CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Terra 18
Digital Art 04
Dunavski dijalozi 04
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 24
Videomedeja 18

Sponzor rubrike
Katarina Šević i Gergely László - Opomena Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 1. marta do 1. aprila 2018. izložbu pod nazivom "Opomena". Katarina Šević i Gergely László (član kolektiva Techica Schweiz) sarađivali su u više navrata. Svoje projekte realizuju u vidu grupa objekata, propraćenih performansima u kombinaciji sa tekstom i naracijom. Pokreću ih dihotomije u savremenom društvu, a njihovi umetnički postupci zasnivaju se na složenim procesima u radu i povremenom korišćenju arhivskog materijala. Zanimaju ih alternativni vidovi razumevanja stvari, njihovi radovi sadrže kritički i politički potencijal.Image

Image

U svom radu istražuju načine na koje koegzistiraju različiti glasovi, koristeći priče o sukobima između društva i pojedinca. U svojim performansima eksperimentišu sa stilizovanim formatima, i tradicijama, počev od tableux vivantes, preko komedije, antičkih horova, sve do amaterskih skečeva, u kojima likovi preuzimaju simbolične uloge.

Uporedo sa istraživanjima i performansima baziranim na tekstu, oni takođe kreiraju objekte od kojih mnogi mogu da se nose ili koriste na druge načine, tako da funkcionišu kao kostimi i rekviziti. Prilikom dizajniranja tih objekata, umetnici koriste formalno kolažiranje, uz kombinovanje citata iz različitih perioda, estetika i funkcija.

"Stummer Diener" (2013-2014) je objekat, ali istovremeno i predmet sa kojim se izvodi kontinualni performativni čin sa sedam učesnika koji čine hor. Hor stoji u krugu oko objekta i ritualno ponavlja odabrane delove iz izloženih knjiga u obliku upozorenja koja se neprestano ponavljaju. Rad se bazira na drami Maksa Friša iz 1958. Biederman und die Brandstifter (Gospodin Bidermajer i piromani). Preuzeti tekstovi predstavljaju citate iz drame: sedam odabranih upozorenja od strane sedmorice vatrogasaca, koji sačinjavaju hor sposoban jedino da upućuje upozorenja, ali ne i da ugasi požar.

Oblik, proporcije, materijal i boja objekta – drugim rečima dizajn – kao i sam naziv objekta, "Stummer Diener" (u prevodu nemi služitelj), potiče od vrste nameštaja koji je postao omiljen u domovima srednje klase koja je bila u usponu tokom perioda bidermajer. "Stummer Diener" je podsetnik na stil, oblik života i opšteg raspoloženja, nastalih zahvaljujući bogatstvu buržoazije za vreme perioda Restauracije pod vlašću Meterniha1 između 1815. godine, koja označava kraj Napoleonskih ratova i revolucije iz 1848. Mada se njegovi ekvivalenti mogu naći u Engleskoj, Francuskoj i Skandinaviji, termin bidermajer se posebno koristi za stil korišćen na teritoriji Srednje Evrope, u to vreme pod nemačkim uticajem. Otuda predstavlja odliku koja čini identiteski osnov koji i danas povezuje zemlje iz ovog regiona.

Rad "Stummer Diener" citira Friša koji je u svojoj drami stvorio vanvremensko građansko okruženje u kojem strah od promene, dvoličnost i kratkovidost blokiraju glas razuma. Jedina istorijska referenca koja je skrivena u naslovu komada Gospodin Bidermajer i piromani2 upućuje na stanje nesvesnosti i pasivnosti među vladajućim segmentima društva koje se ispoljava tokom bidermajer perioda, stanje koje se neprekidno obnavlja i održava u ciklusu revolucija i restauracija sve do današnjih dana. Otuda se Stummer Diener može primeniti u bilo kom građanskom okruženju, u Berlinu baš kao i u Budmpešti, Beču i Novom Sadu, kao svedočanstvo da se era bidermajera nikad nije završila.

"U svojim ranijim radovima Šević i László koristili su različite vrste pozornica i načina za izvođenje svojih ranijih radova, ali nikad do sada (Opomena (The Curfew / A Csendrendelet), 2017) ulicu. U ovom slučaju ulica postaje pozornica na kojoj se ponovo izvodi stari performativni oblik koji vodi poreklo od groteske i grammelot-a, tako da istorijske reference imaju prevagu nad estetskim i umetničkim karakterom projekta."3

Ulično pozorište – performans organizovana na ulicama Budimpešte4 – Opomena – predstavlja alternativnu formu uličnih demonstracija. Grupa izvođača krstari ulicama Budimpešte. Pred sobom guraju tri metra visok multiplejerski megafon u obliku jajeta. Zaustavljaju se na prometnim javnim trgovima i izvode svoj komad horski izgovarajući tekst o preobražaju jedne grupe čuvara obezbeđenja. U pomoć im pritiče magično jaje u kojem se reči rađaju i pojačavaju. Koristeći se sredstvima iz različitih tradicija i oblika uličnog teatra, kao što su groteska i humor, performans teži da veliča slobodu izražavanja i neustrašivost, dejstvujući protiv opšteg raspoloženja političke i građanske frustracije i pasivnosti.

U komadu, grupa obučena u kožne kostime (koji podsećaju na prsluke čuvara bezbednosti) patroliše gradskim trgovima, tražeći glasne pojedince (koji nose kožne maske) i ućutkava ih grotesknim pokretima koji simbolišu moć. Iznenada zapažaju neobičan predmet višega reda – ogromno Jaje – i postaju svesni da ono transformiše i pojačava njihove misli i glasove. Koristeći Jaje oni pričaju priču o svojoj samospoznaji i transformaciji. "Radi se o onom delu realnosti koja može da se ostvari samo u komadu, u bajci, u komediji." (5) U formi govornog hora oni recituju tekst (pesmu) koji je specijalno za The Curfew napisao savremeni pesnik Krisztián Peer. Tekst je aranžirala u obliku fuge kompozitorka Dóra Halas, tako da se mnogi slojevi teksta izgovaraju paralelnim glasovima.

"The Curfew ima čvrstu koreografiju, jasne istorijske reference na tradiciju komedije del arte, prikazujući tragično u formi komičnog i grotesknog, koristeći topose "maske" i "kostima", krećući se od antičkog teatra, preko renesanse sve do današnjih dana, prikazujući jedan ikonografski sadržajan motiv – Jaje – u novom obliku , novoj formi."

1 Klemens Menzel von Meternich bio je austrijski diplomata i državnik od 1808. do 1848. Pod njegovim rukovođenjem sprovođen je Karslbadski dekret (1819) kojim je formulisan program za gušenje nacionalnih i slobodarskih pokreta na teritoriji Nemačke konfederacije koja je objedinjavala sve zemlje nemačkog govornog područja, a koja se danas označava kao Centralna Evropa.
2 Nemačka reč bider (bieder) je pridev koji se uglavnom koristio tokom 19. veka da označi plebejski i dosadni život niže srednje klase.
3 Kata Krasznohorkai, Marching on the streets is saying it – only louder! Archive Journal, January-February 2018, Archive Kabinett, Berlin.
4 Projekat je realizovan u Budimpešti u okviru programa OFF-Biennale Budapest, 2017.
5 Kata Krasznohorkai, op. cit.

Kustoskinje su Sanja Kojić Mladenov, Tijana Filipov. Izložba se realizuje u okviru međunarodnog projekta RISK CHANGE (RIZIKUJ PROMENE), podržanog od strane programa Evropske Unije "Kreativna Evropa".

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
SREMSKA MITROVICA. Galerija "Lazar Vozarević" obeležava jubilej, 50 godina od kako funkcioniše kao samostalna ustanova i isto...

NOVI SAD. Sabrina Rate je kanadska umetnica koja živi između Montreala i Marseja. Njena praksa uključuje video, animaciju, instalacije, skulpture,...

PANČEVO. U Narodnom muzeju Pančevo, Galeriji savremene umetnosti, Galeriji Milorada Bate Mihailovića i Foajeu Kulturnog centra Pančeva, od 26....
PEKING. Kulturni centar Srbije "Ivo Andrić" u Pekingu predstavlja od 4. do 30. novembra 2023. godine izložbu "Evergreen". Ova...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
Dejan Medaković
Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u Grand Palais-u. Izložba se održava od 22. marta do 31. jula 2017. Kako je ideja ove izložbe ne...
Knjige i časopisi
Učesnici: Philippe Caza, Carlos Giménez, Rémy Cattelain, Peter Kuper, Julia Gromskaya,Reinhard Kleist, Lewis Trondheim, Andrea Echorn, Renee French, Marcel Couchaux, , Ken Niimura, Rick Geary, André Slob, Igor...
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom