NIŠ. Galerija savremene umetnosti, u prostoru Oficirski dom, predstavlja od 11. septembra do 1. oktobra 2018. izložbu grafika Pabla Pikasa. Izložbu čine četrdesetak radova nastalih između 1932 i 1969. godine svrstanih u tri grafičke mape: "Dupla flauta", "Fauna i flora Antiba" i "Iz Elijarove mape" kao i par pojedinačnih grafika rađenih u tehnikama gravure i litografije.
Pablo Pikaso (1881, Malaga). Školovao se na lokalnoj akademiji u Barseloni i Kraljevskoj akademiji u Madridu. U muzeju Prado posebno je studirao dela čuvenih španskih majstora. Oktobra 1900. godine prvi put putuje u Pariz. U Francuskoj je živeo do kraja života (1973).
Retki su umetnici koji su svojim delom pokrenuli drastične promene u istoriji umetnosti i koji su imali na hiljade sledbenika u mnogim krajevima sveta. Pikaso je jedan od njih. Njegova slika "Gospođiće iz Avinjona" (1907) najavila je revoluciju u slikarstvu XX veka koju je Pikaso kroz kubizam kao novi slikarski pravac i sproveo.
Antifašistički stav izrazio je svojim radovima. Njegova slika "Gernika" (1937) je do danas neprevaziđeni likovni antiratni simbol, metafora zla i nedužnog stradanja.
Jedini je umetnik kome je zaživota priređena izložba u Luvru (1971). Po literaturi, njegov umetnički opus čine 13.500 slika, 100.000 grafika, 300 skulptura, 34.000 ilustracija za knjige. Muzeji Pabla Pikasa postoje u Malagi, Barseloni i Parizu.
Izložbu Pabla Pikasa u Nišu čine manje poznata i retko izlagana dela. Svi radovi pripadaju kolekciji galerije Viskonti Fine Art iz Ljubljane.
Ciklus "Dupla flauta" sadrži 16 serigrafija napravljenih prema crtežima i laviranim akvarelima nastalim između 1932. i 1955. Njihovi osnovni motivi su ujedno i najzastupljeniji motivi u Pikasovom opusu: muški i ženski aktovi, minotauri, scene bahanalija i portreti, uključujući portret supruge Žakline. U nekim od radova prepoznajemo i udaljenu podudarnost ili nadahnuće u delima predhodnika koje je posebno cenio (Velaskez, Goja, Engr, Mane). Ova dela rađena su u duhu ekspresionizma.
Mapu "Flora i fauna Antiba" čini devet serigrafija sa tekstom Haima Sebartesa. Pikaso je od 1958 godine često boravio ili živeo u Provansi gde se, u blizini Nice, nalazi i živopisno mesto Antib. Scene koje pripadaju žanru mrtve prirode i pojedinačne životinje umetnik je likovno definisao na kubistički način.
"Pikasovi crteži iz Elijarove mape" je celina koju čine 16 faksimila crteža nastalih u periodu od 1942. do 1946. Crteži su raznorodnih motiva (portreti, figure, mrtve prirode) i karaktera od jednostavnih u vidu neprekinute linije do razvijenijih sa senčenjem i šrafurom. Pol Eliar je francuski pesnik (1895-1952), dadaista, Pikasov prijatelj koji ga je između ostalog upoznao sa Dorom Mar.
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona važna? Koji je karakter ovakvih muzejskih operacija? Zašto su vremenske odrednice izgubile krutu ograničenost u ogledalu ritmovane postavke,...
Kaže se: Svet je onakav kakav smo naučeni da vidimo. Ova tvrdnja vredi za najveći broj ljudi koji se mire gotovo sa svim što im se nasuče u život. Ali, uvek se nađu neki pripadnici u ljudskom rodu koji zaviruju iza ogledala. Ono što su...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.