CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 12
Digital Art 06
Dunavski dijalozi 05
Digital Art 07
Terra 17
Noć muzeja 2020
Noć muzeja 2013

Sponzor rubrike
7. Bijenale akvarela u Zrenjaninu Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageSavremena galerija, Zrenjanin. Jun - jul 2007.
U Savremenoj galeriji u Zrenjaninu otvoren je sedmi Bijenale akvarela. Bijenale se održava od 1993. godine i internacionalnog je karaktera. U okviru Bijenala organizovana je izložba akvarela, višemedijska izložba i studijska izložba akvarela iz fonda Savremene galerije. Dodeljena je jedna otkupna nagrada i tri ravnopravne nagrade koje podrazumevaju učestvovanje nagrađenih autora u radu Umetničke kolonije u Ečki.



Svetlana Dragojević (Crna Gora)
Ravnopravna nagrada


Vlado Stjepčević (BiH)
Ravnopravna nagrada

Goran Despotovski (Srbija)
Ravnopravna nagrada

Sve manje je danas likovnih manifestacija koje, poput zrenjaninskog Bijenala akvarela, predstavljaju izvestan kontinuitet naše umetničke prakse tokom više od pola veka.Taj koninuitet se ogleda i kao doslednost jednog medijskog principa, ali i kao konceptualna i formalno-stilska osobina našeg slikarstva druge polovine XX veka. Bijenale je, dakle, oblik tradicionalne likovne manifestacije koja traje već više od jedne i po decenije.

Danica Masnikovic, Prva nagradaMeđutim,uprkos znatnom broju prijavljenih autora (sa nekoliko stotina radova ),ovakva, u suštini revijalna smotra, ne može u potpunosti predstaviti celovit profil umetničkog vremena koje pokriva niti dati uvid u najaktuelnije tokove i tedencije naše današnje likovnosti.Bijenale je, nema sumnje, ubedljiv i uzbudljiv segment globalnog stanja naše današnje umetnosti : vidljivi su generaciski rasponi,idejni i medijski koncepti u subjektivnim varijantama jezičkih normi koje doprinose svežini Bijenala.

Ako se bijenale posmatra sa stanovišta aktuelnosti, izraz duha vremena, lako se može uočiti da je on više oslonjen na tradiciju klasične moderne nego na ideje i poglede koji su uslovljeni novim elektronskim medijima, ideološkim pragmatizmom i agresivnom informativnom mrežom nove globalističke stvarnosti sveta.U takvoj situaciji ruše se nacionalne granice i etničke posebnosti, čime i sama umetnost postaje deo tog globalističkog  stanja duha vremena.Naša izložba je,dakle, pomirljiva, još uvek u duhu onih ideja koje su formirane unutar tokova kasne moderne. To, međutim ne znači da na ovoj izložbi nema smelijih pokušaja, iskoraka u onaj drugi prostor u kojem su pomirene virtuelna, fizička i duhovna stvarnost, u funkciji otkrivanja i razvijanja drugačijih jezičkih modela, bližih tehnologijama kompijutera. Konkretna analiza pojedinih priloga na ovom Bijenalu otkrila bi, dakle ,one konceptualne i mediske razlike koje su pre svega rezultat generacijskih udaljenosti i različitosti iskustva.Stariji autori, oni koji su u umetnički život ušli tokom šeste i sedme decenije prošlog veka, razvijaju svoje poetike i tehnologije koje su u znaku tradicionalnih jezičkih normi, što podrazumeva i poseban odnos prema likovnoj materiji, konkretno - akvarelu, osećajući u njoj vrednost koja ozbiljno podupire stilsku i internacionalnu dimenziju slike.Mlađi autori su manje osetljivi na lepotu i plemenitost boje i više su skloni kombinovanim tehnikama i materijalima. Njihov odnos prema slici je slobodniji, otvoreniji, u odnosu na celovitost predstave - fragmentarniji.Ali, darovitost je onaj faktor kreacije koji jezičkim strukturama daje ubedljivost i svežinu.U tim radovima oseća se izvesna identičnost sa principima postmoderne koji tolerišu i izvesne oblike eklekticizma.

Većina radova, pogotovo starijih autora, tematski su još uvek uslovljeni inspirativnim dodirom kreativne svesti sa oblicima i stanjima objektivne prirode, što svakako uslovljava karakter ikonografskog sloja akvarela : panorama pejzaža,fragmenti prirode,ljudska figura i fragmenti prozora, poneka mrtva priroda.U rasponu od klasične figuracije do oblika apstrakcije preko asocijativnih elemenata razvija se jedna ekspresivni motiv od osnovnih realističkih prerogativa do različitih tipova ekspresionističkih modela i nadrealističkih ekstrema.Izložba je dinamična, raznovrsna i slojevita, tako da se može govoriti da je ona ustvari izraz onih stvaralačkih snaga u našoj savremenoj umetnosti koje podjednako respektuju i tradiciju i savremenost.

Dodajmo na kraju da ovoliki odziv slikara svih generacija i stvaralačkih profila potvrđuje vitalnost Bijenala.

Sreto Bošnjak


Akvareli iz fonda Savremene galerije umetničke kolonije Ečka - Zrenjanin
Sunčica Lambić - Fenjčev

Fond Savremene galerije u Zrenjaninu sadrži preko osamsto akvarela umetnika iz zemlje i inostranstva. Akvareli pokrivaju period od pedesetih godina XX veka pa sve do danas, a najveći broj akvarela u fondu nastao je tokom poslednje tri decenije, od kada se započelo sa Susretima akvarelista u Umetničkoj koloniji Ečka. Kao slikarska disciplina, akvarel je u našoj sredini bio vezan za tokove kojima se kretalo slikarstvo. Međutim, tehnikom akvarela se u koloniji nisu bavili samo slikari već su i pojedini grafičari i skulptori pokazali da su ujedno i vrsni akvarelisti. Posebnu celinu akvarelističke zbirke u fondu čine lirski i intimistički zapisi ečanskog odnosno ravničarskog pejsaža. Elementarne vrednosti akvarela - lazurnost, luminoznost i transparentnost suštinski vezane za prirodne elemente, vodu, svetlost, vazduh, na izvestan način predodredile su slikanje akvarelističkih kompozicija u pleneru što je često dovodilo do interpretativnosti i deskriptivnosti u radovima. Međutim, veliki broj autora iako vezan za pejsažno slikarstvo pronašao je upravo u okviru ovog motiva mogućnosti za različite umetničke interpretacije koje u sebi nose i znatne osobine inovativnosti i različitih pokušaja eksperimenta. U tim radovima se ispituju elementarne vrednosti akvarela koje se odnose na boju, valere, toniranje, ali i struktura same slike. Ovde možemo navesti autore kao što su Jožef Ač, Milivoje Nikolajević, Zdravko Mandić, Grujica Lazarević, Endre Penovac, Franc Curk, Gabor Silađi...
 
Oslobađajući se tradicionalističkog shvatanja umetničkog dela promenom percepcije i recepcije njegove vizuelne strukture, akvarel, kao i slikarstvo uopšte, postepeno je izgubio uslovljenost predstavljačkog prikazivanja i sferu interesovanja preneo na ispitivanje strukture, odnosa i značenja likovnih elemenata. Ovde do izražaja dolaze mentalne i konceptualne karakteristike  dela. U tom smislu veliki broj umetnika ostaje dosledan sopstvenim likovnim istraživanjima, a akvarel im služi kao jedan od medija u kojima ih ostvaruje. Ove radove karakteriše ekspresionistički (Milenko Prvački, Dragan Karadžić, Slobodanka Šobota, Radislav Trkulja...), racionalističko-analitički (Miodrag. B. Protić, Aleksandar Cvetković, Zvonko Tilić, Ljiljana Stojanović...)  ili univerzalni likovno-poetski umetnički izraz (Zdravko Mandić, Jovan I. Rakidžić, Vlastimir Nikolić, Milan Stašević...). Preobražaj u savremenoj umetnosti doveo je do otpora tradicionalnim podelama, značenjima i shvatanjima u umetnosti. Dovode se u pitanje i često ruše prethodno ustanovljene definicije stila, umetničke forme, likovnih disciplina. Umetnici ne ograničavaju sebe medijski, stilski, tematski ili u bilo kom drugom pogledu. Pluralizam ideja i stavova omogućio je umetnicima da slobodno eksperimentišu, pa tako postepeno dolazi i do transformacije ili bolje rečeno pomeranja granica tradicionalno postavljene definicije akvarela. Neki umetnici kombinuju akvarel sa drugim tehnikama, najčešće olovkom, tušem, akrilom, pa i neslikarskim materijalima dok neki u potpunosti eksperimentišu akvarelom ispitujući njegove mogućnosti i ograničenja do krajnjih granica i uvođenjem tehničkih medija unose sasvim novu, savremenu dimenziju u radu sa ovom tradicionalnom tehnikom (Jožef Ač, Kosta Bogdanović, Vera Zarić, Dobrivoje Rajić, Branka Janković-Knežević, Milica Mrđa - Kuzmanov).

Izložba pokušava da sagleda suštinu akvarelističke zbirke Umetničke kolonije Ečka i da ilustruje razvoj i unapređivanje ove tehnike u savremenom likovnom stvaralaštvu. Na izložbi su predstavljeni radovi onih autora zastupljenih u zbirci za koje se smatra da su svojim radom u velikoj meri doprineli afirmaciji akvarela, ali i da su sopstvenim istraživačkim postupcima otvorili nove mogućnosti za rad u ovoj tehnici i njeno sagledavanje u okviru aktuelnog likovnog trenutka.
 

Comments 

 
0 # Božidar Špikić 2010-11-15 13:24
Pštovani, izuzetan je doživljaj gledati radove sa VII bielala akvarela,pa se ne mogu suzdržati da vas ne pohvalim, a ujedno sam i ja učesnik 5. trienala hrvatskog akvarela. Želja mi je učestvovati na postavama akvarela ma gdje bili. Nadam se vašem odgovoru!
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u...
NOVI SAD. Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine predstavlja u svojoj galeriji, od 8. do 19. juna 2020, izložbu članova Udruženja likovnih ...
NOVI SAD. Žiri u sastavu Sava Stepanov, likovni kritičar (predsednik), Slavica Popov, istoričarka umetnosti i likovna kritičarka i Vesna Latinović,...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Vajar Igor Antić, Novosađanin koji živi i radi u Parizu već 26 godina, upravo se na kikindskom...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Deseti međunarodni bijenale umetnosti minijature počinje 24. aprila 2010. godine u Gornjem Milanovcu dodelom nagrada u devet kategorija. Ovogodišnji Gran pri pripao je Saši Marjanoviću za crtež "Pisac". Na Bijenalu su...
Knjige i časopisi
Danas nam gotovo romaničnim izgleda povezivanje nauke i poezije. Od tih vremena izmenili su se i nauka i poezija. Nauka je postala neraskidivo tehnološka, a poezija nekoristan govor u javnosti, marketinška glupost. Vreme je podmuklo:...
Intervju
Da bismo uopšte mogli očekivati da naša umetnost bude primećena u nekakvim evropskim i svetskim okvirima, najpre sami moramo da je prihvatimo i da u njenom "lokalnom" karakteru iščitamo univerzalni jezik - rečenica...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom