praksu kao sklonu eksperimentu, odnosno stalno u preispitivanju odakle dolazi misao za realizaciju, kao i da li je moguće da na ne-ekspilicitan sadržaj crteža gledamo kao na autohtoni mehanizam. Serija crteža i fotografija pod nazivom "Posledice – magnetna stimulacija mozga" (2016/2017) nastali su pri ekperimentu stimulacije mozga na Vojno medicinskoj akademiji u Beogradu. U neurološkoj laboratoriji VMA, uz veliku pomoć prof. dr Tihomira Ilića i njegovog tima, Trtovac se podvrgao neinvazivnoj magnetnoj stimulaciji mozga koja se koristi u lečenju demencije, ali isto tako se primenjuje nad pilotima u američkoj vojsci kao deo treninga za brže reflekse i reakcije. Ovim postupkom Trtovac je težio da osposobi mentalni proces u pravcu energizovanog delovanja i da posledicu crteža preispita u odnosu na nameru.

Radovi i realizacije Vladimira Freliha podrazumevaju multimedijalna ostvarenja pri kojima se gube jasne granice medija, te se proizvod njegove prakse može okarakterisati kao instalacija-objekt-skulpura. Set od 183 fotografija na kojima je vidljiva samo crvena boja, u različitim nijansama, jeste primarno bio zadati ekperiment unutar tehnološkog procesa razvijanja fotografije. Umetnik je u brojnim foto radnjama dao na izradu određeni kôd, broj Kat. No 13 041 664, a kao rezultat procesa je interpretacija koja se događa u postupku prevođenja sa digitalne u analognu informaciju. Na taj način su nastale fotografije koje u značajnoj meri odstupaju od zadanog koda. Ističući nekompatibilnost digitalnog i analognog kroz delovanje čoveka, mašine i hemije umetnik, između ostalog, na suptilan način pokazuje koliko je tanka linija razumevanja ili stanja koje osećamo kao "lost in translation”.

Zajednički video "U istom prostoru" jeste zapravo narativ o dijalogu višeznačne poruke koji prikazuje repetitivni, minimalistički gest energičnog udaranja nogama na beloj podlozi, odnosno papiru, sve dok se belina ne oboji u crno. Sam naziv konceptualizuje formu, opseg dijaloga "na istom mestu" kao drugog mesta koje ujedno razmenu energije promatra kroz čvorište heterotopije. Izložba U istom prostoru postaje mesto specifičnog rituala, susreta i ostvarenja jedinstvenog ritma, postaje prostor događaja gde se specifične razlike, ali i sličnosti u radu dvojice umetnika, susreću i sustižu.

Oba umetnika su tokom devedesetih godina prošlog veka istovremeno studirala na Akademiji umetnosti u Dizeldorfu, Trtovac kod Klausa Rinkea, a Frelih kod Nam Jun Paika, kasnije kod Magdalene Jetelove. Za vreme studija oni su tesno sarađivali, ne samo na polju umetnosti, već su često zajednički radili na teškim fizičkim poslovima da bi mogli finansirati svoj boravak u Nemačkoj. Dakle, njih spaja više moćnih poveznica: dugogodišnja saradnja, akumulirano zajedničko mišljenje i egzistencijalna borba. Ta borba se pre svega odvijala na polju umetnosti. Nakon studija njihovi putevi su se razišli, da bi se nakon 15 godina ponovo sreli, i njihov umetnički dijalog se nastavlja. Oba umetnika su svesna zajedničkog kulturnog prostora u kome se kreću i iz koga dolaze, drame kroz koju su prošli narodi bivše Jugoslavije i potrebe da se suoče sa mnogim važnim pitanjima u umetnosti, ali i izvan nje.

Selman Trtovac, rođen je u Zadru. Od 1990. do 1993. studirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Marta 1993. prelazi na Akademiju umetnosti u Dizeldorfu (Kunstakademie Düsseldorf), u klasu profesora Klausa Rinkea gde 1997. biva proglašen za majstora, a 2000. godine završava studije. Iste godine se vraća u Beograd. Od 2003. godine je član Internacionalnog umetničkog gremijuma. Aktivan je na umetničkoj sceni. Inicijator je i suosnivač Slobodne umetničke zadruge Treći Beograd i Heterotopije Perpetuum Mobile. Doktorirao je 2012. godine na vajarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Njegovi se radovi nalaze u više javnih i privatnih zbirki i fondacija savremene umetnosti (Stadt Düsseldorf, MSUV Novi Sad, H2 Museum Augsburg, Savremena galerija Zrenjanin itd.). Živi i radi u Beogradu.
 
Vladimir Frelih, rođen je u Osijeku. Od 1994. do 2000. studira na Kunstakademie Düsseldorf u klasama kod profesora Nan Hoover, Nam Jun Paika i Magdalene Jetelove. Godine 2002. postaje Meisterschüler i završava kao magistar u klasi za proširenu skulpturu i instalaciju. Zadnjih deset godina kroz samostalne i grupne izložbe aktivno deluje na savremenoj inostranoj i domaćoj likovnoj sceni. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj umjetnički rad. Njegovi se radovi takođe nalaze u više javnih i privatnih zbirki i fondacija savremene umetnosti (Kunstmuseum Bonn, Stadt Düsseldorf, MSU Zagreb). Vanredni je profesor na Umjetničkoj akademiji Osijek, odsek multimedija i gost profesor na Akademiji umetnosti Novi Sad.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

1 maj

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. U Kulturnoj stanici "Svilara", od 16. do 25. juna 2021, biće predstavljena izložba "Strange Views: Graz and Novi Sad...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš 2020. godine obeležava 50 godina postojanja i rada. Značajan jubilej Galerija će...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
BEČ. Turneja Benksijevih radova je započela 2016. godine u Istanbulu, u međuvremenu je obišla Amsterdam, Pariz, Berlin, Rijad, Melburn,...
MILANO. Kako predstaviti uspeh? Posebno mladog čoveka. Izgleda da je naše društvo tako uređeno da neko uvek mora da bude etiketiran. Da...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista...
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava svake godine od 1. do 31. jula, u objektu stare industrijske arhitekture koji je izgrađen 1895. godine. Na simpozijumu "Terra" svake...
Knjige i časopisi
Ovo je mesto za čuvanje tekstova: Ne-običnih. Ne-merljivih prvim pogledom. Novih. Začudnih. Izazovnih. Onih koji prate druge tekstove, knjige, muziku, slike... Ovo mesto je između korica. Korice nisu ograda, one su tu da privuku, da sačuvaju u...
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi autopoetski iskaz novosadskog slikara i multimedijalnog umetnika Janoša Tarka. I njegove su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom