CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 26
Noć muzeja 2009
Noć muzeja 2008
Terra 18
Dunavski dijalozi 05
Noć muzeja 2014
Videomedeja 16

Sponzor rubrike
Jovan Pantić - Asamblaži Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePANČEVO. Galerija Milorada Bate Mihailovića, Kulturnog centra Pančeva, predstavlja od 7. do 18. maja 2018. asamblaže Jovana Pantića (1950, Valјevo). Osnovne studije završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a zvanje magistra umetnosti stekao na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu iz oblasti konzervacija slika. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja iz oblasti zaštite kulturnih dobara.Image

Image

Jovan Pantić je proslavlјeni srpski restaurator i predavač o konzervatorskoj problematici. Manje je poznat njegov drugi, tajni život slikara koji je diplomirao na beogradskoj Likovnoj akademiji. Osamdesetih godina, Pantić je bio jedan od istaknutih crtača; negovao je crtež izuzetnih poetskih vrednosti, a ta se suptilnost prenela i na njegove kasnije radove. Beograd, kao svetski crtački centar, i Pantić, u središtu dešavanja, uzdigle su crtež pun simboličkih vrednosti i likovnosti koju umetnik poštuje i posredno, kao konzervator. Prvim radovima, obeleženim organskim formama koje imaju ulogu usredištenja i naglašavanja lјudske figure, postepenim čišćenjem predmetnog, ali ne i asocijativnog, Pantić je ostvario dela na granici figuralnog, znakovnog i simboličkog.. Mnoge od tih vrednosti preneo je na najnovija ostvarenja, pa je njegovo stvaralaštvo obeleženo kontinuitetom u potrazi za likovnošću.

Sadašnja Pantićeva umetnička aktivnost grana se u dva smera – ka objektnoj umetnosti, asamblažu kao avangardnom vidu skulpture od pronađenih, odbačenih i industrijskih materijala i, uslovno rečeno, ka slici. Unoseći i predmete na sliku, veštačke materijale i spojeve, proširujući joj značenje pomoću objekta, ali i dovodeći je u pitanje, umetnik razmatra pravi smisao slike, gde su njeni izvori i granice, gde prestaje kao trodimenzionalni predmet a počinje skulptura, gde se završava njena fizička plošnost, a započinje retinarna, fiziološko-psihološka slika, ili vizija u oku posmatrača. Drukčije rečeno, istražuje koliko stvarnost sme da uđe u sliku, ili na sliku, koliko trodimenzionalnost može da podnese, a da ostane ono što jeste – dvodimenzionalna iluzija.

U tom smislu, još su Leonid Šejka i Aleksandar Tomašević ukidali razlike između slike i skulpture, mada je Pantić na sasvim dugačiji način radikalizovao tehniku stvaranja slike pomoću objekta. U tom nastojanju, u velikoj meri su mu od pomoći njegovi skulptorski radovi, asamblaži sastavlјeni najviše od metalnih delova, pedantno obrađeni i s pozadine. Na prvi pogled, postavlјeni  jedni do drugih, stvaraju konfiguraciju nekog urbanog ambijenta, grada, ili male vojske spremne da krene u rat za svoga tvorca. Pažlјiviji pogled otkriva klasičnu postavku sedećih figura na postamentu, ideju i u šahu prisutne vladarske moći kralјa i kralјice. Zamisao sedeće kralјevske ličnosti i kralјevskog para, osobe koja mirno prenosi svoju sakralnu moć na podanike, ili vernike, prisutna je u umetnosti od starog Egipta do Henrija Mura (Henry Moore) i Maksa Ernesta (Max Ernest), ali i u Pantiću bliskom freskopisu u vidu Hrista i Bogorodice na prestolu. Na njegovim asamblažima uočavamo da je i u mašinskoj estetici moguće ostvariti hijeratičnost, poetičnost i samobitnost lјudske figure, premda postoji pomak od tradicije i u vidu ironičnih naslova radova. Na planu detalјa, asamblaži s mesinganim delovima otkrivaju zlataste, svetlosne spojeve, finu igru svetla i jarkog kolorita, prisutnog i u istočnoevropskom slikarstvu, pre nego što ga pokrije patina od vekovima korišćenih sveća i tamjana. Mnoštvo svetlih tačkica na asamblažima podseća na punciranje zlatne osnove ikona, a mogu se uspostavlјati i drugačiji odnosi tih smelih umetničkih tvorevina prema tradicionalnom nasleđu.. U pojavnom smislu one su najpre totemi i staklenici tajni, a u likovnom smeli vidovi skulpture.

Minijaturni asamblaži se kao stražari nalaze u podnožju slika, ili na njihovim centralnim delovima. Slike su još složeniji sistem; mogu se gledati sa sve četiri strane, okretati oko ose, a da ne izgube nimalo od svoje pojavnosti i česte figuracije u vidu (rasklopivih) triptiha. Na njima je prisutna simbolika donjeg, htonskog, podzemnog sveta, u kome se širi korenje i nadzemnog, nebeskog, gde se bilјka grana. Između dva sveta je linija tla, opna, razdelna površ, horizont koji zanima ovog umetnika, sa upitanošću o tome šta je iza. Osim kompozicionog elementa podele slike na dve zone s pripadajućim formama i ritmovima, sa crteža i starijih slika, kao zaliha simboličkog govora dela, preuzet je i motiv centrične klјučne forme u središtu imaga. Pantić pravilno – geometrijskim detalјima – naznačava centar, ili jezgro, portal, kapiju, prenosnik, transmiter, radar svojih čula i instrument slutnji. Za razliku od Milovana Vidaka i popularnih predstavlјanja portala, granice između svetova, ne povinuje se visokotehnološkom već prikazu u intimnom smislu. Ispod pravilnih formi energetskog prenosnika, koje mogu i da se smiču, padaju, ili uzneseno, katedralno uzdižu, nalazi se mikrosvet čestica, žica, otpadaka, tkanina i kose lutaka koje je umetnik slikao još na studijama. Prenosnik u drugi svet nije naučnofantastičani, futurološki, već intimni elemenat, poreklom iz prošlosti i podsvesti, dat na slici kao dnevnik sećanja, nadanja i doživlјavanja. Unoseći na sliku i čisto pikturalne intervencije, celine sa starijih radova, stvarajući u pozadini likovnu osnovu za brojne aplikacije, umetnik je mikrosvet svojih otpadaka i plastičnih crvića koji se uspinju do neba izjednačio sa naslikanim. Nјegove predmetne intervencije imaju mnoge osebenosti linije, boje i kompozicije apstraktnih slika, premda nikada ne gube vezu s realnim svetom.

Pantićeva strateška umetnička višeznačnost nije moguća bez poznavanja vekovnog smisla umetnosti. Nјegove piramide i vertikalno rastavlјeni veliki trouglovi, srebrni limovi i pleksiglas obojenih ivica, prelamaju svetlost, pojavno se smeštajući kao dalјi naslednici ikone i njenog zlatnog sjaja. Stvaralac inovira večno pitanje uloge svetlosti u umetnosti i odnosa iluzije i stvarnosti. Transparentne, providne materije, ili one koje odbijaju svetlost, providni lepkovi umesto klasičnih slikarskih materijala, upotreba lunarija, bilјke providnog semena mahune (njegov omilјeni motiv još od prvih crteža i slika), svedoče o umetniku koji ne želi samo da tradicionalno slaže slojeve manje-više neprovidne boje, već i da demistifikuje likovni postupak tako što će ukinuti ostale, ali unaprediti i u krajnjem smislu očuvati samo jednu likovnu suštinu – svetlost. Kao dobar poznavalac umetničke problematike, u kontratežu providnosti, odblescima, neuhvatlјivoj igri svetlosti koju pravilno osvetlјeni otkrivaju njegovi novi radovi, postavlјa kamen – tamnu, tešku, htonsku, neprovidnu i inertnu materiju. Nalazi ga na obalama i dnu balkanskih reka i mora, pa je i taj kamen krajnje poetskog izgleda, podudaran sa onim usidrenim u umetnikovoj svesti – (kao) dokazom da niko ne stvara bolјe od prirode. Kamen je prisutan i na asamblažima kao čudni objekat nadgledanja lupom; dat mu je apsolutni smisao sakralnog predmeta.

Na kraju, umetnički kredo, stvaralački krug, zatvara se vraćanjem na početak. Kralјevi i kralјice u asamblažima, nedoslutne kapije koje lebde na nebu iznad umnoženog, ritmičnog horizonta, centrične forme i pravilno poređani kamenčići, daleke su predstraže umetnikovih slutnji, snova i nadanja. Pojam isturene straže, avangarde koja bdi u prvim redovima – jeste značajan. Predmet je romana Tatarska pustinja Dina Bucatija (Dino Buzzati), u kome vojnici godinama na isturenoj straži čekaju neprijatelјa koji ne dolazi, ali je opasnost stalno prisutna. Na dalekoj straži  je svaki pravi umetnik, to je krajnji smisao njegovog delovanja. Najnoviji radovi Jovana Pantića ne izneveravaju naslov izložbe i ovog teksta – daleko su iza horizonta uobičajenog i očekivanog u svetu srpske likovne stvarnosti.

Dejan Đorić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Preminuo je Vladimir Červenka (1942, Sofija, Bugraska - 2021, Novi Sad, Srbija). Diplomirao je na Fakultetu za film i televiziju FAMU u ...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja od 13. maja do 11. juna 2021, u Oficirskom domu, izložbu Radoša Antonijevića...
NOVI SAD. Jedan od najistaknutijih vojvođanskih likovnih umetnika, slikar i grafičar Petar Ćurčić preminuo je u Novom Sadu u 84. godini. "On...
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 5. do 30. marta 2024, u prostoru Oficirski dom, Međunarodno bijenale...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija....
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je u Cachan-u (grad - predgrađe Pariza) u Galeriji l’Orangerie 12. decembra 2016. i trajaće do 28. januara 2017. Izložbu je otvorio...
Knjige i časopisi
Učesnici: Clay Butler, Line Hoven, Šаndor Gogoljаk, Ninа Bunjevаc, Rob Sаto, Alem Ćurin, Nicole Claveloux, Jugoslаv Vlаhović, Kevin Mutch, Andrei Molotiu, Toc Fetch, Michael Hacker,...
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom