NIŠ. Galerija savremene umetnosti, u prostoru Oficirski dom, predstavlja od 11. septembra do 1. oktobra 2018. izložbu grafika Pabla Pikasa. Izložbu čine četrdesetak radova nastalih između 1932 i 1969. godine svrstanih u tri grafičke mape: "Dupla flauta", "Fauna i flora Antiba" i "Iz Elijarove mape" kao i par pojedinačnih grafika rađenih u tehnikama gravure i litografije.
Pablo Pikaso (1881, Malaga). Školovao se na lokalnoj akademiji u Barseloni i Kraljevskoj akademiji u Madridu. U muzeju Prado posebno je studirao dela čuvenih španskih majstora. Oktobra 1900. godine prvi put putuje u Pariz. U Francuskoj je živeo do kraja života (1973).
Retki su umetnici koji su svojim delom pokrenuli drastične promene u istoriji umetnosti i koji su imali na hiljade sledbenika u mnogim krajevima sveta. Pikaso je jedan od njih. Njegova slika "Gospođiće iz Avinjona" (1907) najavila je revoluciju u slikarstvu XX veka koju je Pikaso kroz kubizam kao novi slikarski pravac i sproveo.
Antifašistički stav izrazio je svojim radovima. Njegova slika "Gernika" (1937) je do danas neprevaziđeni likovni antiratni simbol, metafora zla i nedužnog stradanja.
Jedini je umetnik kome je zaživota priređena izložba u Luvru (1971). Po literaturi, njegov umetnički opus čine 13.500 slika, 100.000 grafika, 300 skulptura, 34.000 ilustracija za knjige. Muzeji Pabla Pikasa postoje u Malagi, Barseloni i Parizu.
Izložbu Pabla Pikasa u Nišu čine manje poznata i retko izlagana dela. Svi radovi pripadaju kolekciji galerije Viskonti Fine Art iz Ljubljane.
Ciklus "Dupla flauta" sadrži 16 serigrafija napravljenih prema crtežima i laviranim akvarelima nastalim između 1932. i 1955. Njihovi osnovni motivi su ujedno i najzastupljeniji motivi u Pikasovom opusu: muški i ženski aktovi, minotauri, scene bahanalija i portreti, uključujući portret supruge Žakline. U nekim od radova prepoznajemo i udaljenu podudarnost ili nadahnuće u delima predhodnika koje je posebno cenio (Velaskez, Goja, Engr, Mane). Ova dela rađena su u duhu ekspresionizma.
Mapu "Flora i fauna Antiba" čini devet serigrafija sa tekstom Haima Sebartesa. Pikaso je od 1958 godine često boravio ili živeo u Provansi gde se, u blizini Nice, nalazi i živopisno mesto Antib. Scene koje pripadaju žanru mrtve prirode i pojedinačne životinje umetnik je likovno definisao na kubistički način.
"Pikasovi crteži iz Elijarove mape" je celina koju čine 16 faksimila crteža nastalih u periodu od 1942. do 1946. Crteži su raznorodnih motiva (portreti, figure, mrtve prirode) i karaktera od jednostavnih u vidu neprekinute linije do razvijenijih sa senčenjem i šrafurom. Pol Eliar je francuski pesnik (1895-1952), dadaista, Pikasov prijatelj koji ga je između ostalog upoznao sa Dorom Mar.
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
Galerija MAS, Odžaci, Novi Sad, Beograd. Avgust 2006. Umetnost performansa ostaje vitalni izvor komunikacije, izraza, inspiracije i otkrića za sve koji u njemu učestvuju. To je jedinstvena forma stvaranja umetnosti koja nastavlja da se...
Dvojezični monografski katalog autorke Suzane Vuksanović objavljen je povodom retrospektivne izložbe Rastislava Škuleca (Lug, 1962) koja je pod nazivom "Rastislav Škulec: Remix. Refresh. Restart ‒ skulpture, instalacije...
Miroslav Mandić je krajem aprila 1998. godine nanizao svojim koracima 40 hiljada kilometara. Za taj podvig u slavu umetnosti trebalo mu je šest i po godina. I dok su, u vreme sankcija i izolacije Jugoslavije obični građani željni normalnog...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.