CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2008
Digital Art 07
Noć muzeja 2012
Terra 23
Videomedeja 12
Dunavski dijalozi 04
Videomedeja 21

Sponzor rubrike
Milan Pantelić - Slike u galeriji Lucida Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Galerija Lucida predstavlja od 24. decembra 2019. do 21. januara 2020. slike Milana Pantelića (1986, Šabac). Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Doktorirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, odsek Primenjeno slikarstvo. Dobitnik je više nagrada iz oblasti slikarstva.Image

Image

"Postoji neka vrsta suštinske nepokretljivosti 'tehničkog' sveta, koju su pisci naučne fantastike često predstavljali kao svođenje svih iskustava iz oblasti realnosti na iskustvo slika (niko se zapravo ne druži ni sa kim, sve se posmatra preko monitora kojima upravljamo sedeći u svojoj sobi), i koja se realističnije percipiraju u prigušenoj tišini sa klima uređajima u kojoj rade samo kompjuteri." (Kraj moderne, Đani Vatamo)

Fenomen samoće danas se direktno transponuje u usamljenost, ipak to dešavanje ne mora imati negativno poimanje, današnji intelektualac, nekad nesvesno, nekad principijelno, bira usamljenost kao sredstvo odbrane svog integriteta, svoje posebnosti. Usled tananog negovanja svog dostojanstva, empatije, humanosti, onaj koji izbegava izlaganje sebe tržištu materijalnosti, ne može se u današnjem društvu ne osećati usamljeno, nemoćno, poništeno, ne sumnjati u sebe i sopstvena ubeđenja. Usamljenost i osobenost često su put osvajanja slobode, izabrani beg od neprihvatljive stvarnosti, a ne pod obavezno balast savremenog trenutka. Ipak društvo ne sme dozvoliti da to bude praksa i način funkcionisanja, ne sme prihvatiti kao model ponašanja, jer porast represivne izolovanosti nije dobronameran.

Slike "Put 1" i "Put 2" se mogu dvojako kontekstualno tumačiti, ili kao ulazak u Milanov narativ, ili kao birani  izlazak iz svega što je apsolvirao kroz svoju fabulu, kroz dekadentni prikaz - transparentni odraz subverzivnog sistema, koji želimo napustiti i izbeći. Iako je reč o polarizovanim putanjama kojima se možemo kretati, mi biramo šta ćemo osvetliti i promišljati na tom putu, kom smeru ćemo dati prioritet. Na svim slikama je izražen jak svetlosni pa i misaoni kontrast, kojim Milan akcentuje, osvetljava svoju tačku gledišta, osvrt na pojedinca ali univerzalnog, kao paraboličnu ideju.

Na slici "Portret 4" u prvom planu je nema zatečena devojka, lica delimično prekirivenog, maska-zavoji-kesa od fabrikovanih, neprirodnih materijala, upravo neprirodno stavljena tu, po diktatu drugih. Zatim se njen lik istovremeno i multiplicira i bledi, izmiče u daljini, dok je broj zavoja sve veći. Portret/telo se gubi a zavoji se usložnjavaju, sve deblji slojevi našeg trpljenja, prognoziraju prelazak u hronično trpno stanje. Slika "Lice 1" gde lik više ne postoji, on je skrajnut, zarobljen, nevidljiv nama dok je i sam metafora slepila. Primarno svojstvo zavoja je da zaštiti, zaceli rane, ipak priloženi pvc-zavoji ovde oslepljuju pojedinca i njegovo potencijalno razmatranje realnosti. Trezveni rakurs je sve suženiji usled svakodnevne invazije vesti i crne hronike, izloženost pasivno-agresivnom uticaju štampe je sveprisutna. Apsolutna kulminacija tog narativa je vidljiva na slikama "Bez naziva" i "Novosti", gde dolazi do  bezidejnosti čoveka, njegova kreativnost i trezvenost se guše usled nemanja svežine i nemogućnosti da se udahne, pod plaštom okorele nepromenljive i jednolične svakodnevice.

Filmski, zamrznuti kadrovi otuđene stvarnosti koja ima tendenciju da procesuira stravičnost u budućnosti. Suptilno provlačenje jeze, naziranje apokaliptičnog scenarija, uvek jedna figura koja egzistira u  prostoru slike, potvrđuje parabolu o usamljenosti, izolovanosti, izdvojenosti. Figure nisu u gradovima, urbanim, prenaseljenim ambijentima, već mraku svog neutralnog, sterilnog prostora, mračnim komorama sopstvenog ili u sred nekih još nekolonijalizovanih polja. Slika "Plava priroda" emituje Munkovu atmosferu potpuno drugačijim slikarskim izrazom. Naizgled miran pejzaž je vrsta apatičnog košmara, vizija zatišja pred psihološku i emotivnu buru Linčovih karaktera. Referisanje na pojedine reditelje, filmove, slikare je moguće jer Milan svojim autentičnim, autorskim jezikom vešto izbegava loš komparativ.

"Umetnik je izvor dela. Delo je izvor umetnika. Nema jednog bez drugog. Ali ni jedno od njih samih nije osnova drugom. U sebi i u svom uzajamnom odnosu umetnik i delo, svako od njih, jesu zahvaljujući nečem trećem što je pre oboga... zahvaljujući umetnosti.“ (Šumski putevi, M. Hajdeger)

Transparentnost posmatračeve i umetnikove unutrašnjosti, podjednako se percepciraju na radovima. Prikazani strahovi, rezoni, borbe, nemoći ne dozvoljavaju da nemo i indiferentno prođemo pored figura, scena i apatično ih ostavimo iza sebe. Nemoguće je da ostanu van domašaja naše spretnosti i umešnosti da reagujemo. Milan se vešto kreće između slikarskog i narativnog, objedinjujući svoja znanja i delanja promišljanjem. Britko i izoštreno, i dokumentuje i predskazuje.

Mira Vujović

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
NOVI SAD. Masafumi Oda je japanski multimedijalni umetnik koji potpuno ravnopravno tretira softver, hardver, digitalno i analognogno, apstraktni...
PARIZ. U okviru proslave 50 godina Kulturnog centra Srbije u Parizu, 21. decembra 2023. se otvara izložba "Šta ima novo?". Biće...
APATIN. Galerija Meander predstavlja od 19. novembra do 2. decembra 2021. grafike Miroslava Savkova pod nazivom "Grafika čoveka"....
ABU DABI. U glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju, na novogodišnjem Art Hub-u od 26. decembra 2023. do 4. januara 2024.,...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi samo portreti Pola Sezana. Portret je bio jedna od okupacija ovog slikara. Mogućnost susreta sa velikim brojem njegovih portreta (za života je uradio...
Knjige i časopisi
Kulturni centar Vojvodione "Miloš Crnjanski" objavio je knjigu nedavno preminulog teoretičara umetnosti i likovnog kritičara Save Stepanova o jednom od najznačajnijih vojvođanskih slikara Milanu Konjoviću. Ova monografska...
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom