CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 03
Videomedeja 12
Noć muzeja 2013
Digital Art 01
Videomedeja 21
Terra 25

Sponzor rubrike
Vančo Hristov - Slike u galeriji SULUV u Novom Sadu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV) predstavlja od 13. do 25. novembra 2017. slike Vanča Hristova (1956, selo Sušica, u blizini Strumice u Makedoniji). Završio je Pedagošku akademiju u Skoplju i Akademiju umetnosti u Novom Sadu, pod mentorstvom profesora Jovana Rakidžića.Image

Image

Ukoliko smo spremni da se saglasimo sa preovlađujućim mišljenjem da je ovo naše vreme, vreme krize i opadanja svih, a samim tim i estetskih vrednosti u kojem je likovnost ustuknula pred naletom novih tendencija vizuelnosti, slikar Vančo Hristov istrajava u onome što je bio na samim počecima umetničkog delovanja – obnovitelj uveliko zaboravljene estetike figuralnog izraza. Kao istrajan slikar, neznatnih stilskih promena u odnosu na celokupno umetničko delo, smelo je zakoračio krajem osamdesetih na umetničku pozornicu Vojodine i srpskog slikarstva.

Veliki poznavalac tajne predstavljanja mrtve prirode, u kompozicionoj organizaciji diptiha i poliptiha, Vančo svoje tematske sadržaje jedrih jabuka, krušaka, jagoda i šljiva, modelovanih na klasičan način isticanjem nijansi lokalnog tona – vizuelno sagledava iz ptičje perspektive. Pritom, pozadina bilo da je monohromna ili realizovana aluzivnim apstraktnim pikturalnim konceptom ćilimaarstva, kao "tradicionalnosti sopstvene baštine", nije manje bitna od prvog plana sa kojim je uzdignta na najviši nivo likovne egzistencije.

Prikazano Vančovo umetničko dalo programski je pozicionirano kao re/afirmacija "stabilne konvencije slike", odnosno izazova slike-predstave, realizovane dejstvom pikturalnog diskursa tri osnovne boje – crvene, plave i žute, na dominantnom interesovanju za vitalne elemente jedrine, čistote i snage, za život u najdubljem smislu. Kompoziciona organizacija slike-predstave, svedene na diptih poetski različitih sadržaja, svojom programskom kontradikcijom potstiče na spekulativnost drugačijeg tumačenja u odnosu na utisak "prvog viđenja" retoričke forme, iako u osnovi zadržava idejni kontekst prvobitnog značenja.

Ti sadržaji pružaju vizuelni prikaz čija je suština u ravnoteži idejnog koncepta i likovnog materijala (ulje, platno i drvo), čineći ga produhovljenim putem realističke forme klasičnog repertoara i apstrakcije asocijativnog i geometrizovanog karaktera na donjem segmentu diptiha. Radikalniji način "analitičkog čitanja" subjekta diskursa, u programskoj redukciji osnovne teme na pojednostavljen izraz percepcije slike-skice kao primarne ne-retoričke forme metafizičkog odraza stvarnosti, sugeriše prošireni semantički kontekst konceptualne idejne provokacije koja ukazuje na umetnikovo uverenje, da se uređenost i smisao nalaze samo u tom odrazu, kao realitetu naše duhovne percepcije. Svi delovi ovog impresivnog sveta mrtvih priroda, u sakralnoj svetlosti oslobođenih emocija saglasjem osnovnih boja i forme, sudeluju u ostvarenju jedne slikarske tajne interpretirane savremenim likovnim jezikom. U njima Vančo Hristov nadgrađuje iskustva "tradicionalnosti sopstvene baštine", pri čemu aluzivnost plastičkih slojeva, sada proširenog značenja, podrazumeva realizam kao osnovu teme za programsko istraživanje na relaciji realizam – postmodernizam.

Mile Ignjatović

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 7. oktobra do 14. novembra 2019. godine 13. Bijenale akvarela na više lokacija: Salon...
BEOGRAD. Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) predstavlja u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", od 5. septembra do 4. oktobra...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš 2020. godine obeležava 50 godina postojanja i rada. Značajan jubilej Galerija će...
NIŠ. Od 24. decembra 2020. do 27. februara 2021, u velikoj sali Oficirskog doma, biće presdstavljena izložba "Niški crtež"....
PARIZ. Milija Belić i ove jeseni potvrđuje svoju međunarodnu reputaciju učešćem na više značajnih izložbi širom sveta. Milija...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Novosadski multimedijalni umetnik Dragan Vojvodić svoj umetnički izraz nalazi u proširenom...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Noć muzeja ove godine slavi svoj jubilarni peti rođendan i to na preko 120 lokacija u 20 gradova Srbije. Organizator Noći muzeja, Umetničko produkcijska grupa „Noć muzeja“, postarala se da ponudi zanimljiv program i ove...
Knjige i časopisi
Učesnici: Branislav Kerac, Edmond Baudoin, Philippe Petit Roulet, Pablo Auladell, Raul Fernandez Calleja, Martin Simpson, Joan Cornellà, Brecht Vandenbroucke, Emre Orhun, Zoran Đukanović, Salvagno Luca, Miroslav Sekulić,...
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom