CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 05
Dunavski dijalozi 06
Digital Art 04
Dunavski dijalozi 07
Digital Art 09
Terra 17
Terra 28

Sponzor rubrike
Selma Đulizarević Karanović - Bajka o Nevidljivoj i o Trnoružici Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageSUBOTICA. Savremena galerija Subotica, od 16. marta do 17. aprila 2019, predstavlja izložbu Selme Đulizarević Karanović (1967, Sarajevo). Studirala na Odseku za istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Diplomirala na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Milice Stevanović. Na istom fakultetu završila poslediplomske studije. Stekla je zvanje doktora umetnosti iz oblasti slikarstva pod mentorstvom prof. Anđelke Bojović.Image

Image

Stvarno i/ili moguće
Traganje za idealima zajedničkog/porodičnog života i ambijentom lične sreće usmerio je i tematski okvir ovog slikarstva ka porodičnim scenama i fragmentima privatnog života sa elementima autobiografskog.U vazduhu već lebdi otvoreno pitanje o principu ne/zadovoljstva Persone i Senke. Reklo bi se, Selma Đulizarević upravo kroz slikarski rad nastoji da razreši dualitet stvarno i/ilimoguće, lični život i projekciju svoje unutrašnje slike u spoljašnji svet rizikujući, pri tom, ne/razumevanje i pogrešnu percepciju Drugih. Kroz rad pokušava da savlada opasnosti i zamke koje određene konvencije nose kada se traži adekvatni grafički i pikturalni ekvivalent.

Krinolina-kavez (ili pitanje identiteta i integriteta)
Dugačka suknja ili haljina obeležila je žensku modu kroz vekove. Haljina-kavez u kojoj je žena nedodirljiva, pravi se od čvrstih obruča preko kojih se spušta podsuknja, a potom gornji sloj čipke ili nekog drugog finog materijala. Pobornici veće slobode za žene optuživali su kreatore da su ženu namerno stavili u kavez i tako joj dodatno vezali ruke. Kako bilo ko može dobro da se oseća ako nosi gomilu čelika na sebi (ma kako on bio lak), i preko toga još metre i metre materijala? Pravi je izazov nositi krinolinu, ali uprkos svim teškoćama, u njoj se pripadnice lepšeg pola osećaju sasvim posebno, jedno je od mišljenja današnjih kreatora venčanica.

Trnova Ružica
I Slikarkina Trnova Ružica je metafora za jedno istorijsko vreme i sećanje na nekadašnje lidere, vođe, (Princ, Kralj, Lenjin, Tito). Cvetovi su zajednički imenitelj u čitavom autorkinom slikarskom radu. I kao etno-aplikacije, rasuti i zašiveni na korsete,Titovu sliku, kolaže, a dominiraju i crtežima.Više od istine koju živimo je da se utopijskim projektima prolitičara može uspavati ne samo princeza već i čitav narod. Socijalni i drugi tabui koji provociraju, vuku se za nama. Službeno istorijsko pamćenje postaje retrogradno. Projekt o spasiteljskoj ljubavi Trnove Ružice blizak je senzibilitetu femine.

Trnova Ružica Braće Grim

Poručuje: Ljubav i plemenitost pobeđuju. Ne treba biti osvetoljubiv. Bajke su bile integralni deo detinjstva stotinama godina.U tom komunikacijskom kodu Selma Đulizarević stvara ambijentalnu bajku za i decu i odrasle. Inteligentno i provokativno u kolažima i krinolinama mimikrijskim i subverzivnim sredstvima stvara ugodnu ambijentalnu bajku koja očekuje povratak princeza i heroja-prinčeva. Ideološki fenomeni i socijalni plan zaklonjeni su umetničkim konceptom u znaku obilja cveća koje referiše na ljubav i rajske vrtove. Aritmija vremena obeležena je rasutom pažnjom, zgusnutom svakodnevicom i stereotipima. Uprkos svemu, Selma Đulizarević Karanović je deo generacije ubeđene da se i umetnošću svet može menjati.

Ljiljana Ćinkul

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PANČEVO. U Narodnom muzeju Pančevo, Galeriji savremene umetnosti, Galeriji Milorada Bate Mihailovića i Foajeu Kulturnog centra Pančeva, od 26....
PARIZ. U okviru proslave 50 godina Kulturnog centra Srbije u Parizu, 21. decembra 2023. se otvara izložba "Šta ima novo?". Biće...
NOVI SAD. Izložba "Od Konjovića do Marine Abramović" biće otvorena od 30. septembra do 30. oktobra 2023. u objektu Radionica u Kreativnom...
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
U Srbiji su muzejske kolekcije nacionalno blago ali kada su bankrotirale Beobanka, Investbanka, ...
Izložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
Dejan Medaković
Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. "Muzej MOMA je otkupio 10 naših radova, fotografije performansa, za njihovu kolekciju....
Knjige i časopisi
Izvornu verziju mita o Narcisu danas je nemoguće rekonstruisati. Ona do nas dolazi u relativno kasnim, na početku hrišćanske ere napisanim umetničkim obradama. Najkompletnija verzija je naravno Ovidijeva ispevana u trećem poglavlju ...
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao na Akademiji primenjene umetnosti, u klasi profesora Radeta Stankovića. Član je SULUV-a, UPIDIV-a i DKV-a. Od 1961. do 2003. samostalno je izlagao...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom