CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 24
Videomedeja 18
Videomedeja 22
Digital Art 09
Terra 26
Digital Art 02
Dunavski dijalozi 00

Sponzor rubrike
Slobodan Nedeljković, Đuro Adžić, Milivoje Štulović - Generacija 71 Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija SULUV predstavlja od 5. do 16. avgusta 2019. izložbu slika "Generacija 71", Slobodana Bate Nedeljkovića, Đure Adžića i Milivoja Štulovića. Đuro Adžić (1953, Osjek) Akademiju likovnih umetnosti završio je u Novom Sadu, gde je i magistrirao. Milivoje Štulović (1952, Kraljevo) je završio školu za primenjenu umetnostu Novom Sadu. Slobodan Nedeljković (1952, Novi Sad). Završio je fakultet likovnih umetnosti u Beogradu i postdiplomske studije. Doktorirao je u Novom Sadu.Image

Image

Trojica bivših učenika škole za primenjenu umetnost i dizajn "Bogdan Šuput" u Novom Sadu poželeli su da ovom izložbom obeleže 45-tu godišnjicu od okončanja zajedničkog školovanja. Đuro Adžić, Slobodan Bata Nedeljković i Milivoje Štulović ne zaboravljaju svoje intenzivno druženje i ambiciozne umetničke početke. Život ih je, kako to obično biva, razvejao na raličite strane – Adžić živi u Osijeku i deluje kao scenograf u tamošnjem Hrvatskom narodnom kazalištu, Nedeljković je profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu dok se Milivoje Štulović afirmisao kao vrsni scenograf kragujevačkog Knjaževsko srpskog teatra. U njihovim stvaralaštvima, od novosadskog školovanja kod uglednih profesora poput Ankice Oprešnik, Miše Nedeljkovića, Mirjane Šipoš, Ljubomira Denkovića, Aleksandra Ptašnika, Petra Kubičele i drugih, očigledno je bilo itekakve vajde jer su tada stečene osnove sasvim dobro podržavale njihove potonje višedecenijske opuse. Danas, na ovoj izložbi u Novom Sadu, trojice umetnika nam se predstavljaju svojim jasno definisanim koncepcijskim stavovima, dobro struktuiranim slikarstvima te sugestivno personalizovanim narativima i metaforičkim napomenama.

Đuro Adžić se predstavlja serijom geometrijskih radova. Kako je ovaj umetnik ponajmanje bio  prisutan na novosadskoj i srpskoj sceni, o njegovom konceptu je moguće obavestiti se iz zapisa osiječkog autora Zlatka Kozine koji o Adžićevoj umetnosti govori s poštovanjem zbog činjenice da on uvek "nanovo provjerava primarne boje i arhetipske geometrijske oblike, kvadrat, krug i sferni trokut, poput Itena u mitskom Bauhausu". Zapravo, tekstom se ističe Adžićeva sposobnost struktuiranja vlastite slike kojom se afirmiše racionalistički postupak usklađivanja harmonijskih odnosa – ne samo u slici nego i u društvu opterećenom svakodnevnim tegobama. Savremeni svet se sve više dehumanizuje, na sceni je svakodnevna upotreba čoveka a slikar Adžić se suprotstavlja takvom stanju stvari nudeći nam jedan estetski i etički sistem koji će doprineti da se, bar u duhovnom smislu, prevaziđu sve tegobe sveta i vremena u kome živimo. Pri tome Adžićev geometrizam nije racionalistički čist i hladan, već je oplemenjen nekim čudesnim kolorističkim vitalizmom i pikturalnim estetizmom.

Slobodan Bata Nedeljković je jedini od trojice izlagača autentični Novosađanin. Nekako je prirodno bilo da se sin jednog značajnog dizajnera i sam počne baviti primenjenom umetnošću. No, Nedeljković je večito delovao na "dva koloseka". Uz grafičko-dizajnersku aktivnost i dugogodišnje pedgoško delovanje on je kontinuirano izgradio zapaženi i karakteristični izraz u crtežu, grafici i slikarstvu. U njegovoj umetnosti bitna je činjenica da je, nakon svog ranog (novo)figuracijskog slikarstva, dospeo do tematskih i pikturalnih potencijala prepoznatih u bogatoj riznici vizantijske slikarske tradicije. Naravno, Nedeljković sasvim kultivisano, u maniru postmodernističkog poimanja slike, tetira tematske i kompozicijske sheme vizantijske ikone i freske. Zapravo, ovaj umetnik je u dubokoj umetničkoj prošlosti našeg slikarstva iznašao sebi inspirativne i pouzdane uzore. Nedeljković nije pravolinijski interpretator, u njegovim motivskim evokacijama nema direktno primenjenog postupka "citata" pojedinih dela iz istorije umetnosti, nego se ovde radi transformisanje istorijskih narativa u moderno interpretirane predstave kojima se sugerišu estetsko-etički sistem kao model aktuelnog sveta i današnjeg životnog ambijenta. Zapravo, Nedeljković se oslanja na proverene,  pouzdane i dokazane vrednosti – a u vremenu poremećenih kriterijuma i uzdrmanih moralnih regula koje ideologija liberalnog kapitalizma, filozofija dolara i krupni kapital hotimično zanemaruju i "proteruju" iz okružja današnjeg čoveka, nastojeći da ga ukalupi u ponavljajuću, ispraznu i prozaičnu svakodnevicu, da ga svede na poziciju "ljudskog resursa". Zbog toga ove slike Slobodana Nedeljkovića poseduju svojevrsni pokretački duh a zbog toga imaju i sasvim zasebnu etičku misiju.

Milivoje Štulović je umetnik čije se slikarstvo, nakon novosadskog školovanja, dinamično razgranavalo tokovima različito tematiziranih i plastički organizovanih ciklusa. Kontinuitet započet zanimljivim figuracijsko-realističkim enterijernim i eksterijernim prizorima, nastavljan asocijativno-apstraktnim pejzažizmom, izuzetno inventivnim i modernim reinterpretiranjem ikonografije, efektnim ansamblažima sa citatnim i aplikacijskim kombinacijama unutar jedne slike – u ovom momentu se sublimira u apstrakcijsko slikarstvo autentične likovne misli…  Na ovoj izložbenoj postavci, Štulović se predstavlja  slikama izrazitog kolorističkog naboja. Boja je nanošena u više slojeva, vidljivi su slojevi njenog sedimentiranja, baš kao što su vidljivi tragovi njenog slivanja i curenja (driping). U toj akumuliranoj pikturalnoj strukturi, u svom tom sugestivnom dinamizmu slike jasno je naznačen svaki umetnikov potez, gest, zamah. Ovakva pikturalna predstava efektno dokazuje umetnikovu "ispovedne prisutnosti u slici".  Štulovićeva apstrakcija nije potaknuta spoljašnjom prirodom, ona je izrazito autobiografskog porekla i karaktera, jer se njome razotkriva umetnikova  sposobnost da prikaže karakter sopstvenog doživljavaja sveta bez anegdotike i narativa: kao na bilbordovskom ekranu prikazuje se jedna posve personalizovana likovna poetika, jedan zaseban doživljaj boje, linije i bojene materije te svih drugih autentično likovnih elemenata. Jednostavno, umetnikovo životno iskustvo je sublimisano i transformisano u autentični svet  slike.

Ova izložba je zamišljena kao prigodni susret tri školska druga iz novosadske Škole primenjenih umetnosti i dizajna "Bogdan Šuput". Međutim trojica umetnika, sada već u punoj stvaralačkoj zrelosti, nude jasno definisane i precizno okarakterisane iskaze kojima nastoje da učine naše svakodnevlje boljim i podnošljivijim za življenje, bez obzira na utopistički prizvuk njihovih ambicija. Uostalom, nisu li upravo utopističke zamisli spašavale ljudsku dušu, otvarale nove prostore nade i inicirale brojne vrhunske domete čovekove kreativnosti. A upravo je o tome reč na ovoj izložbi slika tri školska druga – Đure Adžića, Slobodana Nedeljkovića i Milivoja Štulovića.

Sava Stepanov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. U Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", od 10. do 26. juna 2021, predstavljena je izložba vajara / vajarki Srbije. Ovo je...
BEČ. Jedna od dve poslednje skoro dovršene slike Gustava Klimta "Dama sa lepezom" biće izložena u muzeju Gornji Belvedere od 25....
NOVI SAD. U Spomen-zbirci Pavla Beljanskog dana 23. februara 2023. godine Milani Kvas je svečano uručena nagrada "Izbor godine", koju ...
NIŠ. Likovna kolonija Sićevo održava se svake godine u periodu od 1. do 10. septembra u zgradi Kolonije u selu Sićevu, udaljenom 20 km od...
SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 29. septembra do 4. novembra 2023. skulputre Marka Crnobrnje (1978, Obrenovac). Diplomirao je...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim ...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u Grand Palais-u. Izložba se održava od 22. marta do 31. jula 2017. Kako je ideja ove izložbe ne...
Knjige i časopisi
Književni časopisi su tourist guide kroz ulicu književnosti. Prođete svuda, štrpnete po malo u svakoj poslastičarnici ili kafani tekstova, zalepi vam se za srce virtuelni pejzaž kroz koji se drmusa tramvaj uzavrelih osećanja i želja......
Intervju
Izložbom u Umetničkom paviljonu u Zagrebu, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog napravila je ključni iskorak u svom radu: remek-dela kolekcije srpskog diplomate, birana i sakupljana sa istančanim ukusom, vizijom i strašću, prvi put su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom