CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 23
Noć muzeja 2011
Digital Art 07
Dunavski dijalozi 06
Noć muzeja 2007
Noć muzeja 2020
Dunavski dijalozi 04

Sponzor rubrike
TERRA 2006 - Godišnja izložba Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageGalerija TERRA, Kikinda. Jul - avgust 2007.
Uticaj koji je Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti TERRA u proteklih 25 godina izvršila u pravcu afirmacije skuptorske discipline, kreiranju nove umetničke produkcije i stvaranju pozitivne atmosfere unutar likovne scene Vojvoine i Srbije od posebnog su značaja za kulturu ovog regiona.


Pázmándi Antal


Angelo Rosetti


Chiyoko Takahasthi

Dušan B. Marković

Olivera Parlić Karajanković
 

Pogled unazad / napred
Svetlana Mladenov

Značajnija produkcija, prezentacija i afirmacija savremene skulpture u Vojvodini otpočinje početkom osamdesetih godina prošlog veka. Važnu ulogu u ovom procesu pored Pančevačke izložbe jugoslovenske skulpture formirane 1981. godine ima Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti TERRA koji počinje sa radom 1982. godine u Kikindi. Tokom osamdesetih godina ove dve manifestacije ostvarile su intenzivnu i trajnu sradnju rukovodeći se zajedničkim ciljem: podržati kreativne napore vajara u stvaranju novih plastičkih koncepata, njihovu prezentaciji kulturnoj javnosti i ukazivati na važno mesto koje ova disciplina ima u okviru savremene umetničke scene.

Sećanja

Od 1982. godine do danas Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti TERRA, delujući kontinuirano, prošao je kroz brojne teškoće shodno tragičnim, društveno-političkim dešavanjima u okviru ex Jugoslaviji, kasnije Srbije i Crne Gore.Tokom osamdesetih godina, ova skulptorskamanifestacija kretala se uzlaznom linijom, pružajući optimalne uslove za rad brojnim skulptorima iz zemlje i sveta. Dešavanja unutar umetničke scene odražavala su se i na sadržaj i rezultate rada  u TERRI. Sa «nove ekspresije» osamdesetih godina, na samom početku devedesetih godina prošlog veka usvojen je jedan racionalniji pogled na skulpturu, svedene forme, neokonstruktivistički postupak što se može pratiti i preko umetničkog materijala nastalog u Kikindi. Tokom devedesetih godina , skulptori često pribegavaju kombinaciji različitih materijala, tako terakotu kombinuju sa metalom, plastikom, gumom, staklom isl. Snažan polet skulpture početkom devedesetih godina nagovestio je u Srbiji novi duh i nova dešavanja unutar umetničke scene čiji je začetnik bila baš ova disciplina  na kojoj počiva kikindski simpozijum.

Istorijski događaji u poslednjoj deceniji prošlog veka, nisu bili naklonjeni umetničkim istraživanjima, te tako ni kikindskom simpozijumu Oni su skromnim budžetom, zatvorenošću državnih granica, izopštenošću zemlje iz svetske zajednice naroda, stalnim promenama lokalne, pokrajinske i republičke vlasti i njihovim suprotstavljenim političkim programima koji su imali različite odnose prema TERRI, njenoj ulozi i značaju  za kulturni prostor Vojvodine i Srbije, učinili mnogo nekorektnih, neizbalansiranih i nesmotrenih poteza koji su pretili da zatvore manifestaciju.

Rad u TERRI se tokom devedesetih godina odvijao u stalnoj neizvesnosti, ali se, nažalost, u sličnoj atmosferi odvija i danas. Kada su svi oni (umetnici, teoretičari, umetnički kritičari, kustosi, kulturni radnici, novinari idr.)  koji vole TERRU i razumeju njen ogroman značaj i doprinos za, pre svega, savremenu kulturu Vojvodine i Srbije pomislili da promenom u društvu koja je usledila 2000. godine mogu da odahnu i da se opuste, te da za kikindsko okupljanje umetnika nema više opasnosti, prevarili su se. Teškoće se nastavljaju, veće ili manje, u zavisnosti od vladajuće političke opcije, pre svega, na lokalnom nivou vlasti, a onda i one druge na višem nivou. Ovo je i očigledan  primer nepostojanja, u Srbiji, strategije i vizije kulture na nacionalnom nivou i sporazuma među svim političkim partijama koje učestvuju u vlasti, oko minimuma poštovanja zajedničkih interesa u kulturi i drugim oblastima. Ovako, manifestacija sa tradicijom od 25 godina i svim rezultatima i uspesima u međuvremenu, još uvek, nije zaštićena od bahatih i neukih vlastodržaca, njihovih ličnih afiniteta i usko partijskih interesa.

Kolekcija

Svaki umetnik je, posle jednomesečnog rada u TERRI, poklonio njenoj kolekciju umetničkih radova jednu skulpturu većeg i dve galerijskog formata. Takođe, u periodu ekspanzije i pozitivne podrške društva TERRA je, van zvanične selekcije, pozivala i veći broj umetnika na 2-3 dana boravka i rada na zadatu temu koju su inicirali umetnički kritičara, te na taj način bogatila svoju kolekciju novim umetničkim radovima. Tako je stvorena izuzetno značajna kolekcija skulptura  velikog i galerijskog formata preko koje se može pratiti razvoj skulpture u rasponu od 25 godina, istraživati različiti tokovi i nove mogućnosti savremene likovne umetnosti, kao i uticaj i uloga  skulpture u njima.

Zahvaljujući naporima idejnog tvorca, osnivača i dugogodišnjeg direktora TERRE, umetnika Slobodana Kojića pokrenuta je inicijativa za  osnivanjem Muzeja TERRA koji bi se brinuo o skulpturama nastalim proteklih 25 godina u okviru Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti TERRA u Kikindi. Takođe, muzej je zamišljen kao dinamično mesto odvijanja redovnih kulturnih programa i sadržaja ( izložbe, prezentacije, predavanja, radionice...) koje bi pored stalne postavke skulptura pružale posetiocu, već prema ličnom afinitetu,  mogućnosti edukacije, uživanja, akcije i kontemplacije. Nadam se da neke «nove» političke okolnosti neće zaustaviti ili odložiti realizaciju ovog, za kulturu, a i kulturni turizam Vojvodine i Srbije neprocenjivo vrednog projekta.

Juli 2006.

Nastavljajući svoju tradiciju internacionalne manifestacije TERRA je u svom sazivu iz 2006. pored dvoje umetnika iz Srbije: Olivere Parlić-Karajanković i Dušana B. Markovića ugostila i umetnike iz inostranstva: Chiyoko Takahashi (Japan), Pazmandi Antal (Mađarska) i Angelo Rosetti (Italija).

I ma koliko da su bili pripremljeni i imali potrebne informcije o TERRI, po rečima samih umetnika, TERRA je bila za njih svojevrsno «otkrovenje». Ona im je pokazala nove mogućnosti istraživanja sopstvenog umetničkog diskursa i uticala na njihove pojedinačne umetničke koncepte svojim abijentom, metafizičkom atmosferom, istorijsko-arhitekturalnim sadržajima, uslovima rada (količina i kvalitet materijala, mogućnosti sušenja i pečenja, tehnička i stručna pomoć u izradi...).

U najnovijim skulptorskim ostvarenjima, nastalim u Kikindi 2006. godina u okviru TERRE, preovlađuju figurativni i antropomorfni motivi: Chiyoko Takahashi je pokazala interesovanje za ljudsku figuru istražujući kompleksni odnos majke i deteta; Olivera Parlić-Karajanković eksperimentišući sa oblicima i funkcijom unutrašnjih ljudskih organa traga za osnovnim vrednostima života;  Dušan B. Marković gradi svoju instalaciju od nađenih predmeta na licu mesta i mitskih figura naglašenih falusnih atributa. Čak i u geometrijski preciznim formama (kvadar), čuvarima sna, Angelo Rosetti-ja mogu se preko površinskih reljefnih elemenata pronaći asocijacije na portret. Skulpture Pazmandi Antala  konstruktivistički promišljene sadrže elemente i oblike predmeta iz realnog sveta geometrijski svedene i asocijativno pročišćene.

Većina ovih umetnika, do sada, koristila je terakotu u stvaralačkom procesu za izradu predložaka i modela , ne dajući mu šansu  finalne verzije. Rad u TERRI  pokazao im je nove mogućnosti i vrednosti ovog materijala, u kome i sa kojim se mogu graditi različiti plastički koncepti. Proces stvaranja od početne ideje do finalnog oblika dobija u terakoti pravog sagovornika. Mekoća i podatnost materijala, zahvalna je za direktni kontakt sa rukom vajara čijoj se veštini i virtuoznosti podčinjava, a pogreške često kažnjava pucanjem.

Iskustva stečena  u TERRI, posebno u procesu stvaranja skulptura većeg formata otkrila su nove mogućnosti u ličnim iskazima umetnika-učesnika TERRE 06. koja će , svakakao, imati uticaja na njihov dalji kreativni angažman.

Umetnička kolekcija TERRE obogaćena je sa petnaest novih skulptura i instalacija koje po stilu i sentibilitetu pripadaju različitim tokovima savreme umetnosti koji na aktuelnoj umetničkoj sceni paralelno egzistiraju. Umetničku scenu, danas, odlikuje stanje «nepreglednosti» i «plinovitosti»,  postojanje mnoštva različitih ličnih poetika, bez vodećeg stila ili pravca, sa slobodom kretanja kroz različite discipline i nove tehnologije što omogućava stvaranje novih relacija i drugačijeg i autentičnijeg kreativnog dijaloga.

Skulpture nastale u TERRI 06. svedoci su vremena, duhovnih dometa lokalnog i globalnog sveta, kreativne snage i stvaralačke energije njegovog kulturnog prostora u prvoj deceniji novog milenijuma.

Uticati, kreirati

Da bi se u potpunosti sagledao i procenio značaj projekta započetog još daleke 1982. godine pod nazivom Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti TERRA potrebno je utvrditi činjenice i okolnosti, te kroz naučno-istraživački postupak stručnjaka dobiti profesionalnu  verifikciju i revalorizaciju. Uticaj koji je TERRA u proteklih 25 godina izvršila u pravcu afirmacije skuptorske discipline, kreiranju nove umetničke produkcije i stvaranju pozitivne atmosfere unutar likovne scene Vojvoine i Srbije od posebnog su značaja za kulturu ovog regiona. Zato ovakav uticaj i angažman zahtevaju da budu istraženi, da se o njima govori i piše, što će uskoro, nadam se, kroz monografiju TERRE biti i omogućeno.
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ODŽACI. Performer Nenad Bogdanović (1955, Odžaci) izvešće tokom decemebra meseca 2019. godine više performansa tokom gostovanja u...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja od 13. maja do 11. juna 2021, u Oficirskom domu, izložbu Radoša Antonijevića...
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u...
SUBOTICA. Multimedijalnu izložbu umetnice Korine Gubik "Same Different" čini više ciklusa radova. U njenom  umetničkom...
NOVI SAD. Američki kutak u Novom Sadu predstavlja od 30. oktobra do 30. novembra 2020. slike, kolaže i asamblaže Tarko Janoša (1980, Novi...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Likovni krug, udruženje umetnika Petrovaradinske tvrđave, ove godine obeležava šest...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam umetnik. Sledeće pitanje je bilo "A kakav tačno umetnik?" I ja sam tu ućutao. Ljudima obično kažem da sam vizuelni ili likovni umetnik. Ako im...
Knjige i časopisi
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i Dunava stvarajući grafike koje su svet za sebe, autonomne, misaone i vizuelne u jedinstvenoj celini. No, iskušavaju našu krhku logiku...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom