CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2009
Videomedeja 18
Noć muzeja 2008
Videomedeja 17
Videomedeja 19
Videomedeja 12
Terra 18

Sponzor rubrike
Niški crtež 2019 - Granica Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNIŠ. U galeriji u Oficirskom domu, od 17. decembra 2019. do 17. januara 2020, biće otvorena izložba "Niški crtež: Granica". Već dugi niz godina u Galeriji savremene likovne umetnosti poslednja izložba u sezoni je Niški crtež, a ovogodišnje dvadeset i četvrto izdanje nosi naziv "Granica". Žiri u sastavu Nataša Drča i Milica Todorović, istoričari umetnosti i Sonja Vukašinović, slikar za izlaganje je izabrao crteže pedeset sedmoro autora.Image

Image
Milan Stašević

Niški crtež je tradicionalna izložba Galerije savremene likovne umetnosti, koja je kao podrška vidljivosti i produkciji dela u ovoj disciplini ustanovljena 1991, a koja se kao godišnja tematska izložba crteža održava od 2000. godine. "Granica", umetnički problem koji je ovog puta postavljen pred umetnike, naišao je na odgovore koji sam pojam neposredno poistovećuju sa linijom ili smeštaju u domen formalnog ili problema preispitivanja samih granica medija, zatim onih koji temu promatraju sa aspekta simboličke univerzalnosti koju nose podele u prirodi i onih koji prevazilaze granicu opipljivog, prepuštajući joj se ili slaveći imaginaciju, do onih koji koji temu smeštaju na fon ličnog i najobimnijeg skupa odgovora kroz aspekte ljudskih i društvenih sloboda.

Sa jedne strane odgovori koji pojam granice neposredno poistovećuju sa linijom (Dejan Trivunac, Goran Mitić, Dušan Đokić...) ili smeštaju u domen formalnog (Sanja Đorđević, Vladica Ristić...) ili problema preispitivanja svrsishodnosti (Milan Jakšić) ili samih granica medija (Tomislav Todorović, Elizabeta Matorkić Bisenić, Vukašin Milović, Miodrag Anđelković, Tijana Savković...),  zatim onih koji temu promatraju sa aspekta simboličke univerzalnosti koju nose podele u prirodi (Nikola Vukosavljević, Tomislav Todorović, Jelena Šalenić Terzić, Anica Radošević, Jovana Đorđević, Milan Vidojković, Nataša Stanojević) i onih koji prevazilaze granicu opipljivog, prepuštajući joj se ili slaveći imaginaciju (Viktorija Zdravković, Srećko Zdravković, Tijana Savković, Lazar Šošević), do onih koji koji temu smeštaju na fon ličnog (Anđela Mujčić, Tamara Miladinović, Slavica Erdeljanović Curk, Jovana Milosavljević, Elizabeta Matorkić Bisenić...) i najobimnijeg skupa odgovora kroz aspekte ljudskih i društvenih sloboda, zajedno su i legitimisali nameru organizatora izložbe pri profilisanju ovog "umetničkog zadatka".

Različita viđenja i izvodi iz tranzicione stvakodnevice i problemi globalnog društva i lokalne manifestacije dragocen su doprinos kritičkom sagledavanju stvarnosi, kao osnovi za razvoj građanske budnosti. Opservacije sa istorijski šireg plana mogu predstavljati viđenje beskrajnih, sa distance možda i besmislenih kretnji (Vukašin Milović) ili pak markiranje obrazaca konflikata i podvojenosti (Slobodan Radojković), mogu ukazivati na opasnosti dogmatizacije (Ljubiša Brković, Bratislav Bašić, Tara Rodić) i manipulacije (Nemanja Milenković). Sa druge strane, zapažanja o agregatima represije i anesteziranosti (Stevan Kitić) mogu predstavljati kušanje granica javnog i dostojanstva pojedinca (Sofija Popović), odnosno ukazivati na atmosferu opšte kontrole (Nikola Marković) i pomirenosti sa paralelnim pravilima (Milan Stašević). Našu društvenu zbilju prati i svetski fenomen izrazite međusobne otuđenosti ljudi u tzv. „vremenu globalnog umrežavanja“ (Ljiljana Šunjevarić Ajbajter, Radovan Stanojević). Žal nad svetom (Milija Čpajak) smenjuje poriv za borbu i spasenje (Marko Vukša, Bojan Živić, Jadranka Vukojčić, Stefana Jovanović), bunt (Milan Krstić).

I pri letimičnom pogledu na repertoar umetničkih razmišljanja na temu granice, svesni smo njene intrigantnosti u semantičkoj razgranatosti koju je ponudila. Ali osim toga, ono što zaista raduje su i sami umetnički iskazi, i oni svojom leksičkom divergencijom daju veru u vitalnost manifestacije i samog medija. Na kraju, samo u drugom i drugačijem može ležati dobar odgovor obesmišljenim ili uvredljivim prizorima svakodnevlja, senzacijama trena i zaborava.

Milan Ristić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016. godine izložbu "Albreht Direr i njegovi...
PANČEVO. Galerija Milorada Bate Mihailovića, Kulturnog centra Pančeva, predstavlja od 23. maja do 5. juna 2017. objekte i instalacije Radivoja ...
BEOGRAD. Mladi umetnici Lidija Delić, Ksenija Jovišević, Nemanja Lađić, Jelena Mijić i Ivan Šuletić odabrani su u finale prestižne...
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 26. maja do 1. jula 2017. retrospektivu Danijela Babića. U velikoj galeriji MSUV će...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Milica Stojšić (1984, Paraćin) po obrazovanju je arhitekta i dizajner svetla. Bavi se ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
TERRA, Pogon II, Kikinda. Jul 2009.
Simpozijum "TERRA" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava svake godine od 1. do 31. jula, u objektu stare industrijske arhitekture koji je izgrađen 1895. godine. Na...
Knjige i časopisi
Poezija je alhemija koja poraz pretvara u pobedu duha. Vreme je Weltschmerz-a. Milioni ljudi su u stalnom osećanju bespomoćnosti. Ali ovaj svet nema nade za novu romantiku. Životi su nam ispražnjeni od osećanja smisla. Liče na prazne zarđale...
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je kreativni direktor. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Magistrirao je na Politehničkoj školi za dizajn, Politehničkog...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom