CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
dragan vojvodic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 05
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 00
Terra 23
Noć muzeja 2011
Digital Art 02

Sponzor rubrike
Lazar Vozarević - Izbor dela iz umetničkog fonda Galerije "Lazar Vozarević" Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Galerija SANU, ogranak u Novom Sadu (Platoneum), predstavlja od 13. maja 2019. izbor dela Lazara Vozarevića (Sremska Mitrovica, 1925 - Beograd, 1968) iz umetničkog fonda Galerije "Lazar Vozarević". Diplomirao je na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu u klasi profesora Mila Milunovića.Image

Image

Lazar Vozarević je srpski slikar i likovni pedagog, koji je na likovnu scenu Srbije stupio 1951. godine na zajedničkoj izložbi "Jedanaestorice" radovima koji su nastali pod uticajem Sezanovog realizma i Pikasove plave faze. Pored uljanog slikarstva bavio se mozaikom i ilustracijama. Posle njegove smrti u rodnoj Sremskoj Mitrovici osnovana je Galerija "Lazar Vozarević" u kojoj je izložen najveći broj likovnih dela.

Školu za primenjene umetnosti u Beogradu upisao je 1941. godine, a 1943. godine Akademiju za likovne umetnosti, koju je završio 1948. godine u klasi profesora Mila Milunovića. Bio je član Jedanaestorice i Decembarske grupe. Docent na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu postao je 1960. godine. U toku svoga rada prošao je kroz faze kubizma, enformela i postenformela.

Svoje slikarsko umeće Vozarević je usavešavao tokom dužih i kraćih boravaka u Parizu (1951-1952, 1954-1956, 1958 i 1962).

Pored slikarstva, bavio se ilustracijom knjiga, scenografijom i mozaikom (hotel Metropol u Beogradu (1956/57), Vojnotehnički institut u Beogradu (1958) i Dom omladine u Beogradu (1964)).

U traženju sopstvenog stvaralačkog identiteta, u mladalačkoj fazi, Lazaru Vozareviću uzor su bili Sazan i Pikaso, što je on jasno iskazao izlažući prvi pu svoja dela 1951. godine. Određenost svojih umetaničkih ciljeva Vozarević je jasno izrazio na svojoj prvoj samostalnoj izložbi (55 slika u Galeriji ULUS, 1952), za koju je u predgovoru svog kataloga napisao: "Danas se umetnost sve više približava jednoj velikoj istini - istini nauke, izražava se sredstvima likovne umetnosti a kao nauka rešava...i onaj složeni odnos podsvesnog i svesnog. Mnogi hvale naše freske, a u isto vreme pridržavaju se rigorozno konzervativnog slikarskog izraza ne svatajući da je bliskost savremenog slikarstva i fresaka baš u jeziku."

Кao što je kritika bila složna da je njegova prva samostalna izložba, posle Lubardine izložbe bila, najradikalniji pokušaj u traženju svog izrazai samosvojnosti mimo priznatih i prihvaćenih tokova, tako je i Lazarov kubistički period bio izložen brojnim tvrdnjama da je to samo oponašanje Pikasa.

Slikanje izvan forme Vozarević je prvi put prikazao 1961. na Prvom trijenalu likovne umetnosti - u fazi uvođeđenja figure u sliku, sjedinjavanjem forme i njegove materije., sa ciljem da dođe do pramaterije od koje je nastala forma. Tako je Lazar u fazi enformela; imao cilj da zatekne Boga u fazi kreativne neodlučnosti pred materijom.

Iako enformelistički postupak, isključuje pojam lepote, jer lepota ne egzistira bez forme, Lazarevi enformeli su puni emocije. Tajna te Lazarove različitosti, u odnosu na zapadnjačke enformeliste, je u tome; što je on u vezi sa vizantijskim nasleđem, sa ikonopisanjem oboženim dodirom Tvorca.

Tokom 1963. godine Lazar je u svoje vizantijsko-zlatne podloge i mrkocrvene prosjaje uveo metalne polulopte raznih prečnika u geometrijskoj predstavi. Ove pulije, kako je Lazar nazivao tapetarske zakivke raznih veličina, koje je zabadao u sliku. On je raščlanjivao liniju u tačke, zakivaka, objašnjavajući to na ovaj način: "Raščlanjena (misleći na liniju), ona daje tačku. Pomoću te tačke do koje sam došao nadoknađujem i dobijam liniju. Ja u enformel unosim tačku koja ima plastičan izraz, dakle formu."

Dela mu se nalaze u Galeriji "Lazar Vozarević", Sremska Mitrovica, Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Muzeju grada Beograda, Umetničkoj galeriji na Cetinju, Umjetničkoj galeriji u Sarajevu, Galeriji Matice srpske u Novom Sadu, Galeriji poklon-zbirke Rajka Mamuzića u Novom Sadu kao i u značajnim zbirkama u inostranstvu: David Rockfeller i Paul Flockerman (SAD), Guido Tervizan (Italija), Pinakoteka (u Bariju, Italija), Vila Lobos (Brazil) i Philipe Baudet (Francuska).

Izvor: Wikipedia

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja (Srbija), Igor Antić (Francuska), Varol Topač...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
PARIZ. Galerija Matice srpske u okviru programa obeležavanja 180 godina diplomatskih odnosa Srbije i Francuske u Кulturnom centru Srbije u...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti predstavlja izložbu "Ćutanje kamena" od 26. januara do 13. marta 2017. Autor izložbe je dr Rajka...
Devis Ventureli je video umetnik, slikar i arhitekta koji živi u Milanu, Italija. Interesuju ga urbani i antropološki fenomeni koje kroz svoje...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Milorad Mića Mihajlović, jedan od najzaslužnijih novosadskih slikara, rođen je u Kraljevu 1936....
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. "Muzej MOMA je otkupio 10 naših radova, fotografije performansa, za njihovu kolekciju....
Knjige i časopisi
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Intervju
Izložbom velikih formata, uglavnom apstraktnih ekspresionista, savremenih slikara i vajara, biće otvorena panel diskusija Art Parlamenta 17. oktobra 2016. u 20:00 u galeriji "Progres" u Beogradu. Umetničke vizije Zorana Grebenarovića,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom