CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 04
Dunavski dijalozi 02
Videomedeja 23
Digital Art 06
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 11

Sponzor rubrike
Đorđe Stanojević - Slike u Galeriji Bel Art Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja od 18. oktobra do 4. novembra 2019. slike Đorđa Stanojevića (Osečina, 1974). Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, smer slikarstvo. Magistrirao je i doktorirao na istom fakultetu. Osnivač je i umetnički direktor projekta Nature & Art. Bavi se teorijom umetnosti i piše likovnu kritiku i eseje.Image

Image

Od trenutka kada upoznate radove Đorđa Stanojevića, susrećete strast prema prirodi, ne kao apstraktnoj kategoriji već kao habitatu koji delimo sa drugim organizmima, materijama i energijama koje utiču na oblik i tok života. Kroz novu seriju Voćnjak, umetnik nastavlja svoje istraživanje vitalnosti i nestabilnosti materije kroz blisko promišljanje simboličkih preseka koje nalazi na spoju kulture i prirode.

Voćnjak nije samo izobilje bogate žetve, već prostor definisan radom tokom čitave godine. Poput voćnjaka iz Rilkeove poeme, to je sve što ima težinu i sve što hrani. Kao i umetnost, voćnjak je prostor neprekidne i predane pažnje, prostor koji takođe predstavlja naše brižno rekreiranje prirode. Uloga voćnjaka je menjanje svesti kroz empatiju sa prirodnim pojavama. Rečima hermana de vrisa, "Koja je razlika između beaux arbres i beaux arts? … Botanička bašta je, dakle, umetnost, jer predstavlja osvešćenost u samom procesu osvešćenja, a u njoj takođe pobuđujemo čula (vid, miris, osećaj, ponekad zvuk i ukus)."  Ako je stvaranje umetnosti proces buđenja svesti, onda radove pred nama možemo sagledati kao dokumente tog procesa.

Istorija hortikulture nalazi svoj najplodonosniji izraz u voćnjaku. Voćnjak se može posmatrati kao metafora i kao diskurs: to je prostor koji je istovremeno amblematičan i stvaran. Vrt, a posebno voćnjak, najplemenitiji je izraz našeg oplemenjenog odnosa prema prirodi. U mnogim kulturama bašta je simbol stanja ljudske sreće. To je oličenje zatvorene i zaštićene prirode koje govori o mogućnosti sklada sa prirodnim svetom. Kao rezultat vekova nauke i kreativnosti, bašta je u suštoj suprotnosti sa divljinom: ona je pripitomljena, harmonična, integrisana. U njoj je makrokosmos prirode analogan mikrokosmosu čoveka. Tokom Renesanse smatralo se da spasenje treba pronaći kroz simboliku bašte: hortus conclusus predstavljao je vodič ka raju (a reč "raj" potiče od persijske reči "pairideaza", koja u prevodu doslovno znači "okružena zidovima".)

Bašta je puno više nego samo naše ogledalo ili naš raj; ona je zajednička živa građevina stvorena sjedinjenjem ljudskih i ne-ljudskih aktanata. Ona je pogled na pripitomljeni pejzaž bez pitke familijarnosti ili nekritičnog sentimentalizma; reflektivni pogled kom prethodi multigeneracijsko iskustvo. Filozof Bruno Latur je pisao: "Najvažnija briga današnjice je spoznaja o tome kako spojiti ljude i ne-ljude u zajedničke hibridne forume, i što pre otvoriti Parlament sveopšteg." (Pravila metode). Stanojevićev zadatak je da prati ove hibridne forume u procesu nastajanja, kojima s pravom pripadaju živi solventi, fermenti, bakterije. Kao što je primetio Majkl Seres u knjizi Rođenje fizike: "Regresija je čin rađanja prirode, ali i njena stabilnost. Atomi se udružuju, povezanost je snaga stvari koja nastaje kroz deklinacije, i ovo označava čitav koncept vremena."

Idući dalje od prethodnih serija (Tokovi, Sonar, Čarobna šuma), gde je fokus bio na proticanju energije kroz prirodu, u seriji Voćnjak Stanojević koristi biljnu maglicu kao metaforu za ispitivanje entelehije (princip samoorganizovanja materije, Hans Driš) i stvaralačkog agensa materije (élan vital kod filosofa Anrija Bergsona). Boja sazrevanja tako dobija drugu dimenziju (evocirajući "Ozirisove zelene i Saturnove bele" iz lirike Hroma Dereka Džarmena), dostižući vrhunac u eterično-ljubičastom. U staro doba, šljive su se skupljale u korpama obloženim koprivom da se ne bi oštetila maglica, na taj način čuvajući ukus i svežinu. Tu opet pronalazimo proces čuvanja celovitosti  kao i kod vrta: čednost i netaknutost koje čuvaju čistotu sadržaja.

Voćna maglica - tanki voštani film od prirodne oleanolne kiseline - predstavlja oživljen dah. Govoreći o svom radu s dahom, (Soffio de Creta, dah gline, 1977), Đuzepe Penone naglašava: "Kada dišemo, mi udišemo vazduh i zatim izbacujemo jednu masu vazduha u drugu, a ovaj proces je već skulptura, jer menjajući prostor jednu formu postavljamo unutar druge forme. (...) Dah ima oblik koji je vrlo blizak unutrašnjosti tela, poput negativnog odlivka u kovčegu." Osetljiva maglica na plodu služi da naglasi istinsku prirodu života. Kroz fermentaciju i sedimentaciju, putem sakralnih utapanja i baptizama bojom, sa ciljem da slikom manifestuje maglicu, Stanojević teži preobraženju koje se može dostići samo ravnopravnim spojem umetnosti i svih energija prirode.

Aleksandra Lazar

Aleksandra Lazar (1969, Beograd) je vizuelna umetnica, kustos i istoričar umetnosti. Pohađala je Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. U Londonu nastavlja studije. Diplomirala je MA umetničku kritiku i menadžment. Doktorirala je savremenu umetnost na Institutu Courteauld u Londonu. Članica je AICA Velike Britanije, Asocijacije Istoričara Umetnosti Velike Britanije, Saveta za Kreativne industrije Srbije i UO Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Izložba se realizuje uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
GORNJI MILANOVAC. Međunarodno bijenale umetnosti minijature, najveća i najobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata, sigurnim koracima gazi...
BEOGRAD. Nagradu "Dimitrije Bašičević Mangelos" za 2021. godinu dobila je Jelena Micić, a podrazumeva dvomesečni studijski...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Paviljon u Tvrđavi, predstavlja izložbu italijanskih i srpskih umetnika...
BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Akademska knjiga iz Novog Sada objavila je u biblioteci "Istorija i teorija umetnosti" knjigu Milana Đorđevića "Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme". Godina izdanja: 2022. Broj strana 192. ISBN ...
Intervju
Kaže se: Svet je onakav kakav smo naučeni da vidimo. Ova tvrdnja vredi za najveći broj ljudi koji se mire gotovo sa svim što im se nasuče u život. Ali, uvek se nađu neki pripadnici u ljudskom rodu koji zaviruju iza ogledala. Ono što su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom