CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 08
Noć muzeja 2007
Videomedeja 15
Digital Art 06
Digital Art 08
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 18

Sponzor rubrike
Bora Vitorac, Dragoljub Pavlov - Inicijalni performans (1957 - 1965), Novi Sad Štampaj E-pošta
(9 glasanja)
ImageMuzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad. Maj 2007.
U saznajnom smislu, Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov kontemplirari su sopstveno vreme u ime čitave jedne generacije. U sveopštoj ideološkoj represiji oni su objavili pravo na "drugost", a ove fotografije danas svedoče da su bili u "kostimu svoga doba" i da njihova duhovnost i danas zrači.

Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov
Naziv: "Dangube"
8.3 x 6 cm, 1960.


Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov
Naziv: "Manifest"
11.8 x 9 cm, 1957.


Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov
Naziv: "Dei leči"
8 x 10.5 cm, 1960.


Bora Vitorac
Naziv: "Jozof"
6 x 9 cm, 1960


Dragoljub Pavlov
Naziv: "Klek"
6 x 9 cm, 1960.

Dragoljub Pavlov
Naziv: "Spomenik"
9 x 14 cm, 1959.

DEI LEČI
Bora Vitorac / Dragoljub Pavlov
Inicijalni performans u Novom Sadu
(1957 - 1965)

Otkriće arhivske foto-dokumentacije o ranim primerima prakse inicijalnog performansa, autora Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, moguće je, u kontekstu razvoja umetničkih ideja šezdesetih i sedamdesetih godina u Novom Sadu i Vojvodini, sagledati kao prvorazredan događaj.

Preko četrdeset crno-belih fotografija, nakon skoro pola veka od nastanka, svedoče o postojanju višegodišnje prakse uličnih akcija, intervencija u urbanim i ruralnim prostorima, parateatra, režiranih i nerežiranih događanja, omaža poznatim umetničkim delima i autorima, začecima body-arta i hepeninga, na tragu izjednačavanja i spajanja života i umetnosti.

Svakako da su Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov, u vremenu dominacije umetnosti socijalističkog realizma, delovali u potpunoj anonimnosti, kao apsolutna margina. Tim pre što se radilo o veoma mladim ljudima. Njihov rad nije bio namenjen galerijama i drugim javnim prostorima, predviđenim za objavu neke umetničke prakse. Oni su se ponašali spontano, neposredno, uz geslo Dei leči! (Ide čile! - stariji čovek - čilager) nakon čega bi sledila pantomima, zauzimanje "poze".

Ta praksa, nastala u znaku gesla "zapanjiti građanina", burlesknih jurnjava, basterkitonovske sleđenosti, parodije na malograđanski kič, iskazala se kasnije kao svojevrsna prethodnica, "mentalna matrica" umetničkih provokacija grupa Januar/Februar, KÔD i (obrnuto) E, unutar oficijelnih sistema kulturnih ustanova.

Svoju svest o socijalnoj sredini (u atmosferi posleratnog siromaštva, parola o "obnovi i izgradnji"), ovi autori iskazali su ulazeći u igru samim svojim životima. U duhu lokalne tradicije oni su se, najčešće u ambijentu stare gradske arhitekture u kvartu oko zdanja Matice srpske, "egečili", "prdačili", ponašali, pokušavajući da se izdvoje, da izađu iz sopstvene senke, prikažu sebe i svoj osećaj sveta i postojanja.

Slušali su stari džez, Koulmana Hokinsa, Sidni Bišea, Oliver Kinga, gledali filmove Čarli Čaplina i Bastera Kitona, ali i Sergeja Ejzenštajna, Karla Drejera, Žana Vigoa, Marsela Karnea, Vitoria De Sike. Poznavali su slikarstvo Sezana, Utrila, Tuluz-Lotreka, Paula Klea, divili se pariskim pantomimičarima, braći Žak.

Svoja "događanja" priređivali su za slučajne prolaznike, ali i za sebe same i bili svesni da to što čine ima neko više, "umetničko" značenje, na šta upućuje činjenica da su sve te "prizore" zabeležili na fotografiji. Mnogo toga ipak nije sačuvano kao foto-dokument, na primer, ono ležerno igranje karata na snegu u Dunavskom parku ili pretrčavanje ulice "po četvoronoške".

Nakon 1965. godine njihov vitalizam je zamro, a duh tog ranog "akcionizma" sublimisali su poezijom neobičnih metafizičkih evokacija. Kao prateće senke tog pesništva neke od fotografija objavljene su u časopisu Polja, u sam osvit novosadskog avangardizma.

U saznajnom smislu, Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov kontemplirari su sopstveno vreme u ime čitave jedne generacije. U sveopštoj ideološkoj represiji oni su objavili pravo na "drugost", a ove fotografije danas svedoče da su bili u "kostimu svoga doba" i da njihova duhovnost i danas zrači.

Jedne do minulih večeri, dok sam se automobilom vraćao kući, pod farovima se ukazao potresan prizor: neki dečak je ležao na putu, pokrivajući rukama glavu, dok su ga desetak vršnjaka nemilosrdno udarali nogama. Naglo sam prikočio, grupa nasilnika se razmakla, a žrtva se teško pridigla i hramajući udaljila. Uznemiren i zaprepašćen, parkirao sam, a onda krenuo u tamu, u kojoj su nestali. Na uglu, grupa je veselo žagorila, a među njima ponajviše onaj “izudarani”.

Signum temporis, znaci vremena.
Performans naših dana.
      
Vujica Rešin Tucić
29. mart 2007.


Fotografije Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, koje gledate, istovremeno vas posmatraju. I neprolaznošću svojih ekspresija, bude u vama nepristajanje na uobičajeni kodeks mišljenja i ponašanja, pravo da budete drugačiji i to ispoljite ponašanjem i stvaralaštvom.

Vitorac i Pavlov to su i učinili šezdesetih godina prošlog veka. Nepristajući da im ondašnji vlastodršci uniformišu duh i dušu. I, što je još mnogo važnije, odbili su da budu čak i takozvani „dozirani disidenti“, koje svi vlastodršci tako rado „proizvode“. Samo da bi pokazali svom narodu i svetu, da njihovi sistemi vlasti nisu totalitarni, jer dozvoljavaju različitost mišljenja, ponašanja i stvaralaštva.

Kroz humor, ponekad mladićki inatan, nekad opor i ironičan do blage satire, (performans „trka ježeva“, kada su se autori četvoronoške trkali iz Dunavske, preko tramvajske pruge, koja je prolazila kroz Zmaj Jovinu ulicu, i danas bi bio aktualan i izazvao veliku pažnju javnosti) autori su ostvarili svoje pravo na posebnost i nepristajanje na društveno uobičajeno i dozvoljeno ponašanje socijalističkih građana i umetničko stvaralaštvo.

Istovremeno, što je značajnije, obojica su svojim fotografijama, naterali vreme da promeni svoj praiskonski, dijalektički tok ka budućnosti i počne da se kreće unazad! Sve dok ne pređe u sopstvenu metaforu metafizike! Zbunjeno do superlativa i uplašeno, ono gubi svoje filozofske odrednice: prošlost, sadašnjost i budućnost, koje su mu ljudi dali i postaje integralno!

Istovremeno, vreme ostaje bez svog, na svetu najmoćnijeg oružja: prolaznosti, kojim je, odvajkada, gospodarilo ljudima! I sve postaje sadašnjost, izvan prostora i godišnjih doba!

Tako su, istinski, mali disidenti duha, Vitorac i Pavlov, postali tumači neprolaznosti! I smrt ljudi i gradova prestajala je da postoji i postala samo iluzija velikog nestajanja. Da nije tako ne bismo u svesti imali pojam „besmrtnost i nemir nade“!

I to se, kao čudesni crno-beli večni sfumato, pojavljuje iz fotografije dvojice autora...!

Steva Vukajlović
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ODŽACI / NOVI SAD. Ovogodišnji IMAF festival, 22. po redu, kreće u novu avanturu odlazeći u područje virtuelne stvarnosti. Veći deo programa...
NOVI SAD. Galerija Matice Srpske, povodom 175 godina od osnivanja, predstavlja od 20. oktobra 2023. do 29. februara 2024, izložbu ...
Trinaesto po redu predstavljanje međunarodnog projekta "Kinetika" srpskog multimedijalnog umetnika Milije Belića, doktora umetnosti i...
NIŠ. Galerija savremene likovne umestnosti predstavlja u Oficirskom domu izložbu "Niški crtež 2023" od 12. do 27. januara...
NOVI SAD. "Videoart u ponoć" je bioskopski projekat grupe umetnika, nastao 2008. godine u Berlinu. Od tada svakog meseca, uvek petkom u...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija škola arhitekture, dizajna i umetnosti 20. veka. Vasilij Кandinski, Pol Кle, Pit Modrijan, Lajonel Fajninger, Laslo  Moholji Nađ, ...
Knjige i časopisi
Uz umetnike Fehima Huskovića i Zvonimira Kostića Palanskog, na tekstualnim raskrsnicama zaustaviće vas likovni prilozi i fotografije Bore Vitorca, Hulije Ehabari, Dušana Mitića Cara, Nenada Mlade­novića i Miomira Cvetkovića. Posebnu...
Intervju
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u oblasti likovnih umetnosti i edukacije. Njen likovni govor izlazi u prošireno polje...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom