CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 16
Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 04
Digital Art 09
Dunavski dijalozi 07
Terra 28
Terra 18

Sponzor rubrike
Miona Marta Marković - Slike malog formata Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageZEMUN. Umetnička galerija Stara Kapetanija predstavlja od 8. do 19. avgusta 2018. slike malog formata Mione Marte Marković (1979, Sombor). Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Slobodana Đuričkovića. Magistrirala je kod prof. Salvatore Provino na Accademia di Belle Arti u Napulju, a doktorirala na Università Sapienza (Rim) na smeru savremene istorije umetnosti.Image

Image

Zašto je u teoriji moderne umetnosti, a i u bilo kakvom humanističkom diskursu, pominjanje zagrljaja neizostavno vezano za Gustava Klimta, kao što je i poljubac uvek prvo Rodenov, pa Klimtov poljubac? Možda zbog te zlataste dekorativnosti za koju nam je danas teško da poverujemo da je izazivala sablazan u vreme nastanka slike, godine 1908. Taj je udarac na čula, ili na sva čula, ipak, ocenjujemo danas s pravom, bio sladunjav, ali to ne objašnjava posećenost Belvederea u Beču, na primer. Miona Marković, pak, u ovom novom vremenu, eksperimentiše već duži niz godina poigravajući se bojenim senzacijama koje su joj važnije od sadržaja, ili prividnog sadržaja, njenih slika. Mi svi vidimo da su to depersonalizovani zagrljaji, koji se upravo tako i zovu, mada njeni intrigantni, čak i pozajmljeni iz klasične muzike, naslovi listom upućuju i na nešto drugo. Kao i svi drugi elementi koje ona inkorporira u gotov rad, kao što to čini sa kratkim notnim zapisima, ili kolažima, na primer. Njeni zagrljaji, prema tome, pored boje, imaju i zvuk, i treću dimenziju. Neki su, dakle, i plitki reljefi, ako ih tako doživimo. Pa i egipatske su slike plitki reljefi, a da toga mnogi posetioci muzeja i grobnica nisu ni svesni.

Izložba koja je pred nama naslovljena je Susret. Ali gde se suret, zapravo, odvija? Oni koji su se susreli jesu, kao do sada, okrenuti leđima od nas. Mi njihovu mimiku ne vidimo, a ona bi mogla da bude i amimija, ili grimasa. Mada nam je teško da u to poverujemo jer nam radovi Mione Marković deluju bezazleno, toplo, meko...  Možda nam slikarka poručuje da se moramo grčevito držati jedni drugih, da je to polje naše potencijalne intimnosti u vremenu u kome je ona ugrožena. Ali šta je ono čime Susreti drže našu nepodeljenu pažnju? U svakom slučaju njihova plastička vrednost, njihov likovni život. Kao što je, pišući o jednoj prethodnoj izložbi, iz 2009, godine, lucidno zaključila Svetlana Jovičić "Sveobuhvatna  ali i najsažetija opaska koja se odnosi na slike sa ove izložbe svakako bi bila autorkina fascinacija bojom. Ona njoj ukazuje apsolutno poverenje koristeći je kao konstitutivni element u izgradnji slike i, još značajnije, kao simbolički važan činilac sopstvene poetike." To je uloga boje, a šta je uloga crteža, obrisa? Koja je najbliža asocijacija kada je posao crtača u pitanju? To nije nimalo sporedno pitanje, jer Miona Marković je izuzetno minuciozna, i to i u sasvim malom formatu. Možda nije slučajnost ni to što je na Akademiji primenjenih umetnosti diplomirala jednim vitražom. A tu je uloga crne konture, crteža, izuzetno značajna. Kao što je i tehnika izrade krajnje komplikovana i teška za savlađivanje. Tad na scenu stupa autorkino neminovno strpljenje pred slikom. Na njoj nema ničega od brzine današnjice, ni od senzacionalizma inače dobrog zanatlije Klimta. Kao da bi se mogla povući neka naizgled, ali samo naizgled, daleka paralela sa Paulom Kleom i izvesnim njegovim gotovo detinjim radovima, doduše bez segmenata, kao što je, na primer Zamak i Sunce iz 1928. A onda se vizuelno vraćamo i nekim Maljevičevim plavo-crvenkastim kubovima iz godina 1912-1913, njegovoj verziji kubizma. Ako već ne i kasnom Maljeviču u celini. Bar na planu ideja. Njegovog povratka figuraciji.

Miona Marković baštini celokupnu vizuelnu istoriju, ali, budući da živi u Italiji, kritika je pre vezuje za transavangardu, i možda je to i s pravom. Čovek postaje svoje okruženje, čak i kada se tome opire. A posebno onda kada je radoznao u odnosu na novi habitat, na način ove umetnice. Dokaz je, u svakom slučaju, njeno bavljenje fotografijom, a pre svega fascinacija napuljskim fasadnim oltarima. Jer i tako se može putovati po gradovima: oltar po oltar. Kao vrsta hodočašća. I, što je najvažnije, Tatjana Bošnjak je svojevremeno koncizno izvela nezaobilazan zaključak: "Kroz stilski eklekticizam, citate i dijalog, otkriva se maniera umetnice, njen vizuelni koncept prilagođen sopstvenom senzibilitetu, blagoj ironiji i duhovitom poigaravanju formama."

Maniera, dakle, to ovde nije slučajno baš italijanska reč. A plastiči jezik se nadovezuje na empatiju autorke. U vremenu alijenacije mora se biti obazriv. Ima različitih susreta, ali ovaj na slikama Mione Marković se jednostavno ponavlja i ponavlja, u njega se udobno smešta čitava eternità. I umiltà.

Aleksandra Grubor

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Američki kutak u Novom Sadu predstavlja od 4. do 25. avgusta 2022. godine 8. Art Links, međunarodnu umetničku razmenu, ovoga puta između ...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu...
NOVI SAD. Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića predstavlja od 28. februara do 13. aprila 2024. godine izložba grafika pod...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej Moderne umetnosti u Parizu priredio je izložbu tri značajna umetnika XX veka: Andre Derain-a (1880-1954), Balthus-a (1908-2001) i Alberta Giacometti-a (1901-1966). Razlog za ovakvu postavku je umetničko...
Knjige i časopisi
Učesnici: Franco Caprioli, Emmanuel Moynot, Meritxell Ribas, Juan Sáenz Valiente, Thomas Gilbert, Søren Mosdal, Jorge González Varela, Jan Cleijne, Nicolas André, JÔ OLIVEIRA, Fran Krause, Charles...
Intervju
Pisac, filmski glumac, crtač, performer, muzičar, avangardist... rečju Branko Andrić, poznat pod nadimkom Andrla, rodom je Novosađanin, možda bi neko insistirao na tome da je Andra Bečlija, mada je istina ta da život provodi u ova dva grada i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom