CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 24
Terra 25
Digital Art 04
Terra 18
Videomedeja 14
Videomedeja 12

Sponzor rubrike
Slobodan Nedeljković, Đuro Adžić, Milivoje Štulović - Generacija 71 Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija SULUV predstavlja od 5. do 16. avgusta 2019. izložbu slika "Generacija 71", Slobodana Bate Nedeljkovića, Đure Adžića i Milivoja Štulovića. Đuro Adžić (1953, Osjek) Akademiju likovnih umetnosti završio je u Novom Sadu, gde je i magistrirao. Milivoje Štulović (1952, Kraljevo) je završio školu za primenjenu umetnostu Novom Sadu. Slobodan Nedeljković (1952, Novi Sad). Završio je fakultet likovnih umetnosti u Beogradu i postdiplomske studije. Doktorirao je u Novom Sadu.Image

Image

Trojica bivših učenika škole za primenjenu umetnost i dizajn "Bogdan Šuput" u Novom Sadu poželeli su da ovom izložbom obeleže 45-tu godišnjicu od okončanja zajedničkog školovanja. Đuro Adžić, Slobodan Bata Nedeljković i Milivoje Štulović ne zaboravljaju svoje intenzivno druženje i ambiciozne umetničke početke. Život ih je, kako to obično biva, razvejao na raličite strane – Adžić živi u Osijeku i deluje kao scenograf u tamošnjem Hrvatskom narodnom kazalištu, Nedeljković je profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu dok se Milivoje Štulović afirmisao kao vrsni scenograf kragujevačkog Knjaževsko srpskog teatra. U njihovim stvaralaštvima, od novosadskog školovanja kod uglednih profesora poput Ankice Oprešnik, Miše Nedeljkovića, Mirjane Šipoš, Ljubomira Denkovića, Aleksandra Ptašnika, Petra Kubičele i drugih, očigledno je bilo itekakve vajde jer su tada stečene osnove sasvim dobro podržavale njihove potonje višedecenijske opuse. Danas, na ovoj izložbi u Novom Sadu, trojice umetnika nam se predstavljaju svojim jasno definisanim koncepcijskim stavovima, dobro struktuiranim slikarstvima te sugestivno personalizovanim narativima i metaforičkim napomenama.

Đuro Adžić se predstavlja serijom geometrijskih radova. Kako je ovaj umetnik ponajmanje bio  prisutan na novosadskoj i srpskoj sceni, o njegovom konceptu je moguće obavestiti se iz zapisa osiječkog autora Zlatka Kozine koji o Adžićevoj umetnosti govori s poštovanjem zbog činjenice da on uvek "nanovo provjerava primarne boje i arhetipske geometrijske oblike, kvadrat, krug i sferni trokut, poput Itena u mitskom Bauhausu". Zapravo, tekstom se ističe Adžićeva sposobnost struktuiranja vlastite slike kojom se afirmiše racionalistički postupak usklađivanja harmonijskih odnosa – ne samo u slici nego i u društvu opterećenom svakodnevnim tegobama. Savremeni svet se sve više dehumanizuje, na sceni je svakodnevna upotreba čoveka a slikar Adžić se suprotstavlja takvom stanju stvari nudeći nam jedan estetski i etički sistem koji će doprineti da se, bar u duhovnom smislu, prevaziđu sve tegobe sveta i vremena u kome živimo. Pri tome Adžićev geometrizam nije racionalistički čist i hladan, već je oplemenjen nekim čudesnim kolorističkim vitalizmom i pikturalnim estetizmom.

Slobodan Bata Nedeljković je jedini od trojice izlagača autentični Novosađanin. Nekako je prirodno bilo da se sin jednog značajnog dizajnera i sam počne baviti primenjenom umetnošću. No, Nedeljković je večito delovao na "dva koloseka". Uz grafičko-dizajnersku aktivnost i dugogodišnje pedgoško delovanje on je kontinuirano izgradio zapaženi i karakteristični izraz u crtežu, grafici i slikarstvu. U njegovoj umetnosti bitna je činjenica da je, nakon svog ranog (novo)figuracijskog slikarstva, dospeo do tematskih i pikturalnih potencijala prepoznatih u bogatoj riznici vizantijske slikarske tradicije. Naravno, Nedeljković sasvim kultivisano, u maniru postmodernističkog poimanja slike, tetira tematske i kompozicijske sheme vizantijske ikone i freske. Zapravo, ovaj umetnik je u dubokoj umetničkoj prošlosti našeg slikarstva iznašao sebi inspirativne i pouzdane uzore. Nedeljković nije pravolinijski interpretator, u njegovim motivskim evokacijama nema direktno primenjenog postupka "citata" pojedinih dela iz istorije umetnosti, nego se ovde radi transformisanje istorijskih narativa u moderno interpretirane predstave kojima se sugerišu estetsko-etički sistem kao model aktuelnog sveta i današnjeg životnog ambijenta. Zapravo, Nedeljković se oslanja na proverene,  pouzdane i dokazane vrednosti – a u vremenu poremećenih kriterijuma i uzdrmanih moralnih regula koje ideologija liberalnog kapitalizma, filozofija dolara i krupni kapital hotimično zanemaruju i "proteruju" iz okružja današnjeg čoveka, nastojeći da ga ukalupi u ponavljajuću, ispraznu i prozaičnu svakodnevicu, da ga svede na poziciju "ljudskog resursa". Zbog toga ove slike Slobodana Nedeljkovića poseduju svojevrsni pokretački duh a zbog toga imaju i sasvim zasebnu etičku misiju.

Milivoje Štulović je umetnik čije se slikarstvo, nakon novosadskog školovanja, dinamično razgranavalo tokovima različito tematiziranih i plastički organizovanih ciklusa. Kontinuitet započet zanimljivim figuracijsko-realističkim enterijernim i eksterijernim prizorima, nastavljan asocijativno-apstraktnim pejzažizmom, izuzetno inventivnim i modernim reinterpretiranjem ikonografije, efektnim ansamblažima sa citatnim i aplikacijskim kombinacijama unutar jedne slike – u ovom momentu se sublimira u apstrakcijsko slikarstvo autentične likovne misli…  Na ovoj izložbenoj postavci, Štulović se predstavlja  slikama izrazitog kolorističkog naboja. Boja je nanošena u više slojeva, vidljivi su slojevi njenog sedimentiranja, baš kao što su vidljivi tragovi njenog slivanja i curenja (driping). U toj akumuliranoj pikturalnoj strukturi, u svom tom sugestivnom dinamizmu slike jasno je naznačen svaki umetnikov potez, gest, zamah. Ovakva pikturalna predstava efektno dokazuje umetnikovu "ispovedne prisutnosti u slici".  Štulovićeva apstrakcija nije potaknuta spoljašnjom prirodom, ona je izrazito autobiografskog porekla i karaktera, jer se njome razotkriva umetnikova  sposobnost da prikaže karakter sopstvenog doživljavaja sveta bez anegdotike i narativa: kao na bilbordovskom ekranu prikazuje se jedna posve personalizovana likovna poetika, jedan zaseban doživljaj boje, linije i bojene materije te svih drugih autentično likovnih elemenata. Jednostavno, umetnikovo životno iskustvo je sublimisano i transformisano u autentični svet  slike.

Ova izložba je zamišljena kao prigodni susret tri školska druga iz novosadske Škole primenjenih umetnosti i dizajna "Bogdan Šuput". Međutim trojica umetnika, sada već u punoj stvaralačkoj zrelosti, nude jasno definisane i precizno okarakterisane iskaze kojima nastoje da učine naše svakodnevlje boljim i podnošljivijim za življenje, bez obzira na utopistički prizvuk njihovih ambicija. Uostalom, nisu li upravo utopističke zamisli spašavale ljudsku dušu, otvarale nove prostore nade i inicirale brojne vrhunske domete čovekove kreativnosti. A upravo je o tome reč na ovoj izložbi slika tri školska druga – Đure Adžića, Slobodana Nedeljkovića i Milivoja Štulovića.

Sava Stepanov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 13. oktobra 2023. do 18. februara 2024. izložbu "Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha,...
NOVI SAD. Galerija Matice srpske i Narodni muzej u Beogradu predstavljaju od 5. novembra 2021. do 31. januara 2022. godine izložbu "Život - San...
BEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja od 4. do 22. novembra 2021. izložbu Igora Antića (1962, Novi Sad) pod nazivom...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže...
NOVI SAD. Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića predstavlja od 28. februara do 13. aprila 2024. godine izložba grafika pod...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Internacionalni festival alternativnog i novog teatra, Novi Sad.  25. jun - 3. jul 2008.
Pozorište je u sve više uobličavanje materijala koji je prethodno pripadao nekom drugom umetničkom jeziku, mas medijima ili...
Knjige i časopisi
Gradina broj 11 u duhu koncepcije koju je zacrtalo Uredništvo da priređuje i temate koji predstavljaju balkansku književnost, donosi tekstove posvećene grčkoj književnosti. Za razliku od drugih temata ovaj nije zamišljen da bude...
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu 1952. godine, Akademiju lepih umetnosti u Pragu završio je '76, a još u vreme studija počinje da se bavi mail-artom, koji će ga i u ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom