CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Digital Art 01
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 07
Terra 23
Videomedeja 23
Videomedeja 24

Sponzor rubrike
Bora Vitorac, Dragoljub Pavlov - Inicijalni performans (1957 - 1965), Novi Sad Štampaj E-pošta
(9 glasanja)
ImageMuzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad. Maj 2007.
U saznajnom smislu, Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov kontemplirari su sopstveno vreme u ime čitave jedne generacije. U sveopštoj ideološkoj represiji oni su objavili pravo na "drugost", a ove fotografije danas svedoče da su bili u "kostimu svoga doba" i da njihova duhovnost i danas zrači.

Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov
Naziv: "Dangube"
8.3 x 6 cm, 1960.


Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov
Naziv: "Manifest"
11.8 x 9 cm, 1957.


Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov
Naziv: "Dei leči"
8 x 10.5 cm, 1960.


Bora Vitorac
Naziv: "Jozof"
6 x 9 cm, 1960


Dragoljub Pavlov
Naziv: "Klek"
6 x 9 cm, 1960.

Dragoljub Pavlov
Naziv: "Spomenik"
9 x 14 cm, 1959.

DEI LEČI
Bora Vitorac / Dragoljub Pavlov
Inicijalni performans u Novom Sadu
(1957 - 1965)

Otkriće arhivske foto-dokumentacije o ranim primerima prakse inicijalnog performansa, autora Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, moguće je, u kontekstu razvoja umetničkih ideja šezdesetih i sedamdesetih godina u Novom Sadu i Vojvodini, sagledati kao prvorazredan događaj.

Preko četrdeset crno-belih fotografija, nakon skoro pola veka od nastanka, svedoče o postojanju višegodišnje prakse uličnih akcija, intervencija u urbanim i ruralnim prostorima, parateatra, režiranih i nerežiranih događanja, omaža poznatim umetničkim delima i autorima, začecima body-arta i hepeninga, na tragu izjednačavanja i spajanja života i umetnosti.

Svakako da su Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov, u vremenu dominacije umetnosti socijalističkog realizma, delovali u potpunoj anonimnosti, kao apsolutna margina. Tim pre što se radilo o veoma mladim ljudima. Njihov rad nije bio namenjen galerijama i drugim javnim prostorima, predviđenim za objavu neke umetničke prakse. Oni su se ponašali spontano, neposredno, uz geslo Dei leči! (Ide čile! - stariji čovek - čilager) nakon čega bi sledila pantomima, zauzimanje "poze".

Ta praksa, nastala u znaku gesla "zapanjiti građanina", burlesknih jurnjava, basterkitonovske sleđenosti, parodije na malograđanski kič, iskazala se kasnije kao svojevrsna prethodnica, "mentalna matrica" umetničkih provokacija grupa Januar/Februar, KÔD i (obrnuto) E, unutar oficijelnih sistema kulturnih ustanova.

Svoju svest o socijalnoj sredini (u atmosferi posleratnog siromaštva, parola o "obnovi i izgradnji"), ovi autori iskazali su ulazeći u igru samim svojim životima. U duhu lokalne tradicije oni su se, najčešće u ambijentu stare gradske arhitekture u kvartu oko zdanja Matice srpske, "egečili", "prdačili", ponašali, pokušavajući da se izdvoje, da izađu iz sopstvene senke, prikažu sebe i svoj osećaj sveta i postojanja.

Slušali su stari džez, Koulmana Hokinsa, Sidni Bišea, Oliver Kinga, gledali filmove Čarli Čaplina i Bastera Kitona, ali i Sergeja Ejzenštajna, Karla Drejera, Žana Vigoa, Marsela Karnea, Vitoria De Sike. Poznavali su slikarstvo Sezana, Utrila, Tuluz-Lotreka, Paula Klea, divili se pariskim pantomimičarima, braći Žak.

Svoja "događanja" priređivali su za slučajne prolaznike, ali i za sebe same i bili svesni da to što čine ima neko više, "umetničko" značenje, na šta upućuje činjenica da su sve te "prizore" zabeležili na fotografiji. Mnogo toga ipak nije sačuvano kao foto-dokument, na primer, ono ležerno igranje karata na snegu u Dunavskom parku ili pretrčavanje ulice "po četvoronoške".

Nakon 1965. godine njihov vitalizam je zamro, a duh tog ranog "akcionizma" sublimisali su poezijom neobičnih metafizičkih evokacija. Kao prateće senke tog pesništva neke od fotografija objavljene su u časopisu Polja, u sam osvit novosadskog avangardizma.

U saznajnom smislu, Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov kontemplirari su sopstveno vreme u ime čitave jedne generacije. U sveopštoj ideološkoj represiji oni su objavili pravo na "drugost", a ove fotografije danas svedoče da su bili u "kostimu svoga doba" i da njihova duhovnost i danas zrači.

Jedne do minulih večeri, dok sam se automobilom vraćao kući, pod farovima se ukazao potresan prizor: neki dečak je ležao na putu, pokrivajući rukama glavu, dok su ga desetak vršnjaka nemilosrdno udarali nogama. Naglo sam prikočio, grupa nasilnika se razmakla, a žrtva se teško pridigla i hramajući udaljila. Uznemiren i zaprepašćen, parkirao sam, a onda krenuo u tamu, u kojoj su nestali. Na uglu, grupa je veselo žagorila, a među njima ponajviše onaj “izudarani”.

Signum temporis, znaci vremena.
Performans naših dana.
      
Vujica Rešin Tucić
29. mart 2007.


Fotografije Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, koje gledate, istovremeno vas posmatraju. I neprolaznošću svojih ekspresija, bude u vama nepristajanje na uobičajeni kodeks mišljenja i ponašanja, pravo da budete drugačiji i to ispoljite ponašanjem i stvaralaštvom.

Vitorac i Pavlov to su i učinili šezdesetih godina prošlog veka. Nepristajući da im ondašnji vlastodršci uniformišu duh i dušu. I, što je još mnogo važnije, odbili su da budu čak i takozvani „dozirani disidenti“, koje svi vlastodršci tako rado „proizvode“. Samo da bi pokazali svom narodu i svetu, da njihovi sistemi vlasti nisu totalitarni, jer dozvoljavaju različitost mišljenja, ponašanja i stvaralaštva.

Kroz humor, ponekad mladićki inatan, nekad opor i ironičan do blage satire, (performans „trka ježeva“, kada su se autori četvoronoške trkali iz Dunavske, preko tramvajske pruge, koja je prolazila kroz Zmaj Jovinu ulicu, i danas bi bio aktualan i izazvao veliku pažnju javnosti) autori su ostvarili svoje pravo na posebnost i nepristajanje na društveno uobičajeno i dozvoljeno ponašanje socijalističkih građana i umetničko stvaralaštvo.

Istovremeno, što je značajnije, obojica su svojim fotografijama, naterali vreme da promeni svoj praiskonski, dijalektički tok ka budućnosti i počne da se kreće unazad! Sve dok ne pređe u sopstvenu metaforu metafizike! Zbunjeno do superlativa i uplašeno, ono gubi svoje filozofske odrednice: prošlost, sadašnjost i budućnost, koje su mu ljudi dali i postaje integralno!

Istovremeno, vreme ostaje bez svog, na svetu najmoćnijeg oružja: prolaznosti, kojim je, odvajkada, gospodarilo ljudima! I sve postaje sadašnjost, izvan prostora i godišnjih doba!

Tako su, istinski, mali disidenti duha, Vitorac i Pavlov, postali tumači neprolaznosti! I smrt ljudi i gradova prestajala je da postoji i postala samo iluzija velikog nestajanja. Da nije tako ne bismo u svesti imali pojam „besmrtnost i nemir nade“!

I to se, kao čudesni crno-beli večni sfumato, pojavljuje iz fotografije dvojice autora...!

Steva Vukajlović
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
SREMSKA MITROVICA. Galerija "Lazar Vozarević" obeležava jubilej, 50 godina od kako funkcioniše kao samostalna ustanova i isto...
NOVI SAD. Nedelja vizuelne umetnosti Kaleidoskopa kulture pretvoriće Trg galerija u Novom Sadu u epicentar vizuelne umetnosti i novih tehnologija....
NOVI SAD. Internacionalni žiri 27. Internacionalnog umetničkog festivala novih medija Videomedeja koji su činili Christl Baur iz Austrije, Marc Lee...

NOVI SAD. Aleks Ingersol (1984) je američki filmski stvaralac koji radi u oblastima videa, fotografije, zvuka, crteža i animacije. Njegovi radovi...

Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
U Srbiji su muzejske kolekcije nacionalno blago ali kada su bankrotirale Beobanka, Investbanka, Jugobanka, država je na aukciji prodala dela koja su one posedovale. Prošlo je samo nekoliko dana od kada je Detroit, najveći grad u državi ...
Knjige i časopisi
Autori monografije su Ljubomir Vujaklija i Rosa d ’Amico (Bolonja, Italija).
U okviru izdavačke delatnosti Muzeja grada Novog Sada publikovana je izuzetno značajna monografija "Zbirka strane umetnosti Muzeja grada Novog...
Intervju
Edvard Lusi Smit posetio je Jugoslaviju u septembru mesecu, na poziv i u pratnji svoga prijatelja slikara Radovana Kragulja. Kragulj je ove jeseni otvarao izložbe u domovini - u Beogradu i u Novom Sadu. Gospodinu Edvardu Lusi Smitu, ovo je bila prva...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom