CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 00
Terra 28
Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 08
Dunavski dijalozi 03

Sponzor rubrike
Đorđe Lazić Ćapša - Ambijentalna instalacija ili vraćanje prostora čoveku Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Atrijum u sedištu Muzeja grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi podijum je na kom vajar iz Sremskih Karlovaca Đorđe Lazić Ćapša od kraja juna 2019. stvara apstraktnu izložbu, treću takvog tipa u svojoj stvaralačkoj karijeri. Čitava površina atrijuma biće ispunjena likovnim elementima koji zajedno tvore kompoziciju koju je nazivao "Kretanje prostora".Image

Image
Đorđe Lazić Đapša. Foto: Dnevnik (B. Lučić)



Za izložbu otvorenu 2006. u galeriji "Karlovačka umetnička radionica" u Sremskim Karlovcima, a pod nazivom "Rađanje prostora", Đorđe Lazić Ćapša je dobio nagradu Art magazina "Izbor godine" za najbolju izložbu.

"Kretanje prostora" je i naziv izložbe koja se zapravo nadovezuje na prethodnu, otvorenu 2006. u galeriji "Karlovačka umetnička radionica" pod nazivom "Rađanje prostora", a ova pak na izložbu nastalu 1990. u sklopu proslave tri veka Seobe Srba u Sremskim Karlovcima. U pitanju je veoma složena skulptura za realizaciju, zahvat u kom pokušava da se bavi problematikom prostora podstaknut činjenicom  da je današnji čovek ostao bez prostora koji bi mogao nazvati svojim i doživljavati ga tako.

Za ono što stvara Ćapši će biti potrebno oko 10 kubnih metara zemlje, što za trodimenzionalne elemente, što za realizaciju njegovih zamisli u parteru. Specifičnost ove postavke i kompozicije  je i u tome što traje koliko i izložba. Publici će biti omogućeno mesec dana da pokuša da iščita poruke koje nosi. Kada izložba bude zatvorena, postavka nestaje i vraća se tamo odakle je materijal i uzet. U prirodu.

"Kroz materijale iz prirode, kompozicione elemente od kojih stvaram određene oblike, pokušavam da čoveku koji je zarobljen, po mom mišljenju civilizacijom i njenim dostignućima, pogotovo danas u vreme savremenih tehnologija zbog kojih se ljudska privatnost gubi i nestaje, pružim nešto što mu je oduzeto i što bi moglo da se nazove njegovim ličnim prostorom" objašnjava Ćapša. "U suštini svi prostori su nam uzeti, svaki ima naziv i nečemu služi, ali su na taj način izgubljeni za pojedinca i on ne može da mu menja funkciju i nazove ga svojim. Ovde pokušavam pojedincu da ponudim prostor koji nema ime, ali koji će on da doživi kao svoj, sa kojim će on kada uđe u njega da komunicira, i nazove ga kako smatra i oseti da treba. Njegovo je samo da uđe, da se oslobodi svih predrasuda u traženju nekakvih imena, značenja i funkcija prostora, i da pokuša da se okrene sebi, svom doživljaju. Sve ovo ovde ima svoju priču i kroz likovnu apstraktnu formu odašilje poruku, koju čovek treba da iščita do nivoa koji on može, bez unapred datog tumačenja."

Materijali koje koristi i tehnologija koju je u ovom projektu počeo da primenjuje, oslonjaju se na tradiciju gradnje stambenih objekata od prirodnih materijala iz okruženja mnogih kultura u svetu. Zemlju, slamu, drvo, trsku koristi da gradi neke svoje forme koje jesu apstraktne, ali u službi osnovne ideje.

"Koristim prirodne materijale i oblike u kompozicijama zato što su genetski zapisani u čoveku, i on se, prepoznajući trsku, zemlju, slamu, kao nešto što mu je blisko, maksimalno otvara prema tom novostvorenom prostoru i tada se komunikacija između prostora i pojedinca može ostvariti na najdirektnijem nivou. Svaki čovek bez obzira na likovno obrazovanje, treba čim uđe da ima pozitivan doživljaj. Moja ideja je da ovaj prostor odaje pozitivnu energiju i da se čovek kada uđe u njega oseća dobro. To je važno kako bi se on otvorio i da bi njegova komunikacija sa prostorom mogla maksimalno da se ostvari. Nastojim da putem oblika, materijala, boje - svih elemenata koji ne pripadaju jeziku kao formi, ali jesu jezik i to vrlo čitljiv za sve ljude na zemaljskoj kugli, bez posrednika - stvorim nešto što će biti lep doživljaj za svakog pojedinca."

Lazić planira da kompoziciju završi početkom septembra 2019, što je mnogo kraći period od onog kada je stvarao prethodnu, a za nju je utrošio devet meseci, kako kaže, onoliko vremena koliko je potrebno da se rodi čovek. Sadašnja izložba se oslanja na prethodnu budući da tretira prostor na isti, specifičan način, s tom razlikom što su  dimenzije atrijuma, pružile mogućnost umetniku koju nije imao prošli put.

"Prostor ima veću visinu i omogućava mi da naglasim vertikale koje su vrlo važne u ljudskom doživljaju. Čovek kada dođe u lošu životnu situaciju, ima potrebu da podigne glavu ka nebu i to je potpuno prirodno. Ja tu potrebu njegovu pokušavam ovde da naglasim i zato će prvi deo izložbe biti malo teskoban svojim oblikom. Pritiskaće čoveka u fizičkom smislu da bi, kada izađe iz toga, vertikala došla do punog izražaja. U tom momentu će pogled da mu seže do vrha i da se završi u nebu. To je nešto što je  prostor u atrijumu ponudio, što ću kroz ovaj rad pokušati maksimalno da naglasim i iskoristim. Izložba će imati i dodatnu dimeziju. U jednom tunelu će biti projektovane fotografije sa prethodne dve izložbe i možda emitovan film o poslednjoj postavci Svetlane Miljanić sa RTV-a.

Izvor: Dnevnik (Zorica Milosavljević)

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. U izložbenoj sali u Oficirskom domu u Nišu, u organizaciji Galerije savremene likovne umetnosti, od 8. do 28. oktobra 2020,...
SUBOTICA. Multimedijalnu izložbu umetnice Korine Gubik "Same Different" čini više ciklusa radova. U njenom  umetničkom...
KIKINDA. Ovogodišnji učesnici simpozijuma su Anna Korver (Novi Zeland), Marc Leuhtold (SAD), Tamami Ichimura (Japan), Tatjana Sekulić...

NOVI SAD. Londonska umetnica Sandra Krisp bavi se digitalnim 3D animacijama i videom. Eksperimentiše softverom i prostornim foto kolažima....

PANČEVO. Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva predstavlja od 10. do 25. oktobra 2019. "ideograme" Saše Pančića...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom moru" Huga Prata (1927 - 1995). Pojavio se u crno-beloj verziji na stranicama prvog broja italijanskog strip magazina "Narednik Kirk",...
Knjige i časopisi
Prvi broj časopisa za savremenu kulturu Vojvodine "Nova misao" izašao je u avgustu 2009. godine uz svesrdnu podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu. Tokom 2010. godine, časopis je predstavljen u Kanjiži, Zrenjaninu,...
Intervju
Predstavljati dr Jerka Denegrija, istoričara umetnosti i likovnog kritičara, detaljno i obimno skoro da nije potrebno. Njegovo upečatljivo i dugogodišnje aktivno prisustvo na javnoj likovnoj sceni (Muzej savremene umetnosti u Beogradu,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom