CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 11
Noć muzeja 2008
Terra 25
Terra 18
Dunavski dijalozi 08
Dunavski dijalozi 00
Videomedeja 22

Sponzor rubrike
Đorđe Stanojević - Slike u Galeriji Bel Art Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja od 18. oktobra do 4. novembra 2019. slike Đorđa Stanojevića (Osečina, 1974). Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, smer slikarstvo. Magistrirao je i doktorirao na istom fakultetu. Osnivač je i umetnički direktor projekta Nature & Art. Bavi se teorijom umetnosti i piše likovnu kritiku i eseje.Image

Image

Od trenutka kada upoznate radove Đorđa Stanojevića, susrećete strast prema prirodi, ne kao apstraktnoj kategoriji već kao habitatu koji delimo sa drugim organizmima, materijama i energijama koje utiču na oblik i tok života. Kroz novu seriju Voćnjak, umetnik nastavlja svoje istraživanje vitalnosti i nestabilnosti materije kroz blisko promišljanje simboličkih preseka koje nalazi na spoju kulture i prirode.

Voćnjak nije samo izobilje bogate žetve, već prostor definisan radom tokom čitave godine. Poput voćnjaka iz Rilkeove poeme, to je sve što ima težinu i sve što hrani. Kao i umetnost, voćnjak je prostor neprekidne i predane pažnje, prostor koji takođe predstavlja naše brižno rekreiranje prirode. Uloga voćnjaka je menjanje svesti kroz empatiju sa prirodnim pojavama. Rečima hermana de vrisa, "Koja je razlika između beaux arbres i beaux arts? … Botanička bašta je, dakle, umetnost, jer predstavlja osvešćenost u samom procesu osvešćenja, a u njoj takođe pobuđujemo čula (vid, miris, osećaj, ponekad zvuk i ukus)."  Ako je stvaranje umetnosti proces buđenja svesti, onda radove pred nama možemo sagledati kao dokumente tog procesa.

Istorija hortikulture nalazi svoj najplodonosniji izraz u voćnjaku. Voćnjak se može posmatrati kao metafora i kao diskurs: to je prostor koji je istovremeno amblematičan i stvaran. Vrt, a posebno voćnjak, najplemenitiji je izraz našeg oplemenjenog odnosa prema prirodi. U mnogim kulturama bašta je simbol stanja ljudske sreće. To je oličenje zatvorene i zaštićene prirode koje govori o mogućnosti sklada sa prirodnim svetom. Kao rezultat vekova nauke i kreativnosti, bašta je u suštoj suprotnosti sa divljinom: ona je pripitomljena, harmonična, integrisana. U njoj je makrokosmos prirode analogan mikrokosmosu čoveka. Tokom Renesanse smatralo se da spasenje treba pronaći kroz simboliku bašte: hortus conclusus predstavljao je vodič ka raju (a reč "raj" potiče od persijske reči "pairideaza", koja u prevodu doslovno znači "okružena zidovima".)

Bašta je puno više nego samo naše ogledalo ili naš raj; ona je zajednička živa građevina stvorena sjedinjenjem ljudskih i ne-ljudskih aktanata. Ona je pogled na pripitomljeni pejzaž bez pitke familijarnosti ili nekritičnog sentimentalizma; reflektivni pogled kom prethodi multigeneracijsko iskustvo. Filozof Bruno Latur je pisao: "Najvažnija briga današnjice je spoznaja o tome kako spojiti ljude i ne-ljude u zajedničke hibridne forume, i što pre otvoriti Parlament sveopšteg." (Pravila metode). Stanojevićev zadatak je da prati ove hibridne forume u procesu nastajanja, kojima s pravom pripadaju živi solventi, fermenti, bakterije. Kao što je primetio Majkl Seres u knjizi Rođenje fizike: "Regresija je čin rađanja prirode, ali i njena stabilnost. Atomi se udružuju, povezanost je snaga stvari koja nastaje kroz deklinacije, i ovo označava čitav koncept vremena."

Idući dalje od prethodnih serija (Tokovi, Sonar, Čarobna šuma), gde je fokus bio na proticanju energije kroz prirodu, u seriji Voćnjak Stanojević koristi biljnu maglicu kao metaforu za ispitivanje entelehije (princip samoorganizovanja materije, Hans Driš) i stvaralačkog agensa materije (élan vital kod filosofa Anrija Bergsona). Boja sazrevanja tako dobija drugu dimenziju (evocirajući "Ozirisove zelene i Saturnove bele" iz lirike Hroma Dereka Džarmena), dostižući vrhunac u eterično-ljubičastom. U staro doba, šljive su se skupljale u korpama obloženim koprivom da se ne bi oštetila maglica, na taj način čuvajući ukus i svežinu. Tu opet pronalazimo proces čuvanja celovitosti  kao i kod vrta: čednost i netaknutost koje čuvaju čistotu sadržaja.

Voćna maglica - tanki voštani film od prirodne oleanolne kiseline - predstavlja oživljen dah. Govoreći o svom radu s dahom, (Soffio de Creta, dah gline, 1977), Đuzepe Penone naglašava: "Kada dišemo, mi udišemo vazduh i zatim izbacujemo jednu masu vazduha u drugu, a ovaj proces je već skulptura, jer menjajući prostor jednu formu postavljamo unutar druge forme. (...) Dah ima oblik koji je vrlo blizak unutrašnjosti tela, poput negativnog odlivka u kovčegu." Osetljiva maglica na plodu služi da naglasi istinsku prirodu života. Kroz fermentaciju i sedimentaciju, putem sakralnih utapanja i baptizama bojom, sa ciljem da slikom manifestuje maglicu, Stanojević teži preobraženju koje se može dostići samo ravnopravnim spojem umetnosti i svih energija prirode.

Aleksandra Lazar

Aleksandra Lazar (1969, Beograd) je vizuelna umetnica, kustos i istoričar umetnosti. Pohađala je Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. U Londonu nastavlja studije. Diplomirala je MA umetničku kritiku i menadžment. Doktorirala je savremenu umetnost na Institutu Courteauld u Londonu. Članica je AICA Velike Britanije, Asocijacije Istoričara Umetnosti Velike Britanije, Saveta za Kreativne industrije Srbije i UO Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Izložba se realizuje uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
NIŠ. Galerija savremene likovne umestnosti predstavlja u Oficirskom domu izložbu "Niški crtež 2023" od 12. do 27. januara...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu...
NOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja u Muzeju Vojvodine, od 31. oktobra do 12. nevembra 2023, grupnu izložbu pod nazivom "Umetnost bez...
NOVI SAD. Deseto izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 22. jula do 16. septembra 2022. u Novom Sadu u organizaciji ...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. "Muzej MOMA je otkupio 10 naših radova, fotografije performansa, za njihovu kolekciju....
Knjige i časopisi
Kulturni centar Vojvodione "Miloš Crnjanski" objavio je knjigu nedavno preminulog teoretičara umetnosti i likovnog kritičara Save Stepanova o jednom od najznačajnijih vojvođanskih slikara Milanu Konjoviću. Ova monografska...
Intervju
Ako želite da upoznate autentičnu umetničku ličnost u Novom Sadu, od srca preporučujemo susret sa Milicom Mrđa Kuzmanov. Kulturnu i likovnu scenu grada Milica nesumnjivo čini raskošnijom i bogatijom, a koliki je njen stvarni doprinos ukupnoj...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom