CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 03
Videomedeja 12
Videomedeja 15
Noć muzeja 2009
Dunavski dijalozi 02
Dunavski dijalozi 04
Terra 26

Sponzor rubrike
Saša Pančić - Ideogrami Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePANČEVO. Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva predstavlja od 10. do 25. oktobra 2019. "ideograme" Saše Pančića (1965, Mostar). Diplomirao je na Fakultetu likovne umetnosti u Beogradu, odsek za slikarstvo, gde je i magistrirao na odseku za crtež.Image

Image

Slobodan Mijušković: Nakon što je u prvim decenijama prošlog veka tema apstrakcije i bespredmetnosti bila u središtu interesa jezičkih eksperimentacija i teorijskih debata najistaknutijih pionira modernizma i avangarde Kandinskog (Василий Васильевич Кандинский), Maljeviča (Казими́р Севери́нович Мале́вич), Mondriana (Pieter Cornelis Mondriaan)..., kasnije je, i pored pojedinih potonjih važnih obnova i aktuelizacija, prestala da bude problemsko jezgro oko kojeg se grade ključni umetnički stavovi i pozicije. I u slikarstvu i skulpturi apstrakcija je postala jedan od standardnih jezičkih idioma na "meniju" savremene umetnosti. Pa ipak, izbor u tom smislu ni danas, rekao bih, ne mora biti bez određenog značaja, posebno kada se apstrakcija ne poima rigidno stilistički, striktno unutar limita formalno-oblikovnih kategorija ili pojednostavljeno shvaćenog pojma reprezentacije. Tada taj izbor, s jedne strane, obavezuje u smislu konzistencije medijskog mišljenja, a s druge, može biti indikacija zauzimanja izvesnih stavova šireg značenja, posebno u odnosu na pitanje prirode, smisla i funkcije umetnosti. Pri tom, imam u vidu da je istorijska debata o temi "apstraktno ili konkretno/realno" dobila dodatnu produktivnu dimenziju kada je reč o (apstraktnoj) skulpturi, dakle, mediju s bitno drugačijim svojstvima od slikarstva. Da li tvoj konstantni rad u jezičkim terminima apstrakcije ima neko posebno značenje?

Saša Pančić: Jezik apstrakcije danas ima izmenjen status i smisao, njegov sadržaj se samo delimično oslanja na avangardno nasleđe i istorijsku modernu, dok svoje značenje u većoj meri temelji na ponovnom preispitivanju elemenata stvarnosti, a posebno na odnosu prema linearnom konceptu vremena. Za mene taj jezik ima prirodu konkretnog govora, on je svest s osećanjem prema različitim dimenzijama i interakcijama između spoljnog i unutrašnjeg, fizičkog i psihičkog, istorijskog i nadistorijskog.

Stoga ne znam koliko bih svoje radove nazvao skulpturama, to su pre svega dinamički objekti, nastali u prelazima, mešanju i tenziji, uvek spremni da hologramski iskoče ili se vrate u iniciranu ravan. Brojne su i složene uzročne veze između simboličkog sadržaja površine i njene prostorne materijalizacije. Rekao bih da tu apstraktni izraz predstavlja ključ za ulazak u različite vremenske i prostorne odrednice, ali s jednom bitnom naznakom – da on nije izvor utilitarnog znanja niti posebne kulturne nadmoći. Jezik apstrakcije ne određuje epohu i nije stil, on nije zarobljen u vremenu i u svojoj elementarnosti istovremeno pripada izrazu Hopi Indijanaca i Rodčenka, Ričarda Sere (Richard Serra) i Brankušija (Constantin Brâncuşi), Čilide (Eduardo Chillida), isto koliko pripada i izrazu narodnih graditelja. Zato ga lako prepoznajemo kao sopstveni unutrašnji ritam, simetriju i harmoniju.

Delovi razgovora između Slobodana Mijuškovića i Saše Pančića iz knjige "Saša Pančić, radovi 2002–2017", izdavač "New Moment", Beograd.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. 23. Međunarodni video festival Videomedeja održaće se od 10. do 12. oktobra 2019. godine na tri različite lokacije u Novom Sadu: Muzej...
BEOGRAD. Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) poziva kolege da, povodom Međunarodnog praznika rada, 1. maja, pošalju radove koji...
NOVI SAD. 24. Međunarodni video festival Videomedeja u produkciji i organizaciji Udruženja za video umetnost Videomedeja održaće se u periodu od...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Oficirski dom, predstavlja od 5. do 30. novembra 2019. 4. Niški...
NOVI SAD. Bijenalna izložba Forma, koju 23. put organizuje Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine, biće...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Ima u delatnosti predavača i profesora, u njihovoj želji da ceo život posvete onima koji znanju...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija škola arhitekture, dizajna i umetnosti 20. veka. Vasilij Кandinski, Pol Кle, Pit Modrijan, Lajonel Fajninger, Laslo  Moholji Nađ, ...
Knjige i časopisi
Sastavni deo izložbe "Dimitrije Avramović. Umetnik evropskih okvira i srpskog konteksta" je publikacija u kojoj su autori različitih profilacija (dr Igor Borozan, dr Mirjana D. Stefanović, dr Vladimir Simić, dr Milan Popadić, Evgenija...
Intervju
Pisac, filmski glumac, crtač, performer, muzičar, avangardist... rečju Branko Andrić, poznat pod nadimkom Andrla, rodom je Novosađanin, možda bi neko insistirao na tome da je Andra Bečlija, mada je istina ta da život provodi u ova dva grada i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom