CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 28
Videomedeja 14
Digital Art 09
Digital Art 04
Videomedeja 22
Noć muzeja 2012
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Hommage a Marilyn Monroe - Grupna izložba Štampaj E-pošta
(12 glasanja)
ImageCentar za vizuelnu kulturu "Zlatno oko", Novi Sad. Maj 2007.
Ova izložba potvrđuje još uvek snažno pulsirajuću snagu vizuelnog identiteta Merilin Monro. Baš kao što se i eksponatima ove postavke pokazuje i dokazuje raznovrsnost medija slike, jer, ovi eksponati poseduju različito vizuelno poreklo od klasičnog crteža, slike i kolaža, preko „neruklotvorenih“ medija fotografije, telefoto slika, videa, kompjuterskih slika i printova sve do najrazličitijih projekcija  ponovo je prezentovan lik jedinstvene Merilin Monro.

Andy Warhol
Marilyn, 1964.


Živko Grozdanić
Marilyn Monroe & Lee Oswald, 2007.


Pavle Jovanović
Mona Monro, 2007.


Marikke Heinz - Hoek
Glamour, 1997.


Milan Zulić
Kiss, 2006.


Bert Stern
Marilyn Monroe - last sitting, 1962.


Dušan Todorović
Merilinland, 2007.


Szombathy Balint
Smile, 1985.

Radovan Jokić
Hapy birsday Mrs Mayor, 2006.

1
Tokom dvadesetog veka „Gutenbergova galaksija“ je zamenjena dominacijom slike. Neslućeno moćan sistem vizuelnih informacija je zavladao svetom. Upravo zbog toga još tokom sedamdesetih godina proteklog stoleća Umberto Eko govori o „vremenu slike“; Mječislav Porempski o „ikonosferi“ koja nas odasvud okružuje; a tokom poznih osamdesetih Pol Virilio piše o svojevrsnoj mutaciji slikovne reprezentacije u kojoj javni prostor Polisa odjednom ustupa mesto sveprisutnoj javnoj slici aktuelnog sveta...  U tom sistemu fotografija je osnovna jedinica a brojna sredstva i načini njene tehnološke prezentacije, krajem dvadesetog i početkom dvadesetprvog stoleća, dostižu neslućene globalne razmere... Danas se nepokretne i pokretne slike, u deliću sekunde, prenose na najrazličitija i najudaljenija mesta na planeti a njihovi sadržaji postaju „vlasništvo“ čitave civilizacije. U tom sistemu veoma brzo i ubedljivo se stvaraju mitovi i svojevrsne „ikone“ našeg doba.

2
Merilin Monro rođena kao Norma Džin (1926-1962)  imala je sve potrebne predispozicije da postane istinska diva. Njen život je nudio puno “materijala” za ispunjenje čuvenog “američkog sna”: devojčica koja nikada nije upoznala svog oca a koju je u šestoj godini života majka dala na izdržavanje, izrasta u rasnu lepoticu koju Dejvid Konovej fotografiše kao radnicu u fabrici aviona i  preporučuje je za probna manekenska snimanja. Ubrzo će se Merilin naći u filmskom studiju. Dobija uloge i igra u nekoliko veoma popularnih filmova (Džungla na asfaltu, Nijagara, Muškarci više vole plavuše, Kako se udati za milionera, Sedam godina vernosti, Autobuska stanica, Neki to vole vruće), radi sa uglednim režiserima svog doba (Džon Hjuston, Haurd Hoks, Bil Vajdler). Njena popularnost je izuzetna. No, cena slave je prevelika. Uporedo sa popularnošću, teče njen privatni život ispunjen tihom patnjom: MM je ranjiva, nesretna, usamljena, žrtva je manipulacije svojih moćnih prijatelja i ljubavnika… Krajnji ishod je morbidan. Merilin je pronađena mrtva u svojoj kući u Los Anđelesu, 5. avgusta 1962. godine. Autopsijom je utvrđeno trovanje pilulama za spavanje, a zvanična istraga je konstatovala da je reč o samoubistvu. Imala je samo 36 godina Njeno samoubistvo će, konačno, “objaviti” patnju kraljice i, kako to biva u slučaju svih diva  njen udes će doprineti njenoj besmrtnosti, njenoj beskrajnoj popularnosti.

3
Neposredno posle smrti Merilin Monro, avgusta 1962. godine,  Endi Vorhol je načinio njen portret. Jednostavni poluanfas koji je snimio Džin Kormen, fotograf na snimanju filma „Nijagara“ (1953), Vorhol je štampa i umnožava na svojim platnima. Prvo nastaje delo „Šest Merilin“ a na potonjim slikama monumentalnih dimenzija lik nasmejane plavuše je ponavljan i po sto puta... Vorhol je promenio smisao portretne slike: Merilin Monro koja je doživljavana kao jedinstvena ličnost u Vorholovim serijskim portretima postaje „masovni proizvod“,  poput,  takođe Vorholove  umnožene konzerve „Campbels soup“. Takva umetnost je, dakako, odslikavala karakter potrošačkog društva i jednog društvenog sistema. No, nije li ovim umnožavanjem portreta Merilin Monro, Vorhol najavio predstojeću univerzalnu ekspanziju slike, njenu megamultipliciranost, simultanost i sveprisutnost... U međuvremenu, Merilin je postala jedna od „ikona“ dvadesetog veka. U svakom slučaju, Vorholovi portreti su najmoćniji podsticaj širenju mita o Merilin Monro.

4
Lik Merilin Monro je ekskulzivna tema aktera pop-artističkog pokreta. Piter Blejk, jedan od ključnih engleskih pop-artista, “unosi” lik Merlin Monro u svoju sliku-instalaciju Zid ljubavi iz 1961godine: u mnoštvu slikanih, kolažiranih ili jednostavno nalepljenih fotografija sa scenama iz svakodnevnog života dominira portret popularne glumice. Vorholova opsednutost likom Merilin Monro se javlja neposredno posle njenog samoubistva (1962) i intenzivno traje naredne tri-četiri godine, a manifestuje se beskrajnim ponovljanjem, multipliciranjem, brojnim variranjem, smanjivanjem i uvećavanjem jednog te istog portreta. Italijan Mimo Rotela u svojim dekolažima načinjenim od filmskih i oglasnih plakata više puta “citira” lik Merilin Monro u pozi klasične filmske dive  a glorifikacija i fragilnost su dve opsesivne teme ovih slojevitih kolažnih slika. Centralni motiv skulptorske instalacije Džordža Sigala Filmski plakat (iz 1967) jeste fotografski lik Merilin Monro pred kojim je postavljena sugestivno izvajana figura nepersonalizovanog, ali očito fasciniranog, posmatrača. Japanska slikarka Tanodori Yoko, tipičnim pop-artističkim načinom objedinjenih motivskih fragmenata, slika svoj čudesni Dokument o seksualnom životu Merilin Monro (1970)...


5
Izložba Hommage a Marilyn Monroe, delima nekolicine umetnika iz SAD, Nemačke, Mađarske i Srbije, slavi univerzalni mit velike glumice. No, ovu postavku nikako ne treba shvatiti samo kao prigodnu idolopokloničku manifestaciju. Fenomen MM je povod za seriozna razmatranja brojnih vitalnih pitanja savremene umetnosti, njene ovovremenske funkcionalizacije, njenih refleksija njenog angažmana u odnosu prema brojnim fenomenima sveta i vremena u kome živimo.

Fotos Berta Sterna snimljen tokom “poslednjeg velikog poziranja” (1962), samo nekoliko meseci pre samoubistva velike glumice i nezaobilazni Vorholov grafički otisak Merilin (1964), predstavljaju dela koja su najdirektnije doprinela univerzalnoj i dugotrajnoj kondiciji velikog mita. Na duboko proživljen način, sredstvima moderne vizuelne tehnologije, Marikke Heinz - Hoek formira elemente kompleksne instalacije ispunjene tihim intimizmom i  osećajnošću. Szombathy Balint je u radu Osmeh (1985) upotrebio duplirani telephoto snimak, upotpunio ga kolažnom aplikacijom, i formirao motiv ispunjen suptilnim političkim i umetničkim angažmanom. Svojom skulptorskom instalacijom “Marilyn & Lee Oswald“ Živko Grozdanić (rea)ktualizuje neka nezaboravljena i nerazjašnjena istorijska pitanja, ali i večnu temu “opravdanosti” političkih represalija, nažalost, aktuelnu i u savremenom trenutku. “Susret” Merilin Monro sa poznatim delima iz istorije umetnosti ostvaruje se u duhovitim ostvarenjima Ferenca Barata, Bosioka Dorua, Pavla Jovanovića i Radovana Jokića  u kojima se afirmišu apsurdni dijalog, jezik aluzije, poređenja i mimikrije  kao načini adekvatnog tumačenja fenomena sveta i vremena u kome živimo. Adam Barat i Vladimir Perić se na jedan lapidarian i efektan način bave večnim fenomenom MM. Dušan Todorović i  Milan Zulić iznalaze prepoznatljive fragmente telesne i duhovne konstitucije ličnosti Merilin Monro, prepoznavajući ih kao suštinske simbole čitave sistemske strukture, simbole društva zasnovanog na neprikosnovenosti ekonomskih interesa i odnosa.

6
Lik Merlin Monro ima status jedne od univerzalnih ikona. Njen glumački rad, još više njena lepota i seksepil, doprineli su da Merilin postane svetska diva. Njeno

Celokupno delovanje, a čini se i skoro čitavo egzistiranje, imalo je samo jedno poreklo sliku. Naravno, ona je postala ikonički fenomen jer je njen lik imao snagu korporativne slike koja je u malenom prostoru objedinjavala ogromno polje iskustava, a reprezentaciju i promociju te korporativne slike omogućio je izuzetni razvoj tehnologije slike. To što je njen lik značajno prisutan u delima moderne i savremene umetnosti, samo potvrđuje njenu konstantnu virtuelnu prisutnost i vizuelnu egzistentnost. U tom smislu ova izložba potvrđuje još uvek snažno pulsirajuću snagu vizuelnog identiteta Merilin Monro. Baš kao što se i eksponatima ove postavke pokazuje i dokazuje raznovrsnost medija slike, jer, ovi eksponati poseduju različito vizuelno poreklo  od klasičnog crteža, slike i kolaža, preko „neruklotvorenih“ medija fotografije, telefoto slika, videa, kompjuterskih slika i printova sve do najrazličitijih projekcija  ponovo je prezentovan lik jedinstvene Merilin Monro.

Sava Stepanov

Učesnici izložbe

  • Danijel Babić, Pikova dama,  2007, akril na platnu, dim.  160 x 110 cm
  • David Barat, Hommage a Marilyn Monroe, 2007, poster, dim. 70 x 100 cm
  • Ferenc Barat, Starmakers, 1991, plakat, dim. 100 x 70 cm
  • Bosiok Doru, Lowe Marilyn, 1999, crtež, kolaž,dim. 44 x 32 cm
  • Živko Grozdanić, Marilyn Monroe & Lee Oswald, 2007, instalacija, dim. promenjljive
  • Marikke Heinz - Hoek, Glamour, 1997, video-instalacija, dim. promenjljive
  • Radovan Jokić, Hapy birsday Mrs Mayor, 2006, akril na platnu, dim. 30 x 30 cm
  • Pavle Jovanović, Mona Monro, 2007, kopjuterska fotografija, dim. 30 x 40 cm
  • Vladimir Perić, MM, 2007, fotografija, dim. 50 x 60 cm
  • Szombathy Balint, Smile, 1985, telefoto, kolaž, dim. 43 x 28 cm
  • Bert Stern, Marilyn Monroe - last sitting, 1962, fotografija, dim. 47,5 x 47 cm
  • Dušan Todorović, Merilinland, 2007, digitalni print, dim. 54 x 100 cm
  • Andy Warhol, Marilyn, 1964, serigrafija, dim. 56 x 56 cm
  • Milan Zulić, Kiss, 2006, video, duž. 1,22 min
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Veb sajt za likovne umetnike

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ČAČAK. Čačak je dobio prvu monumentalnu skulpturu Olge Jevrić u javnom prostoru. Gotovo 15 godina nakon nastanka te ideje koja je realizovana ...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...
NOVI SAD. 24. Međunarodni video festival Videomedeja u produkciji i organizaciji Udruženja za video umetnost Videomedeja održaće se u periodu od...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista...
U Srbiji su muzejske kolekcije nacionalno blago ali kada su bankrotirale Beobanka, Investbanka, ...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Tu ulicu u njemu, njegovom spisateljskom rukom, prokrčila je ona, Letonka, Asja. Ova se ulica zove Ulica Asje Lacis po onoj koja ju je kao inženjer prokrčila u autoru. Letovao je na Kapriju, beše to jun 1924. godine,...
Intervju
Ako želite da upoznate autentičnu umetničku ličnost u Novom Sadu, od srca preporučujemo susret sa Milicom Mrđa Kuzmanov. Kulturnu i likovnu scenu grada Milica nesumnjivo čini raskošnijom i bogatijom, a koliki je njen stvarni doprinos ukupnoj...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom