CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 12
Videomedeja 21
Digital Art 01
Terra 25
Dunavski dijalozi 00
Videomedeja 18
Noć muzeja 2013

Lazar Vozarević - Izbor dela iz umetničkog fonda Galerije "Lazar Vozarević" Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Galerija SANU, ogranak u Novom Sadu (Platoneum), predstavlja od 13. maja 2019. izbor dela Lazara Vozarevića (Sremska Mitrovica, 1925 - Beograd, 1968) iz umetničkog fonda Galerije "Lazar Vozarević". Diplomirao je na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu u klasi profesora Mila Milunovića.Image

Image

Lazar Vozarević je srpski slikar i likovni pedagog, koji je na likovnu scenu Srbije stupio 1951. godine na zajedničkoj izložbi "Jedanaestorice" radovima koji su nastali pod uticajem Sezanovog realizma i Pikasove plave faze. Pored uljanog slikarstva bavio se mozaikom i ilustracijama. Posle njegove smrti u rodnoj Sremskoj Mitrovici osnovana je Galerija "Lazar Vozarević" u kojoj je izložen najveći broj likovnih dela.

Školu za primenjene umetnosti u Beogradu upisao je 1941. godine, a 1943. godine Akademiju za likovne umetnosti, koju je završio 1948. godine u klasi profesora Mila Milunovića. Bio je član Jedanaestorice i Decembarske grupe. Docent na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu postao je 1960. godine. U toku svoga rada prošao je kroz faze kubizma, enformela i postenformela.

Svoje slikarsko umeće Vozarević je usavešavao tokom dužih i kraćih boravaka u Parizu (1951-1952, 1954-1956, 1958 i 1962).

Pored slikarstva, bavio se ilustracijom knjiga, scenografijom i mozaikom (hotel Metropol u Beogradu (1956/57), Vojnotehnički institut u Beogradu (1958) i Dom omladine u Beogradu (1964)).

U traženju sopstvenog stvaralačkog identiteta, u mladalačkoj fazi, Lazaru Vozareviću uzor su bili Sazan i Pikaso, što je on jasno iskazao izlažući prvi pu svoja dela 1951. godine. Određenost svojih umetaničkih ciljeva Vozarević je jasno izrazio na svojoj prvoj samostalnoj izložbi (55 slika u Galeriji ULUS, 1952), za koju je u predgovoru svog kataloga napisao: "Danas se umetnost sve više približava jednoj velikoj istini - istini nauke, izražava se sredstvima likovne umetnosti a kao nauka rešava...i onaj složeni odnos podsvesnog i svesnog. Mnogi hvale naše freske, a u isto vreme pridržavaju se rigorozno konzervativnog slikarskog izraza ne svatajući da je bliskost savremenog slikarstva i fresaka baš u jeziku."

Кao što je kritika bila složna da je njegova prva samostalna izložba, posle Lubardine izložbe bila, najradikalniji pokušaj u traženju svog izrazai samosvojnosti mimo priznatih i prihvaćenih tokova, tako je i Lazarov kubistički period bio izložen brojnim tvrdnjama da je to samo oponašanje Pikasa.

Slikanje izvan forme Vozarević je prvi put prikazao 1961. na Prvom trijenalu likovne umetnosti - u fazi uvođeđenja figure u sliku, sjedinjavanjem forme i njegove materije., sa ciljem da dođe do pramaterije od koje je nastala forma. Tako je Lazar u fazi enformela; imao cilj da zatekne Boga u fazi kreativne neodlučnosti pred materijom.

Iako enformelistički postupak, isključuje pojam lepote, jer lepota ne egzistira bez forme, Lazarevi enformeli su puni emocije. Tajna te Lazarove različitosti, u odnosu na zapadnjačke enformeliste, je u tome; što je on u vezi sa vizantijskim nasleđem, sa ikonopisanjem oboženim dodirom Tvorca.

Tokom 1963. godine Lazar je u svoje vizantijsko-zlatne podloge i mrkocrvene prosjaje uveo metalne polulopte raznih prečnika u geometrijskoj predstavi. Ove pulije, kako je Lazar nazivao tapetarske zakivke raznih veličina, koje je zabadao u sliku. On je raščlanjivao liniju u tačke, zakivaka, objašnjavajući to na ovaj način: "Raščlanjena (misleći na liniju), ona daje tačku. Pomoću te tačke do koje sam došao nadoknađujem i dobijam liniju. Ja u enformel unosim tačku koja ima plastičan izraz, dakle formu."

Dela mu se nalaze u Galeriji "Lazar Vozarević", Sremska Mitrovica, Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Muzeju grada Beograda, Umetničkoj galeriji na Cetinju, Umjetničkoj galeriji u Sarajevu, Galeriji Matice srpske u Novom Sadu, Galeriji poklon-zbirke Rajka Mamuzića u Novom Sadu kao i u značajnim zbirkama u inostranstvu: David Rockfeller i Paul Flockerman (SAD), Guido Tervizan (Italija), Pinakoteka (u Bariju, Italija), Vila Lobos (Brazil) i Philipe Baudet (Francuska).

Izvor: Wikipedia

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2023

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
NOVI SAD. Zbirka strane umetnosti Muzeja grada Novog Sada prestavlja od 26. novembra 2019. do 6. januara 2020. izložbu "Tragom niti"....
VRŠAC. Zvonimir Santrač je diplomirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Specijalizirao je na majstorskoj radionici Krste Hegedusića 1979. ...

NOVI SAD. Londonska umetnica Sandra Krisp bavi se digitalnim 3D animacijama i videom. Eksperimentiše softverom i prostornim foto kolažima....

BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Čedomir Vasić (1948, Beograd). Diplomirao je i magistrirao na slikarskom odseku Akademije za...
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom moru" Huga Prata (1927 - 1995). Pojavio se u crno-beloj verziji na stranicama prvog broja italijanskog strip magazina "Narednik Kirk",...
Knjige i časopisi
Učesnici: Clay Butler, Line Hoven, Šаndor Gogoljаk, Ninа Bunjevаc, Rob Sаto, Alem Ćurin, Nicole Claveloux, Jugoslаv Vlаhović, Kevin Mutch, Andrei Molotiu, Toc Fetch, Michael Hacker,...
Intervju
Pisac, filmski glumac, crtač, performer, muzičar, avangardist... rečju Branko Andrić, poznat pod nadimkom Andrla, rodom je Novosađanin, možda bi neko insistirao na tome da je Andra Bečlija, mada je istina ta da život provodi u ova dva grada i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom