CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 07
Dunavski dijalozi 05
Digital Art 07
Digital Art 04
Digital Art 09
Dunavski dijalozi 06
Videomedeja 24

Sponzor rubrike
Belić, Gavrilović, Milev, Fjoreli, Latancio i Radi u Jugoslovenskoj Kinoteci Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageBEOGRAD. U Jugoslovenskoj Kinoteci, od 16. septembra do 16. oktobra 2017, predstavljena je izložba "Confronti / Poređenja" koja predstavlja stratifikaciju heterogenih vizuelnih iskustava, sintezu dveju kultura koje se susreću, sučeljavaju i stapaju u jedan jedini estetički kodeks kako bi iznedrile nova formalna i kreativna rešenja. Izlažu: Milija Belić, Marko Gavrilović, Ivana Milev, Emanuela Fjoreli, Mikaela Latancio i Paolo Radi.Image

Image
Milija Belić

Glavni estetički fenomen današnjice počiva u jednom novom modalitetetu predstavljanja sveta, globalizacija predstavlja deo evolutivnog procesa koji pogađa i vizuelne umetnosti. Izložba "Confronti / Poređenja", organizovana od strane Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, promotera saradnje između italijanskih i srpskih umetnika, predstavlja sintezu jednog putovanja, jednog razgovora između šest osoba koji ukazuje na specifične osobenosti dve zemlje, Italije i Srbije, ujedinjenih zajedničkim lingvističkim imeniocem shvaćenim kao strpljivi proces sakupljanja  vizuelnih detalja.

Šestoro umetnika, učesnika ove izložbe, dalo je svoj doprinos izgradnji jednog puta, odnosno jednog poređenja koji nije sinonim za postojeću dihotomiju već je shvaćeno kao predaja štafete, kao razgovor čiji svaki protagonista usvaja  i sa drugima deli različit materijski idiom, dok je tehnika zajednički imenilac građenja neuobičajene vizuelne arhitekture.

Francuski filozof Nikola Burjo je napisao: "Ono što se naziva altermodernim jeste u stvari pojava jednog novog kulturnog nanosa na početku ovog XXI veka, odnosno formiranje jednog mobilnog naroda umetnika i mislilaca koji se opredeljuju za isti pravac, za polazak na put, za egzodus".

Umetnost je integralni deo jednog nezaustavljivog procesa kreolizacije: svaki umetnik  nosi u sebi  sopstveno kulturno nasleđe, sopstvene korene, da bi potom mogao da  podeli svoja saznanja  i integriše ih sa iskustvom  drugoga,  u okviru pravične i jednake razmene.

Tri umetnika srpskog tima, Milija Belić, Marko Gavrilović i Ivana Milev, predstavljaju tri različite generacije, tri različita estetičko-kulturna principa.

Marko Gavrilović u svojim slikama i skulpturama ispituje kompleksni odnos između čoveka i prirode, u stalnom traganju za univerzalnim fluksom. Njegove antropomorfne i animalne forme posvećene su naraciji realnosti, prikrivenoj maskama koje svakodnevno nosimo, da bi uhvatio suštinu čoveka i sveta u kojem  živi.

Delo Ivane Milev karakteriše posmatranje prirode i neživog sveta formi koje trpe snagu vode, vetra i vatre. Njene skulpture su plod zaprepašćujuće tehničke minucioznosti i besprekorne pažnje. Umetnica eksperimentiše sa novim kompozicionim rešenjima koja joj omogućuju da na jedan neuobičajen način prikaže okolni prostor.

Italijanski tim izložbe predstavljaju troje umetnika: Emanuela Fjoreli, Mikaela Latancio i Paolo Radi, kojima je zajednički snažan odnos sa prostorom u revnosnom traganju za materijom u trećoj dimenziji.

Mikaela Latancio u svojiminstalacijama od papira materiji daje skulptorski dignitet, svaki njen rad karakteriše snažna savitljivost kojoj se izlaže papir. U rukama umetnice on postaje mozaički element, po načinu sečenja, po upotrebljenim geometrijama, svaki fragment generiše ekskluzivne forme korporalnog i unitarnog vokabulara koji stvara molekularne strukture, vezivna tkiva saznanja. Beyond the Body se sastoji od sedam heksagona koji u celini stvaraju egzemplifikaciju unitarne slike. Svaki pojedini heksagon sadrži elemente fragmentacije, nago telo biva dekomponovanostvarajući nove konfiguracije i neuobičajena formalna rešenja Kao da su ekstrapolirane ćelije sa jednog kompleksnog organizma, svaki fragment od papira predstavlja jedan elemenat za konstrukciju ili dekonstrukciju fiziognomskog identiteta ljudskog tela.

Trodimenzionalni znakovi Emanuele Fjoreli komponuju plastične identitete koji stvaraju površinu, čine je opipljivom na pogled. Elastične niti stvaraju zamršene puteve, perceptivne lavirinte koji pripovedaju o dijalektici trajne forme i "neraskidivo vezane misli" što delu garantuje "mogućnost postojanja".

Polje istraživanja Paola Radija jesilikonska dijafragma. Prozračne skulpture pripovedaju o jedva primetnim realitetima gde je nevidljivo apsolutni protagonista svake kompozicije a površina neuhvatljivi prag koji posmatrača vodi unutar jednog enigmatičnog i perceptivnog prostora.

Kustosi izložbe su Allesia Carlino i Marko Gavrilović.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture pismenosti, kada gotovo čitavo tehnologizovano...
BEOGRAD. Izložba povodom jubileja, koja je otvorena 22. novembra 2019. u galerijskim prostorima ULUS-a: Umetničkom paviljonu "Cvijeta...
PARIZ. Galerija Štab predstavlja od 22. februara do 9. marta 2024. radove Joškina Šiljana i Aleksandra Stanojevića Kempe na...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 5. do 30. marta 2024, u prostoru Oficirski dom, Međunarodno bijenale...
BEČ. Turneja Benksijevih radova je započela 2016. godine u Istanbulu, u međuvremenu je obišla Amsterdam, Pariz, Berlin, Rijad, Melburn,...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Lepa i specifična izložba pod nazivom "Dega, ples...
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku "Krik" je uradio u četiri verzije i svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara...
Knjige i časopisi
Najveći deo Gradine broj 17 rešili smo da posvetimo kraju koji je svetski poznat po tome što ne razvezuje čvorove, naprotiv, poznat je po umetnosti vezivanja čvorova. Reklo bi se da Pirot i čitav pirotski kraj leži na jednom...
Intervju
Vajar Igor Antić, Novosađanin koji živi i radi u Parizu već 26 godina, upravo se na kikindskom 35. internacionalnom simpozijumu "Terra" prvi put upustio u rad s glinom. Pariz mu je zanimljiv zato što ljudi tamo dolaze iz celog ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom