CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2014
Terra 25
Noć muzeja 2008
Noć muzeja 2009
Dunavski dijalozi 08
Digital Art 03
Dunavski dijalozi 05

Sponzor rubrike
Đorđe Stanojević - Slike u Galeriji Bel Art Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja od 18. oktobra do 4. novembra 2019. slike Đorđa Stanojevića (Osečina, 1974). Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, smer slikarstvo. Magistrirao je i doktorirao na istom fakultetu. Osnivač je i umetnički direktor projekta Nature & Art. Bavi se teorijom umetnosti i piše likovnu kritiku i eseje.Image

Image

Od trenutka kada upoznate radove Đorđa Stanojevića, susrećete strast prema prirodi, ne kao apstraktnoj kategoriji već kao habitatu koji delimo sa drugim organizmima, materijama i energijama koje utiču na oblik i tok života. Kroz novu seriju Voćnjak, umetnik nastavlja svoje istraživanje vitalnosti i nestabilnosti materije kroz blisko promišljanje simboličkih preseka koje nalazi na spoju kulture i prirode.

Voćnjak nije samo izobilje bogate žetve, već prostor definisan radom tokom čitave godine. Poput voćnjaka iz Rilkeove poeme, to je sve što ima težinu i sve što hrani. Kao i umetnost, voćnjak je prostor neprekidne i predane pažnje, prostor koji takođe predstavlja naše brižno rekreiranje prirode. Uloga voćnjaka je menjanje svesti kroz empatiju sa prirodnim pojavama. Rečima hermana de vrisa, "Koja je razlika između beaux arbres i beaux arts? … Botanička bašta je, dakle, umetnost, jer predstavlja osvešćenost u samom procesu osvešćenja, a u njoj takođe pobuđujemo čula (vid, miris, osećaj, ponekad zvuk i ukus)."  Ako je stvaranje umetnosti proces buđenja svesti, onda radove pred nama možemo sagledati kao dokumente tog procesa.

Istorija hortikulture nalazi svoj najplodonosniji izraz u voćnjaku. Voćnjak se može posmatrati kao metafora i kao diskurs: to je prostor koji je istovremeno amblematičan i stvaran. Vrt, a posebno voćnjak, najplemenitiji je izraz našeg oplemenjenog odnosa prema prirodi. U mnogim kulturama bašta je simbol stanja ljudske sreće. To je oličenje zatvorene i zaštićene prirode koje govori o mogućnosti sklada sa prirodnim svetom. Kao rezultat vekova nauke i kreativnosti, bašta je u suštoj suprotnosti sa divljinom: ona je pripitomljena, harmonična, integrisana. U njoj je makrokosmos prirode analogan mikrokosmosu čoveka. Tokom Renesanse smatralo se da spasenje treba pronaći kroz simboliku bašte: hortus conclusus predstavljao je vodič ka raju (a reč "raj" potiče od persijske reči "pairideaza", koja u prevodu doslovno znači "okružena zidovima".)

Bašta je puno više nego samo naše ogledalo ili naš raj; ona je zajednička živa građevina stvorena sjedinjenjem ljudskih i ne-ljudskih aktanata. Ona je pogled na pripitomljeni pejzaž bez pitke familijarnosti ili nekritičnog sentimentalizma; reflektivni pogled kom prethodi multigeneracijsko iskustvo. Filozof Bruno Latur je pisao: "Najvažnija briga današnjice je spoznaja o tome kako spojiti ljude i ne-ljude u zajedničke hibridne forume, i što pre otvoriti Parlament sveopšteg." (Pravila metode). Stanojevićev zadatak je da prati ove hibridne forume u procesu nastajanja, kojima s pravom pripadaju živi solventi, fermenti, bakterije. Kao što je primetio Majkl Seres u knjizi Rođenje fizike: "Regresija je čin rađanja prirode, ali i njena stabilnost. Atomi se udružuju, povezanost je snaga stvari koja nastaje kroz deklinacije, i ovo označava čitav koncept vremena."

Idući dalje od prethodnih serija (Tokovi, Sonar, Čarobna šuma), gde je fokus bio na proticanju energije kroz prirodu, u seriji Voćnjak Stanojević koristi biljnu maglicu kao metaforu za ispitivanje entelehije (princip samoorganizovanja materije, Hans Driš) i stvaralačkog agensa materije (élan vital kod filosofa Anrija Bergsona). Boja sazrevanja tako dobija drugu dimenziju (evocirajući "Ozirisove zelene i Saturnove bele" iz lirike Hroma Dereka Džarmena), dostižući vrhunac u eterično-ljubičastom. U staro doba, šljive su se skupljale u korpama obloženim koprivom da se ne bi oštetila maglica, na taj način čuvajući ukus i svežinu. Tu opet pronalazimo proces čuvanja celovitosti  kao i kod vrta: čednost i netaknutost koje čuvaju čistotu sadržaja.

Voćna maglica - tanki voštani film od prirodne oleanolne kiseline - predstavlja oživljen dah. Govoreći o svom radu s dahom, (Soffio de Creta, dah gline, 1977), Đuzepe Penone naglašava: "Kada dišemo, mi udišemo vazduh i zatim izbacujemo jednu masu vazduha u drugu, a ovaj proces je već skulptura, jer menjajući prostor jednu formu postavljamo unutar druge forme. (...) Dah ima oblik koji je vrlo blizak unutrašnjosti tela, poput negativnog odlivka u kovčegu." Osetljiva maglica na plodu služi da naglasi istinsku prirodu života. Kroz fermentaciju i sedimentaciju, putem sakralnih utapanja i baptizama bojom, sa ciljem da slikom manifestuje maglicu, Stanojević teži preobraženju koje se može dostići samo ravnopravnim spojem umetnosti i svih energija prirode.

Aleksandra Lazar

Aleksandra Lazar (1969, Beograd) je vizuelna umetnica, kustos i istoričar umetnosti. Pohađala je Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. U Londonu nastavlja studije. Diplomirala je MA umetničku kritiku i menadžment. Doktorirala je savremenu umetnost na Institutu Courteauld u Londonu. Članica je AICA Velike Britanije, Asocijacije Istoričara Umetnosti Velike Britanije, Saveta za Kreativne industrije Srbije i UO Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Izložba se realizuje uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
NOVI SAD. Deveto izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 7. do 28. septembra 2021. u Novom Sadu u organizaciji...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 19. oktobra 2023. do 26. februara 2024. retrospektivnu izložbu "Javne tajne"...
NOVI SAD. U Spomen-zbirci Pavla Beljanskog dana 23. februara 2023. godine Milani Kvas je svečano uručena nagrada "Izbor godine", koju ...
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora povezale su dva muzeja, novosadsku Galeriju Matice srpske i nacionalni umetnički muzej iz Temišvara izložbom "Paralele Novi...
Knjige i časopisi
Jelena Guga je teoretičarka novih medija i umetnosti. Nakon što je doktorirala na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, radila je kao postdoktorand-istraživač na naučnim projektima o kognitivnom unapređivanju čoveka (University of West...
Intervju
Na tragu svojih starijih prezimenjaka, Pavle Jovanović (1948) životni put gradi umetničkim delovanjem, fotografskim i likovnim majstorstvom. Iako formalno nikad nije sticao zvanja, Jovanović je ipak uspeo da se nametne i održi kao jedan od...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom