CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 23
Dunavski dijalozi 04
Videomedeja 20
Dunavski dijalozi 00
Terra 25
Videomedeja 14
Noć muzeja 2012

Sponzor rubrike
Vladan Radovanović - Vokovizuel SP u Galeriji RTS Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Galerija Radio televizije Srbije predstavlja od 29. juna do 19. avgusta 2018. izložbu "Vokovizuel SP" Vladana Radovanovića (1932, Beograd). Ovo je prilika da vidite neobičnu izložbu jer je najneobičnija izložba priređena na nekom mestu upravo u onoj galeriji kad god Radovanović izlaže. Zbog čega? Da počnemo od samog naziva. To je enigmatičan pojam. Kovanica dve reči: jedna aludira na čulo sluha, a druga na čulo vida.Image

Image

U celom opusu Vladana Radovanovića nisu zastupljene samo sinteze ova dva medijska puta do svesti nego čitav kompleks izražajnih sredstava koja često reprezentuju parcijalne medije. Tu su, pored zvuka i onoga što se vidi, strukture manuelne, kretanja u prostoru, strukture pisane reči, dakle, gotovo nema vrste umetnosti kojoj Radovanović teži kada čini ono što se globalno integriše u pojmu vokovizuela. On sam nije propustio nijednu vrstu umetnosti, a da se nije njome bavio, od muzike, do likovne i vizuelne.

Ne može se reći da Vladan Radovanović nije nepoznat; poznat je, ali ne onoliko koliko zaslužuje. Najveće iznenađenje za svakoga ko pokušava da se približi njegovoj ličnosti i njegovom delu jeste njegova raznovrsnost, obim njegovog zahvata u samom prostoru umetničkog izražavanja. Istraživanje toga prostora je njegova glavna preokupacija.

On se nikada ne zatvara u neke artističke šablone i estetizam. Razlika između kompleksne Radovanovićeve vrste elaboracije umetničkih sadržaja i mogućnosti koje oni imaju se bitno razlikuju od inspiracije jednog umetnika kome je dovoljno da adekvatno izrazi neko svoje osećanje. Ovde ćete najmanje naći tu težnju da se iskažu neke emocije, da se fiksiraju neki sadržaji, da se oni, na neki način, usmere prema ordinarnoj stvarnosti, da ne kažem politiziraju. Ova umetnost je savršeno čista od toga. Vi nećete naći nijednu asocijaciju koja će vas vezati za neku tzv. aktuelnost vremena i prostora u kojem trenutno egzistiramo. Trenutak u kojem se nalazimo nije osobito srećan kad je umetnost u pitanju, ali sve je to neaktuelno kada se radi o Vladanu Radovanoviću. On je potpuno slobodan od svega drugog izuzev suštinskog pitanja: Šta se može i dokle se može doći onda kada čovek zaista baštini najveći dar koji mu je dat, a to je sloboda?

Ova umetnost je nastala u osećanju te slobode da se istražuju ne ekstremne granice, kao što to rade tipični predstavnici avangarde. Tome se ne teži, ovde nema antiestetizma, nema nečega što je na granici između smisla i besmisla kada je umetnost u pitanju. Njemu nije težnja da ulepša ovaj svet nekim slikama ili nekom muzikom ili tekstovima, naprotiv; on sve to dovodi u pitanje i istovremeno potvrđuje da ova vrsta integralnog izražavanja, vrsta sinteze i medijske i idejne u svim aspektima nema drugi cilj sem da nas uvuče u taj beskonačni prostor umetnosti, da nas učini zamišljenim, a ne samo zadovoljnim. Kad budete gledali eksponate, osetićete zadovoljstvo vrhunskim estetizmom koji Vladan može da pokaže onda kada hoće, ali to nije cilj koji njega vodi.

Izložba traži malo više: jednu misaonu, duhovnu aktivnost. Ovo se mora promišljati, a ne samo uživati u ovome. Vi sada niste na mestu koje služi za to da ovo veče provedete prijatno, gledajući neke lepe slike. Ne. Naprotiv. Bićete primorani da zadržite u sećanju ovu izložbu koja je od vas tražila mnogo više. I svako će postići onoliko koliko može; to što ne može više, nije ničija krivica, jer pored nekih pokušaja dobre volje da se Radovanovićevo delo populariše i učini istinski posebnim u našoj kulturnoj sredini, to se nije ostvarilo u potpunosti. Proći će dosta vremena dok se potpuno ne pročita sve ono što je veliki zapis Radovanovićevog celokupnog opusa. Prema tome, ako niko nije mogao da vas uputi stazama kojima se kretao Vladan Radovanović u svom istraživačkom radijusu i svojim kreacijama, vi niste krivi za to.

Mi smo još uvek jedna hibridna kulturna sredina koja traži svoje puteve, svoje identitete, svoje edukacije. Mi smo na ruševinama tih pokušaja da se konstituišemo i nađemo svoje ja. Vladan Radovanović se nije upuštao u melanholične tirade o toj našoj nesrećnoj kulturnoj istoriji, on nema veze čak ni sa sadržajem određenih kulturnih perioda kroz koje je prošao. Njegova umetnost je uvek bila ono što je i sada, u ovom trenutku, od početka i biće uvek i ubuduće. To treba da imate na umu kada budete prišli ovim delima. Priđite i uđite u njih, a kako ćete izaći - nek vam bog pomogne.

Đorđe Kadijević, istoričar umetnosti
(deo govora na otvaranju izložbe)

Izvor: Blic

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 19. oktobra 2023. do 26. februara 2024. retrospektivnu izložbu "Javne tajne"...
ZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 7. oktobra do 14. novembra 2019. godine 13. Bijenale akvarela na više lokacija: Salon...
SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 12. marta do 9. aprila 2021. dela Nemanje Mate Đorđevića (1983, Beograd). Diplomirao je na...
NIŠ. U galeriji u Oficirskom domu, od 17. decembra 2019. do 17. januara 2020, biće otvorena izložba "Niški crtež: Granica"....
KIKINDA. Ovogodišnji učesnici simpozijuma su Anna Korver (Novi Zeland), Marc Leuhtold (SAD), Tamami Ichimura (Japan), Tatjana Sekulić...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Junakinja ove priče nije tek neka nova ilustratorka, vajarka ili slikarka, već moderna P. R. ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom moru" Huga Prata (1927 - 1995). Pojavio se u crno-beloj verziji na stranicama prvog broja italijanskog strip magazina "Narednik Kirk",...
Knjige i časopisi
Narodna biblioteka Srbije u saradnji sa "Plavim jahačem" i "Novim magazinom" objavila je knjigu "Kad Marina Abramović umre" Džejmsa Vestkota, biografiju svetske zvezde performansa. Recenzent srpskog izdanja...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom